Kosovo se u posljednje vrijeme suočava sa velikim poskupljenjima. Ekonomisti upozoravaju da je uslijedilo veliko poskupljenja namirnica, kao i inflacija od 11,2 odsto.
Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu smatra da je najveći problem što je Kosovo postalo društvo u kome dominira uvoz robe, oko 90 odsto, što uslovljava i inflaciju.
“Najveći problem je u tome što u aprilu ove godine imate stopu inflacije od 11,2% i kao platežno sredstvo imate euro, to je velika opasnost za socijalni mir na Kosovu, jer ono što ste mogli da kupite za dva – tri mjeseca za 100 eura, ne možete danas za 150, a to najviše pogađa socijalne slojeve. U tom kontekstu, moramo biti spremni da će taj tok i trend poskupljenja trajati i dalje i da izvučemo pouke da se moramo vratiti domaćim proizvodima, da država analizira koje su mogućnosti da građani Kosova osjete ruku države, da li je to igra sa PDV-om, smrzavanja akcize”, kazao je ekonomista Safet Gërxhaliu.
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova Agim Shahini je u Jutarnjem programu RTK2 govorio o značaju pomoći.
“2020. je više od 200 građana podiglo svojih 10%, 200 miliona, što je bila jedna velika infuzija za privredu Kosova i za potrošače, sada imamo inflaciju koja je viša od 11%, a tada je bila niža, od 1,8% i to je bila jedna pomoć. Sad, kod ovakve inflacije, bez obzira što će građani preuzeti ta sredstva malo će se vidjeti na potrošačkoj korpi, jer je poskupljenje potrošačke korpe, u odnosu na 2020. iznad 80%. U ovoj krizi država treba da ima jednu strategiju, kako da pomaže građanima i kako da čuva identitet unutrašnje trgovine“, rekao je Agim Shahini.
Neujedinjeni potrošači su nemoćni pred drugima pa i pred Vladom Kosova, napominju iz NVO "Potrošač".
“Zna se da mi uvozimo preko 90% za podmirivanje naših potreba, tako da je naša uloga minimalna i zanemarljiva. Ono što je Vlada trebalo da učini, to je prohujalo s vihorom. Vlada više ništa ne može da učini i ako se mi kao građani ne udružimo i ne izvršimo pritisak, a pritisak moramo učiniti prvo prema sebi samima, moramo da nastavimo da štedimo i da se udružimo da Vladi ukažemo na neke stvari”, poručio je direktor NVO “Potrošač” Selatin Kaçaniku.
Česta poskupljenja zabrinjavaju i građane.
“Ni sa 50 eura ne može maltene ništa da se kupi. Mislim da ta poskupljenja neće biti samo sada, već i će i naredne godine biti još drastičnija, neka veća kriza, neki haos, tako da ovom narodnu ništa ne preostaje, samo da se snalazi kako ko zna i ume”.
“Što se tiče cijena to je katastrofalno, jedan litar mlijeka otišao je skoro 40%”.
“Jeste poskupelo povrće i voće, utiče naravno, najviše na nervozu”.
Ekonomisti ukazuju na značaj novčane pomoći od 100 eura građanima Kosova, uz napomenu da su za rješavanje krize neophodni srednjoročni i dugoročni planovi.
Opozicione stranke zbog talasa poskupljenja zahtevaju izmjenu Zakona o penzionom fondu, kako bi građani mogli da podignu od 10 do 30 odsto svojih sredstava. Tome se protivi vladajuća stranka, ali i predstavnici domaćih i međunarodnih finansijskih organizacija.
“Najveći problem je u tome što u aprilu ove godine imate stopu inflacije od 11,2% i kao platežno sredstvo imate euro, to je velika opasnost za socijalni mir na Kosovu, jer ono što ste mogli da kupite za dva – tri mjeseca za 100 eura, ne možete danas za 150, a to najviše pogađa socijalne slojeve. U tom kontekstu, moramo biti spremni da će taj tok i trend poskupljenja trajati i dalje i da izvučemo pouke da se moramo vratiti domaćim proizvodima, da država analizira koje su mogućnosti da građani Kosova osjete ruku države, da li je to igra sa PDV-om, smrzavanja akcize”, kazao je ekonomista Safet Gërxhaliu.
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova Agim Shahini je u Jutarnjem programu RTK2 govorio o značaju pomoći.
“2020. je više od 200 građana podiglo svojih 10%, 200 miliona, što je bila jedna velika infuzija za privredu Kosova i za potrošače, sada imamo inflaciju koja je viša od 11%, a tada je bila niža, od 1,8% i to je bila jedna pomoć. Sad, kod ovakve inflacije, bez obzira što će građani preuzeti ta sredstva malo će se vidjeti na potrošačkoj korpi, jer je poskupljenje potrošačke korpe, u odnosu na 2020. iznad 80%. U ovoj krizi država treba da ima jednu strategiju, kako da pomaže građanima i kako da čuva identitet unutrašnje trgovine“, rekao je Agim Shahini.
Neujedinjeni potrošači su nemoćni pred drugima pa i pred Vladom Kosova, napominju iz NVO "Potrošač".
“Zna se da mi uvozimo preko 90% za podmirivanje naših potreba, tako da je naša uloga minimalna i zanemarljiva. Ono što je Vlada trebalo da učini, to je prohujalo s vihorom. Vlada više ništa ne može da učini i ako se mi kao građani ne udružimo i ne izvršimo pritisak, a pritisak moramo učiniti prvo prema sebi samima, moramo da nastavimo da štedimo i da se udružimo da Vladi ukažemo na neke stvari”, poručio je direktor NVO “Potrošač” Selatin Kaçaniku.
Česta poskupljenja zabrinjavaju i građane.
“Ni sa 50 eura ne može maltene ništa da se kupi. Mislim da ta poskupljenja neće biti samo sada, već i će i naredne godine biti još drastičnija, neka veća kriza, neki haos, tako da ovom narodnu ništa ne preostaje, samo da se snalazi kako ko zna i ume”.
“Što se tiče cijena to je katastrofalno, jedan litar mlijeka otišao je skoro 40%”.
“Jeste poskupelo povrće i voće, utiče naravno, najviše na nervozu”.
Ekonomisti ukazuju na značaj novčane pomoći od 100 eura građanima Kosova, uz napomenu da su za rješavanje krize neophodni srednjoročni i dugoročni planovi.
Opozicione stranke zbog talasa poskupljenja zahtevaju izmjenu Zakona o penzionom fondu, kako bi građani mogli da podignu od 10 do 30 odsto svojih sredstava. Tome se protivi vladajuća stranka, ali i predstavnici domaćih i međunarodnih finansijskih organizacija.
