Premijer Kosova Albin Kurti je u intervjuu za bugarsku televiziju kazao da predsjednik Rusije Vladimir Putin misli samo na teritoriju, a ne na narod, i da zato želi što više od Ukrajine, jer mu je želja da obnovi Rusko carstvo, u kome će biti ne samo predsjednik, već i novi car 21. vijeka, prenosi Reporteri.
Kurti je izjavio za bugarsku BNT da vidi plan Kremlja da iskoriste sve što im padne na pamet kako bi opravdali ono što planiraju godinama.
"Da bi pomogli Srbiji, oni žele da iskoriste Kosovo i tako pravdaju aneksiju Krima i Donbasa. Postojao je genocid na Kosovu od strane Srbije i u proljeće 1999. godine, a NATO je intervenisao da okonča genocid“, kaže Kurti.
Kakva je vaša prognoza završetka rata u Ukrajini?
Jasno je da ruski napad u Ukrajini nije uspješan. I sada smo svjedoci pokušaja podjele Ukrajine. Oni će htjeti da uzmu što više teritorije od Ukrajine, jer poslije ovih stravičnih zločina koji su se dogodili na ukrajinskoj teritoriji kao posljedica ruske okupacije i vojne agresije, ne vidim kako još mogu da se nadaju uspostavljanju marionetske vlasti. Zbog toga postoji veliki rizik da će insistirati na podjeli Ukrajine na zapadni i istočni dio.
Tako bi istočni dio bio pod kontrolom Rusije i oni Ukrajinci koji ne žele da njima vlada Moskva bi bili deportovani u zapadni dio zemlje. Mislim da je ambicija Moskve da zapadna Ukrajina bude zemlja bez izlaza na more, tj. bez izlaza na Crno more. Nažalost, predsjednik Putin misli samo na teritoriju, a ne na narod. Zato želi što više od Ukrajine, jer mu je želja da obnovi Rusko carstvo, u kome će biti ne samo predsjednik, već i novi car 21. vijeka.
Da li se plašite da bi Ukrajina mogla postati druga Bosna i Hercegovina? Šta mislite o tome?
Mislim da je poređenje Ukrajine i Bosne i Hercegovine veliki rizik, jer bi eventualna podjela Ukrajine mogla biti slična podjeli Bosne i Hercegovine. Do sada su ljudi u Ukrajini živjeli zajedno, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili politička ubjeđenja. Možda neki od njih možda imaju jake simpatije prema Rusiji, ali su ipak koegzistirali sa onima koji nisu imali simpatije prema Moskvi. Sada, nakon ovog nasilja, nakon ovog upada vojne mašinerije na čelu sa predsjednikom Putinom, koji je s jedne strane nostalgičan za dalekom prošlošću Rusije, a s druge strane ogorčen zapadnim demokratijama, moglo bi da dovede do još većeg rasturanja društvene kohezije unutar zemlje. Mi kao Republika Kosovo podržavamo sankcije od početka i uveli smo sankcije Ruskoj Federaciji u skladu sa EU. Rusija želi da uništi jednu državu i koristi rat kao sredstvo. To se dogodilo u Bosni i Hercegovini prije 30 godina kada je Srbija podjelila Bosnu i Hercegovinu na teritorije koje su kontrolisale njene vojne jedinice protiv Bošnjaka, Muslimana i Hrvata. U slučaju Bosne i Hercegovine, Sarajevo je ostalo van RS (entitet Bosne i Hercegovine), koja ima 49 odsto teritorije. Ali u ovom slučaju, mislim da Ruska Federacija namjerava da opkoli Kijev, tako da je Kijev sada na ivici da se pretvori u Sarajevo. U Bosni i Hercegovini je prije 30 godina Sarajevo kao glavni grad bilo pod opsadom tri i po godine i sada vidim kako je Kijev u velikoj opasnosti da bude okružen ruskom vojnom mašinerijom.
Proruska propaganda tvrdi da postoji veza između nezavisnosti Kosova i aneksije Krima. Šta biste rekli o ovom poređenju? Vidite li takvu vezu?
Ne vidim nikakvu vezu. Ali vidim plan Kremlja da iskoristi sve što im padne na pamet, ma koliko pogrešno, da opravda ono što planiraju godinama. Da bi pomogli Srbiji, žele da iskoriste Kosovo i da opravdaju aneksiju Krima i Donbasa zloupotrebljavajući slučaj Kosova. Na Kosovu je došlo do genocida Srbije i u proljeće 1999. godine NATO je intervenisao da okonča genocid. Srpske snage predvođene Miloševićevim režimom ubile su više od 12.000 nenaoružanih civila, 20.000 žena je silovano, oko 1.300 djece je ubijeno i 860.000 kosovskih Albanaca je deportovano u Sjevernu Makedoniju, Albaniju ili Crnu Goru, a 80 odsto stanovništva na Kosovu u proljeće iz 1999. godine su iseljeni iz svojih domova. Pored toga, 120.000 domova je uništeno, spaljeno ili teško oštećeno, što ih je učinilo neupotrebljivim. Tada je 19 zemalja udružilo snage kako bi zaustavile genocid. Postigli su široki konsenzus protiv srpske okupacije, aparthejda, agresije i genocida. Dakle, samoopredjeljenje Kosova je došlo odozdo i poslije genocida. U slučaju Krima video sam glasačke kutije tokom referenduma, ali ove kutije su izneli ruski vojnici. U slučaju Krima i Donbasa, odluka je doneta u Kremlju, a glasačke kutije su držale ruske trupe, tako da to nema veze sa Kosovom.
Mnogi analitičari kažu da je Balkan slaba tačka i da je Rusija izuzetno aktivna u regionu. Šta mislite o takvim izjavama?
Hibridni rat se vodi i na Zapadnom Balkanu. Regionalni centar Sputnjika nalazi se u Beogradu. Takozvani Ruski humanitarni centar nalazi se u Nišu, u Srbiji, a nažalost u Srbiji vidimo Lukoil, Gasprom, Rosatom i Sberbanku, tako da je Rusija izuzetno aktivna u Srbiji. Nažalost, svih 14 borbenih aviona MiG-24 koje Srbija ima, donacije su Bjelorusije i Ruske Federacije. I ovo pokazuje njihovu orijentaciju. Nažalost, Beograd je oduvijek želeo novac EU i rusko oružje. Oni žele da nastave u ovom pravcu i zato nisu uveli nikakve sankcije Ruskoj Federaciji i to nas brine. Pošto je naša najveća granica sa Srbijom i Srbija ne priznaje Republiku Kosovo, moramo biti oprezni, budni i paziti kako se stvari razvijaju, ali smo zabrinuti da bi hibridni rat, koji je prerastao u pravi rat u Ukrajini, mogao biti cilj na Zapadnom Balkanu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili na Kosovu.
Vidjećemo, nadamo se da do toga neće doći, ali ne možemo da kažemo da smo bezbjedni i sigurni. Na jednoj strani je Srbija, a na drugoj Putin ima direktne veze sa nekim političkim liderima na Zapadnom Balkanu. Na primjer, Vladimir Putin ne treba da zove Aleksandra Vučića da bi kontaktirao Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini. Dakle, postoji dvostruka prijetnja. S jedne strane, bliske veze Srbije sa Ruskom Federacijom, a sa druge, postoje igrači i faktori u šest zemalja Zapadnog Balkana koji su direktno povezani sa Moskvom.
Takođe, od ukupno 250 poslanika u Skupštini Srbije, 151 je dio grupe prijateljstva sa Ruskom Federacijom. Više od 60 odsto srpskog parlamenta je dio ove grupe. Dakle, te veze su višestruke i veoma duboke, tako da pratimo situaciju jer opasnost postoji. Kosovo je zemlja koja želi u EU i NATO, dok Srbija traži novac od EU umesto ulaska u EU i ima negativan stav prema NATO.
Plašite li se novog rata na Balkanu?
Mislim da je to moguće i moramo biti veoma oprezni. Kremlj ima interes za eskalaciju rata. Kada autokratija traje predugo, ona se pretvara u rat. Autokrate obično vode ratove. Predsjednik Putin već dugo ima veliku vlast i njegova autokratija je despotska. Mislim da on želi da stvara više problema za EU i NATO jer mrzi Zapad, mrzi zapadne demokratije. I gdje god postoje slabosti kao što su nesuglasice, krhke situacije, vjerujem da će u narednim nedjeljama, mjesecima i godinama pokušati da iskoristi, ali nadam se da ovo neće trajati tako dugo.
Šta se desilo sa dijalogom Kosova i Srbije? Da li ste optimisti da bi sadašnji trenutak mogao biti početak nove ere?
Za mjesec dana su u Srbiji izbori. U Srbiji je jedina nepoznanica o izborima datum kada će se održati, a ne rezultat. U Srbiji je sistem jednopartijski. U Srbiji nema pluralizma i demokratije. Nije lako voditi uspješan dijalog sa autokratama. Ipak, bili smo veoma konstruktivni, kreativni i angažovani u dijalogu. Predsjednik Biden i državni sekretar Blinken jasno su stavili do znanja kakav dogovor treba postići, sporazum koji je pravno obavezujući i zasnovan na međusobnom priznavanju. Ovaj sporazum, koji nastojimo da postignemo, je sporazum za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Prema rezoluciji Generalne skupštine UN iz jeseni 2010. godine, dijalog Kosova i Srbije je dijalog o statusu odnosa, a ne o statusu Kosova. Status Kosova je riješen. Od jula 2010. godine, Međunarodni sud pravde je praktično zatvorio pravni spor oko legitimnosti Deklaracije o nezavisnosti Republike Kosovo. Sve što sada radimo jeste da uđemo u dijalog za normalizaciju naših odnosa. Ponudio sam nekoliko stvari predsjedniku Srbije, ali ni za jednu nije pokazao razumijevanje.
Na primjer, ja sam u junu i julu prošle godine predložio dokumente koji bi podrazumjevali deklaraciju mira, da se ne napada Kosovo i Srbija, ali on ih nije prihvatio. Predlagao sam i reciprocitet za manjinska prava, odnosno da se dogovorimo da manjine na Kosovu budu tretirane kao u Srbiji, ali je on ponovo odbio ovaj prijedlog.
Nije lako i mislim da on još uvijek živi uglavnom u prošlosti. Bio je Miloševićev ministar informisanja i nikada se nije jasno distancirao od Miloševićevog režima. Naprotiv, on je aktivno učestvovao u negiranju krvoprolića i zločina srpske policije i vojske na Kosovu 1998. i 1999. godine. Nepriznavanje Kosova od strane Srbije s jedne strane i nepriznavanje zločina koje je počinila Srpska država protiv naroda Kosova na drugoj strani nisu mnogo različite stvari.
Tokom bezbjednosne konferencije u Minhenu prije nekoliko nedjelja imali ste sastanak sa svojim bugarskim kolegom, gospodinom Petkovim. Kakvi su vaši utisci iz ovog razgovora?
Sastanak sa premijerom Petkovim prošao je veoma dobro. Ovo je bio naš prvi susret i bio sam veoma impresioniran njegovim integritetom i kompetentnošću. Radujem se jačanju bilateralnih odnosa između Kosova i Bugarske. Možemo povećati međusobnu trgovinu, ekonomske investicije i kulturnu saradnju, ali u isto vrijeme možemo udružiti snage u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na Balkanskom poluostrvu. Balkanska mafija je veoma dobro integrisana preko granica i stoga je potrebna bliža saradnja između naših zemalja kako bi se garantovala vladavina prava.
Šta je najvažnije u našoj bilateralnoj saradnji – privreda, turizam, šta mislite?
Vjerujem da je najvažnija ekonomija, ali i borba protiv korupcije. Odnosno, moramo raditi zajedno za više investicija i trgovine, ali u isto vrijeme moramo zaustaviti svu ilegalnu trgovinu i korupciju, jer kako je rekao američki predsjednik Joseph Biden, korupcija i kriminal predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbjednosti. Zato, ne samo u ime pravde, već i u ime bezbjednosti, moramo da ujedinimo napore u borbi protiv svakog kriminala i korupcije.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
"Da bi pomogli Srbiji, oni žele da iskoriste Kosovo i tako pravdaju aneksiju Krima i Donbasa. Postojao je genocid na Kosovu od strane Srbije i u proljeće 1999. godine, a NATO je intervenisao da okonča genocid“, kaže Kurti.
Kakva je vaša prognoza završetka rata u Ukrajini?
Jasno je da ruski napad u Ukrajini nije uspješan. I sada smo svjedoci pokušaja podjele Ukrajine. Oni će htjeti da uzmu što više teritorije od Ukrajine, jer poslije ovih stravičnih zločina koji su se dogodili na ukrajinskoj teritoriji kao posljedica ruske okupacije i vojne agresije, ne vidim kako još mogu da se nadaju uspostavljanju marionetske vlasti. Zbog toga postoji veliki rizik da će insistirati na podjeli Ukrajine na zapadni i istočni dio.
Tako bi istočni dio bio pod kontrolom Rusije i oni Ukrajinci koji ne žele da njima vlada Moskva bi bili deportovani u zapadni dio zemlje. Mislim da je ambicija Moskve da zapadna Ukrajina bude zemlja bez izlaza na more, tj. bez izlaza na Crno more. Nažalost, predsjednik Putin misli samo na teritoriju, a ne na narod. Zato želi što više od Ukrajine, jer mu je želja da obnovi Rusko carstvo, u kome će biti ne samo predsjednik, već i novi car 21. vijeka.
Da li se plašite da bi Ukrajina mogla postati druga Bosna i Hercegovina? Šta mislite o tome?
Mislim da je poređenje Ukrajine i Bosne i Hercegovine veliki rizik, jer bi eventualna podjela Ukrajine mogla biti slična podjeli Bosne i Hercegovine. Do sada su ljudi u Ukrajini živjeli zajedno, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili politička ubjeđenja. Možda neki od njih možda imaju jake simpatije prema Rusiji, ali su ipak koegzistirali sa onima koji nisu imali simpatije prema Moskvi. Sada, nakon ovog nasilja, nakon ovog upada vojne mašinerije na čelu sa predsjednikom Putinom, koji je s jedne strane nostalgičan za dalekom prošlošću Rusije, a s druge strane ogorčen zapadnim demokratijama, moglo bi da dovede do još većeg rasturanja društvene kohezije unutar zemlje. Mi kao Republika Kosovo podržavamo sankcije od početka i uveli smo sankcije Ruskoj Federaciji u skladu sa EU. Rusija želi da uništi jednu državu i koristi rat kao sredstvo. To se dogodilo u Bosni i Hercegovini prije 30 godina kada je Srbija podjelila Bosnu i Hercegovinu na teritorije koje su kontrolisale njene vojne jedinice protiv Bošnjaka, Muslimana i Hrvata. U slučaju Bosne i Hercegovine, Sarajevo je ostalo van RS (entitet Bosne i Hercegovine), koja ima 49 odsto teritorije. Ali u ovom slučaju, mislim da Ruska Federacija namjerava da opkoli Kijev, tako da je Kijev sada na ivici da se pretvori u Sarajevo. U Bosni i Hercegovini je prije 30 godina Sarajevo kao glavni grad bilo pod opsadom tri i po godine i sada vidim kako je Kijev u velikoj opasnosti da bude okružen ruskom vojnom mašinerijom.
Proruska propaganda tvrdi da postoji veza između nezavisnosti Kosova i aneksije Krima. Šta biste rekli o ovom poređenju? Vidite li takvu vezu?
Ne vidim nikakvu vezu. Ali vidim plan Kremlja da iskoristi sve što im padne na pamet, ma koliko pogrešno, da opravda ono što planiraju godinama. Da bi pomogli Srbiji, žele da iskoriste Kosovo i da opravdaju aneksiju Krima i Donbasa zloupotrebljavajući slučaj Kosova. Na Kosovu je došlo do genocida Srbije i u proljeće 1999. godine NATO je intervenisao da okonča genocid. Srpske snage predvođene Miloševićevim režimom ubile su više od 12.000 nenaoružanih civila, 20.000 žena je silovano, oko 1.300 djece je ubijeno i 860.000 kosovskih Albanaca je deportovano u Sjevernu Makedoniju, Albaniju ili Crnu Goru, a 80 odsto stanovništva na Kosovu u proljeće iz 1999. godine su iseljeni iz svojih domova. Pored toga, 120.000 domova je uništeno, spaljeno ili teško oštećeno, što ih je učinilo neupotrebljivim. Tada je 19 zemalja udružilo snage kako bi zaustavile genocid. Postigli su široki konsenzus protiv srpske okupacije, aparthejda, agresije i genocida. Dakle, samoopredjeljenje Kosova je došlo odozdo i poslije genocida. U slučaju Krima video sam glasačke kutije tokom referenduma, ali ove kutije su izneli ruski vojnici. U slučaju Krima i Donbasa, odluka je doneta u Kremlju, a glasačke kutije su držale ruske trupe, tako da to nema veze sa Kosovom.
Mnogi analitičari kažu da je Balkan slaba tačka i da je Rusija izuzetno aktivna u regionu. Šta mislite o takvim izjavama?
Hibridni rat se vodi i na Zapadnom Balkanu. Regionalni centar Sputnjika nalazi se u Beogradu. Takozvani Ruski humanitarni centar nalazi se u Nišu, u Srbiji, a nažalost u Srbiji vidimo Lukoil, Gasprom, Rosatom i Sberbanku, tako da je Rusija izuzetno aktivna u Srbiji. Nažalost, svih 14 borbenih aviona MiG-24 koje Srbija ima, donacije su Bjelorusije i Ruske Federacije. I ovo pokazuje njihovu orijentaciju. Nažalost, Beograd je oduvijek želeo novac EU i rusko oružje. Oni žele da nastave u ovom pravcu i zato nisu uveli nikakve sankcije Ruskoj Federaciji i to nas brine. Pošto je naša najveća granica sa Srbijom i Srbija ne priznaje Republiku Kosovo, moramo biti oprezni, budni i paziti kako se stvari razvijaju, ali smo zabrinuti da bi hibridni rat, koji je prerastao u pravi rat u Ukrajini, mogao biti cilj na Zapadnom Balkanu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili na Kosovu.
Vidjećemo, nadamo se da do toga neće doći, ali ne možemo da kažemo da smo bezbjedni i sigurni. Na jednoj strani je Srbija, a na drugoj Putin ima direktne veze sa nekim političkim liderima na Zapadnom Balkanu. Na primjer, Vladimir Putin ne treba da zove Aleksandra Vučića da bi kontaktirao Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini. Dakle, postoji dvostruka prijetnja. S jedne strane, bliske veze Srbije sa Ruskom Federacijom, a sa druge, postoje igrači i faktori u šest zemalja Zapadnog Balkana koji su direktno povezani sa Moskvom.
Takođe, od ukupno 250 poslanika u Skupštini Srbije, 151 je dio grupe prijateljstva sa Ruskom Federacijom. Više od 60 odsto srpskog parlamenta je dio ove grupe. Dakle, te veze su višestruke i veoma duboke, tako da pratimo situaciju jer opasnost postoji. Kosovo je zemlja koja želi u EU i NATO, dok Srbija traži novac od EU umesto ulaska u EU i ima negativan stav prema NATO.
Plašite li se novog rata na Balkanu?
Mislim da je to moguće i moramo biti veoma oprezni. Kremlj ima interes za eskalaciju rata. Kada autokratija traje predugo, ona se pretvara u rat. Autokrate obično vode ratove. Predsjednik Putin već dugo ima veliku vlast i njegova autokratija je despotska. Mislim da on želi da stvara više problema za EU i NATO jer mrzi Zapad, mrzi zapadne demokratije. I gdje god postoje slabosti kao što su nesuglasice, krhke situacije, vjerujem da će u narednim nedjeljama, mjesecima i godinama pokušati da iskoristi, ali nadam se da ovo neće trajati tako dugo.
Šta se desilo sa dijalogom Kosova i Srbije? Da li ste optimisti da bi sadašnji trenutak mogao biti početak nove ere?
Za mjesec dana su u Srbiji izbori. U Srbiji je jedina nepoznanica o izborima datum kada će se održati, a ne rezultat. U Srbiji je sistem jednopartijski. U Srbiji nema pluralizma i demokratije. Nije lako voditi uspješan dijalog sa autokratama. Ipak, bili smo veoma konstruktivni, kreativni i angažovani u dijalogu. Predsjednik Biden i državni sekretar Blinken jasno su stavili do znanja kakav dogovor treba postići, sporazum koji je pravno obavezujući i zasnovan na međusobnom priznavanju. Ovaj sporazum, koji nastojimo da postignemo, je sporazum za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Prema rezoluciji Generalne skupštine UN iz jeseni 2010. godine, dijalog Kosova i Srbije je dijalog o statusu odnosa, a ne o statusu Kosova. Status Kosova je riješen. Od jula 2010. godine, Međunarodni sud pravde je praktično zatvorio pravni spor oko legitimnosti Deklaracije o nezavisnosti Republike Kosovo. Sve što sada radimo jeste da uđemo u dijalog za normalizaciju naših odnosa. Ponudio sam nekoliko stvari predsjedniku Srbije, ali ni za jednu nije pokazao razumijevanje.
Na primjer, ja sam u junu i julu prošle godine predložio dokumente koji bi podrazumjevali deklaraciju mira, da se ne napada Kosovo i Srbija, ali on ih nije prihvatio. Predlagao sam i reciprocitet za manjinska prava, odnosno da se dogovorimo da manjine na Kosovu budu tretirane kao u Srbiji, ali je on ponovo odbio ovaj prijedlog.
Nije lako i mislim da on još uvijek živi uglavnom u prošlosti. Bio je Miloševićev ministar informisanja i nikada se nije jasno distancirao od Miloševićevog režima. Naprotiv, on je aktivno učestvovao u negiranju krvoprolića i zločina srpske policije i vojske na Kosovu 1998. i 1999. godine. Nepriznavanje Kosova od strane Srbije s jedne strane i nepriznavanje zločina koje je počinila Srpska država protiv naroda Kosova na drugoj strani nisu mnogo različite stvari.
Tokom bezbjednosne konferencije u Minhenu prije nekoliko nedjelja imali ste sastanak sa svojim bugarskim kolegom, gospodinom Petkovim. Kakvi su vaši utisci iz ovog razgovora?
Sastanak sa premijerom Petkovim prošao je veoma dobro. Ovo je bio naš prvi susret i bio sam veoma impresioniran njegovim integritetom i kompetentnošću. Radujem se jačanju bilateralnih odnosa između Kosova i Bugarske. Možemo povećati međusobnu trgovinu, ekonomske investicije i kulturnu saradnju, ali u isto vrijeme možemo udružiti snage u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na Balkanskom poluostrvu. Balkanska mafija je veoma dobro integrisana preko granica i stoga je potrebna bliža saradnja između naših zemalja kako bi se garantovala vladavina prava.
Šta je najvažnije u našoj bilateralnoj saradnji – privreda, turizam, šta mislite?
Vjerujem da je najvažnija ekonomija, ali i borba protiv korupcije. Odnosno, moramo raditi zajedno za više investicija i trgovine, ali u isto vrijeme moramo zaustaviti svu ilegalnu trgovinu i korupciju, jer kako je rekao američki predsjednik Joseph Biden, korupcija i kriminal predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbjednosti. Zato, ne samo u ime pravde, već i u ime bezbjednosti, moramo da ujedinimo napore u borbi protiv svakog kriminala i korupcije.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
