Odluka Ustavnog suda o zemlji manastira Visoki Dečani ne bi trebalo da se sprovode, mišljenja je predsjednik Skupštine Kosova koja najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti. Glauk Konjufca je, štaviše, mišljenja da sudije koje su odlučivale u ovom slučaju nisu branile Ustav Kosova.
"Kažem da to bi trebalo da se sprovede. Ušao sam i proučavao pravni okvir, ne Ustavni sud, već pravni okvir svojine i političke odluke, kada je donijeta i na osnovu koje je odlučio Ustavni sud. Prva dimenzija za mene je skandalozna, to je odluka Slobodana Miloševića iz 1997. godine. Mislim da su sudije Ustavnog suda tu da brane ustavnost Kosova. Mislim da je u ovom slučaju nisu zaštitile. Mislim da su sudije tretirale slučaj potpuno ogoljeno sa njegove političko-historijske dimenzije“, kazao je Konjufca u sinoćnom gostovanju u Rubikon-u na Klan Kosova.
On ujedno odluku Ustavnog suda upoređuje sa situacijom u kojoj je osuđena nevina osoba.
"Mislim da je ovaj slučaj – kao kada je na sudu neko osuđen nevin. I to se dešava u svakoj zemlji na svijetu, dešava se da neko ko je nevin bude osuđen", rekao je Konjufca.
Podsjeća da je Kurtijeva vlada treća po redu koja nije sprovela odluku Ustavnog suda o manastirskoj zemlji.
Iako navodi da on lično ne želi da odluka ikada bude sprovedena, podsjeća i da međunarodna zajednica ne dijeli njegov stav.
"Problem je u tome što postoji veliki nesklad po ovom pitanju sa međunarodnom zajednicom, važnim međunarodnim akterima, institucijama i najvišim predstavnicima“, kazao je Konjufca.
Podsjetimo, Ustavni sud potvrdio je 2016. godine vlasništvo manastira Visoki Dečani nad 24 hektara okolne zemlje i šume, međutim, institucije još od tada odbijaju da ovu odluku sprovedu.
Sa druge strane, predstavnici zemalja Kvinte i drugih država i organizacija već godinama učestalo pozivaju institucije Kosova da odluku sprovedu.
Takođe i Eparhija raško-prizrenska se često oglašava, podsjećajući na to da se radi o "konačnoj i neopozivoj" odluci, i da njeno neizvršavanje "samo dodatno pokazuje pravnu ugroženost manastira".
Inače, manastir Visoki Dečani koji se od sredine 2000. godina nalazi pod zaštitom UNESCO-a, ove godine je uvršten i na listu sedam najugroženijih evropskih spomenika kulture.
Upravo je jedan od razloga za takvu odluku organizacije Europa Nostra bilo i nesprovođenje odluke o povraćaju zemlje.
Međutim, i odluka da se manastir nađe na listi ugorženih evropskih spomenika za 2020. godinu, naišla je na snažan otpor i teške kritike najviših kosovskih zvaničnika, koji uporno tvrde da manastir nije ugrožen.
Konjufca je u istoj emisiji govorio i o Zajednici srpskih opština – potvrdivši još jednom da se protivi formiranju ovog tijela.
"Mi smo u poziciji kada šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell na konferenciji sa našim premijerom Albinom Kurtijem kaže da ne možemo ni da napredujemo bez implementacije ZSO. Pristup Srbije u vezi sa tim je da smo za ono što smo potpisali dužni da sprovedemo i da bismo došli do nule moramo da implementiramo Asocijaciju“.
Konjufca je precizirao da ni Evropska unija, a ni Borrell ne bi trebalo da vrše pritisak na Kosovo u vezi formiranja ZSO.
"Srbija taj sporazum smatra sporazumom koji je, po njihovom mišljenju, navodno sklopila na osnovu svog Ustava sa nekom svojom pokrajinom. Ovo pitanje nema jasan okvir međunarodnog sporazuma i niko nema pravo da vrši pritisak na nas iz Evropske unije, ni Borrell koji kaže da Kosovo griješi nepoštovanjem ovog sporazuma“, zaključio je Konjufca.
On ujedno odluku Ustavnog suda upoređuje sa situacijom u kojoj je osuđena nevina osoba.
"Mislim da je ovaj slučaj – kao kada je na sudu neko osuđen nevin. I to se dešava u svakoj zemlji na svijetu, dešava se da neko ko je nevin bude osuđen", rekao je Konjufca.
Podsjeća da je Kurtijeva vlada treća po redu koja nije sprovela odluku Ustavnog suda o manastirskoj zemlji.
Iako navodi da on lično ne želi da odluka ikada bude sprovedena, podsjeća i da međunarodna zajednica ne dijeli njegov stav.
"Problem je u tome što postoji veliki nesklad po ovom pitanju sa međunarodnom zajednicom, važnim međunarodnim akterima, institucijama i najvišim predstavnicima“, kazao je Konjufca.
Podsjetimo, Ustavni sud potvrdio je 2016. godine vlasništvo manastira Visoki Dečani nad 24 hektara okolne zemlje i šume, međutim, institucije još od tada odbijaju da ovu odluku sprovedu.
Sa druge strane, predstavnici zemalja Kvinte i drugih država i organizacija već godinama učestalo pozivaju institucije Kosova da odluku sprovedu.
Takođe i Eparhija raško-prizrenska se često oglašava, podsjećajući na to da se radi o "konačnoj i neopozivoj" odluci, i da njeno neizvršavanje "samo dodatno pokazuje pravnu ugroženost manastira".
Inače, manastir Visoki Dečani koji se od sredine 2000. godina nalazi pod zaštitom UNESCO-a, ove godine je uvršten i na listu sedam najugroženijih evropskih spomenika kulture.
Upravo je jedan od razloga za takvu odluku organizacije Europa Nostra bilo i nesprovođenje odluke o povraćaju zemlje.
Međutim, i odluka da se manastir nađe na listi ugorženih evropskih spomenika za 2020. godinu, naišla je na snažan otpor i teške kritike najviših kosovskih zvaničnika, koji uporno tvrde da manastir nije ugrožen.
Niko ne bi trebalo da vrši pritisak da formiramo ZSO
Konjufca je u istoj emisiji govorio i o Zajednici srpskih opština – potvrdivši još jednom da se protivi formiranju ovog tijela.
"Mi smo u poziciji kada šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell na konferenciji sa našim premijerom Albinom Kurtijem kaže da ne možemo ni da napredujemo bez implementacije ZSO. Pristup Srbije u vezi sa tim je da smo za ono što smo potpisali dužni da sprovedemo i da bismo došli do nule moramo da implementiramo Asocijaciju“.
Konjufca je precizirao da ni Evropska unija, a ni Borrell ne bi trebalo da vrše pritisak na Kosovo u vezi formiranja ZSO.
"Srbija taj sporazum smatra sporazumom koji je, po njihovom mišljenju, navodno sklopila na osnovu svog Ustava sa nekom svojom pokrajinom. Ovo pitanje nema jasan okvir međunarodnog sporazuma i niko nema pravo da vrši pritisak na nas iz Evropske unije, ni Borrell koji kaže da Kosovo griješi nepoštovanjem ovog sporazuma“, zaključio je Konjufca.
