Organizacije koje nadgledaju rad pravosudnog sistema, smatraju da je 2020. godina za institucija pravosuđa na Kosovu donela samo neuspjeh, a prema njihovoj ocjeni, pandemija koronavirusa uticala je na smanjenje efikasnosti rada sudova i tužilaca, gdje je većina radila samo za hitne slučajeve i sa smanjenim brojem osoblja, prenosi RTK.
Tokom 12 mjeseci Specijalno tužilaštvo podiglo je samo jednu optužnicu, koja uključuje zvaničnike i bivše visoke političke zvaničnike zbog krivičnog djela „zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“, dok nije bilo pravosnažne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou ili oduzimanja imovine stečene korupcijom.
Izvršni direktor Kosovskog pravnog instituta Ehat Miftaraj kaže za Kosovo Press da se u pogledu borbe protiv organizovanog kriminala, protiv korupcije na visokom nivou i oduzimanja imovine, 2020. godina može nazvati neuspješnom.
On ističe da je tome doprinela i pandemija koronavirusa, ali da je u određenim momentima pandemija korišćena za amnestiju pojedinih slučajeva.
„U kritičnim tačkama od kojih su EU, međunarodni partneri zatražili da Kosovo izvrši radikalne promjene radi napredovanja u evropskim integracijama ili u vezi sa liberalizacijom viza, poput borbe protiv organizovanog kriminala, protiv korupcije na visokom nivou, oduzimanje imovine možemo gotovo slobodno reći da je bila neuspjela godina. U godini u kojoj je bilo više neuspjeha, ne može se uopšte govoriti o bilo kakvom napretku. S tim u vezi, vjerujem da je 2020. godina u kojoj pravosudne institucije nisu uspjele da na neki način vrate poverenje građana u njihov rad, da izvrše bilo kakvu promjenu koja bi imala pozitivan uticaj za budućnost Kosova“, kaže on.
Predstavnik Grupe za pravne i političke studije Reze Hoxha istog je mišljenja.
„Čak i tokom 2020. godine ne možemo reći da je pravosudni sistem Kosova imao zadovoljavajuće performanse. Svakako treba napomenuti da je pandemija virusa kovid-19 imala svoj uticaj na smanjenje efikasnosti, a sigurno i na povećanje broja aktivnih predmeta na sudovima, što je zauzvrat uticalo na performanse čitavog sistema. Međutim, kao potpunu ocjenu rada pravosudnog sistema možemo reći da i dalje ostajemo na mjestu gdje smo bili. Ako govorimo o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, još uvijek nemamo konačne odluke kojima bi se osuđivale visoke političke ličnosti, što znači da su optužene ili osumnjičene da su dio koruptivnih poslova. Istovremeno, i dalje se suočavamo sa slabim optužnicama, koje tužioci ne uspjevaju dostojanstveno da zastupaju na sudu, što rezultira oslobađajućim presudama ili odlukama na koje nismo ponosni što su ih doneli “, kaže Hoxha.
Čak i Genc Nimoni iz organizacije „Çohu“ kaže da je 2020. godina bila regresivna, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Povodom efikasnosti rada sudova, kaže da su oni uradili istraživanje za prvih šest mjeseci godine, gdje kaže da je riješeno 25 odsto manje slučajeva u odnosu na isti period 2019. godine.
„Generalno, 2020. je bila regresivna godina u pravosuđu, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako uzmemo i pogledamo statistiku koju smo objavili u nedavnom izvještaju u novembru, onda vidimo da imamo manje riješenih slučajeva i da ima više problema u pravosudnom sistemu. To navode ne samo naši izvještaji, već i međunarodni izveštaji, posebno američki, zatim izvještaj o napretku i drugi izvještaji koji su vjerodostojni. Ako uzmemo i pogledamo ove statistike, onda vidimo da ako ih uporedimo po godinama imamo oko 25 odsto manje riješenih slučajeva u 2020. godini, ovo je za prvih 6 mjeseci, ako uporedimo sa prethodnim godinama. Dok smo u 2019. godini imali oko 212 riješenih slučajeva korupcije, sada u šest mjeseci 2020. imamo samo 52. To znači da je došlo do smanjenja broja riješenih slučajeva korupcije“, kaže on.
S tim u vezi, Miftaraj naglašava da je tokom ove godine vlada koju je predvodio Avdullah Hoti preduzela jednu od akcija, koju naziva najskandaloznijom, radi gašenja Radne grupe za borbu protiv korupcije.
„Nažalost, Kosovo je 2020. godine vjerovatno izgubilo ono što su barem prethodne vlade imale političku volju da makar prenesu uvjerenje da imaju interes u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije kroz neke akcije. Ipak, 2020. godina bila je suprotna, vlada je donela konkretne odluke i konkretne akcije koje su dalje uticale u očima javnog mnjenja, građana, međunarodnih partnera da država bude postavljena na ključne položaje. Vjerujem da je 2020. godina bila godina u kojoj je Hotijeva vlada donela jednu od najskandaloznijih odluka vezanih za raspuštanje Operativne grupe za borbu protiv korupcije. Podsjećam na činjenicu da je ova radna grupa raspuštena vladinom odlukom bez ikakve prethodne analize, bez ikakve suštinske analize, bez konsultacija sa civilnim društvom, bez konsultacija sa međunarodnim partnerima“, rekao je on.
Aktuelni ministar pravde Selim Selimi naziva 2020. godinu izazovnom za institucije vladavine prava, rekavši da su, uprkos izazovima, nastavile da rade.
„Da, imali smo kriznu situaciju, vanrednu situaciju, to znači da sudovi nisu mogli da održavaju ročišta, tužilaštvo je bilo ograničeno u svom radu. Ali, nismo se zaustavili, znači da smo prvi put testirali elektronska ispitivanja i ispostavilo se uspešnim u Đakovici, u Prizrenu, u Prištini... Stoga smo vidjeli da takav sistem možemo koristiti u budućnosti, koji bi povećao efikasnost sudova. Imali smo određenih kašnjenja u nekim suđenjima, ali na sreću nijedno suđenje nije bilo dovoljno ugroženo da bi nanelo bilo kakvu nepravdu nekoj od strana. Dakle, čak i tokom krize i vanrednog stanja, imali smo saslušanja, imali smo optužnice i tužilaštvo je radilo, ne normalno kako bi trebalo da radi, ali to znači da smo pronašli načine da povećamo ovu efikasnost“, rekao je Selimi.
Zbog pandemije, sudovi su većinu vremena radili sa smanjenim brojem osoblja i bavili su se samo hitnim i prioritetnim slučajevima.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
Izvršni direktor Kosovskog pravnog instituta Ehat Miftaraj kaže za Kosovo Press da se u pogledu borbe protiv organizovanog kriminala, protiv korupcije na visokom nivou i oduzimanja imovine, 2020. godina može nazvati neuspješnom.
On ističe da je tome doprinela i pandemija koronavirusa, ali da je u određenim momentima pandemija korišćena za amnestiju pojedinih slučajeva.
„U kritičnim tačkama od kojih su EU, međunarodni partneri zatražili da Kosovo izvrši radikalne promjene radi napredovanja u evropskim integracijama ili u vezi sa liberalizacijom viza, poput borbe protiv organizovanog kriminala, protiv korupcije na visokom nivou, oduzimanje imovine možemo gotovo slobodno reći da je bila neuspjela godina. U godini u kojoj je bilo više neuspjeha, ne može se uopšte govoriti o bilo kakvom napretku. S tim u vezi, vjerujem da je 2020. godina u kojoj pravosudne institucije nisu uspjele da na neki način vrate poverenje građana u njihov rad, da izvrše bilo kakvu promjenu koja bi imala pozitivan uticaj za budućnost Kosova“, kaže on.
Predstavnik Grupe za pravne i političke studije Reze Hoxha istog je mišljenja.
„Čak i tokom 2020. godine ne možemo reći da je pravosudni sistem Kosova imao zadovoljavajuće performanse. Svakako treba napomenuti da je pandemija virusa kovid-19 imala svoj uticaj na smanjenje efikasnosti, a sigurno i na povećanje broja aktivnih predmeta na sudovima, što je zauzvrat uticalo na performanse čitavog sistema. Međutim, kao potpunu ocjenu rada pravosudnog sistema možemo reći da i dalje ostajemo na mjestu gdje smo bili. Ako govorimo o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, još uvijek nemamo konačne odluke kojima bi se osuđivale visoke političke ličnosti, što znači da su optužene ili osumnjičene da su dio koruptivnih poslova. Istovremeno, i dalje se suočavamo sa slabim optužnicama, koje tužioci ne uspjevaju dostojanstveno da zastupaju na sudu, što rezultira oslobađajućim presudama ili odlukama na koje nismo ponosni što su ih doneli “, kaže Hoxha.
Čak i Genc Nimoni iz organizacije „Çohu“ kaže da je 2020. godina bila regresivna, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Povodom efikasnosti rada sudova, kaže da su oni uradili istraživanje za prvih šest mjeseci godine, gdje kaže da je riješeno 25 odsto manje slučajeva u odnosu na isti period 2019. godine.
„Generalno, 2020. je bila regresivna godina u pravosuđu, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako uzmemo i pogledamo statistiku koju smo objavili u nedavnom izvještaju u novembru, onda vidimo da imamo manje riješenih slučajeva i da ima više problema u pravosudnom sistemu. To navode ne samo naši izvještaji, već i međunarodni izveštaji, posebno američki, zatim izvještaj o napretku i drugi izvještaji koji su vjerodostojni. Ako uzmemo i pogledamo ove statistike, onda vidimo da ako ih uporedimo po godinama imamo oko 25 odsto manje riješenih slučajeva u 2020. godini, ovo je za prvih 6 mjeseci, ako uporedimo sa prethodnim godinama. Dok smo u 2019. godini imali oko 212 riješenih slučajeva korupcije, sada u šest mjeseci 2020. imamo samo 52. To znači da je došlo do smanjenja broja riješenih slučajeva korupcije“, kaže on.
S tim u vezi, Miftaraj naglašava da je tokom ove godine vlada koju je predvodio Avdullah Hoti preduzela jednu od akcija, koju naziva najskandaloznijom, radi gašenja Radne grupe za borbu protiv korupcije.
„Nažalost, Kosovo je 2020. godine vjerovatno izgubilo ono što su barem prethodne vlade imale političku volju da makar prenesu uvjerenje da imaju interes u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije kroz neke akcije. Ipak, 2020. godina bila je suprotna, vlada je donela konkretne odluke i konkretne akcije koje su dalje uticale u očima javnog mnjenja, građana, međunarodnih partnera da država bude postavljena na ključne položaje. Vjerujem da je 2020. godina bila godina u kojoj je Hotijeva vlada donela jednu od najskandaloznijih odluka vezanih za raspuštanje Operativne grupe za borbu protiv korupcije. Podsjećam na činjenicu da je ova radna grupa raspuštena vladinom odlukom bez ikakve prethodne analize, bez ikakve suštinske analize, bez konsultacija sa civilnim društvom, bez konsultacija sa međunarodnim partnerima“, rekao je on.
Aktuelni ministar pravde Selim Selimi naziva 2020. godinu izazovnom za institucije vladavine prava, rekavši da su, uprkos izazovima, nastavile da rade.
„Da, imali smo kriznu situaciju, vanrednu situaciju, to znači da sudovi nisu mogli da održavaju ročišta, tužilaštvo je bilo ograničeno u svom radu. Ali, nismo se zaustavili, znači da smo prvi put testirali elektronska ispitivanja i ispostavilo se uspešnim u Đakovici, u Prizrenu, u Prištini... Stoga smo vidjeli da takav sistem možemo koristiti u budućnosti, koji bi povećao efikasnost sudova. Imali smo određenih kašnjenja u nekim suđenjima, ali na sreću nijedno suđenje nije bilo dovoljno ugroženo da bi nanelo bilo kakvu nepravdu nekoj od strana. Dakle, čak i tokom krize i vanrednog stanja, imali smo saslušanja, imali smo optužnice i tužilaštvo je radilo, ne normalno kako bi trebalo da radi, ali to znači da smo pronašli načine da povećamo ovu efikasnost“, rekao je Selimi.
Zbog pandemije, sudovi su većinu vremena radili sa smanjenim brojem osoblja i bavili su se samo hitnim i prioritetnim slučajevima.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
