Glauku Konjufci, koji je nedavno izabran za predsjednika parlamenta, jedan od prvih zahtjeva na novoj poziciji, stigao je iz Lige historičara Kosova, ogranka iz Dečana.
Kao što su to činili i sa prošlim zakonodavcima, historičari iz ovog kraja zatražili su od njega da donese poseban zakon koji bi, po njihovom mišljenju, proglasio ništavnim odluke, zakone i druge akte iz perioda između 1990-1999., Kada je Jugoslaviju vodio Slobodan Milošević, prenosi KTV.
Liga historičara pominje dvije odluke kojima su zemlje obe kompanije dodjeljene manastiru Visoki Dečani, koje Srbi smatraju svojim kulturnim nasleđem.
"Liga se, zajedno sa svim svojim strukturama, protivi sprovođenju zakona, podzakonskih akata i odluka u vrijeme nasilnih mjera, tačnije u vreme 1990-1999, vrijeme kada je zloglasni režim posljednjeg diktatora Evrope, Slobodana Miloševića, preduzeo niz mjera protiv Kosova, a posebno nas zabrinjavaju dvije odluke, tačnije odluke iz 1993. i 1997. godine, kojima je odlukom (aktom poklona) zemlja otuđena od preduzeća „Apiko“ i „Ilirija“, i poklonjena manastiru Dečani", rekli su u ogranku udruženja historičara u Dečanu.
U zahtjevu se dalje navodi da je odluka Ustavnog suda iz 2016. godine da se manastiru dodjeli 23 hektara zemlje osvajanje odluka iz Miloševićevog vremena i predstavlja grubu povredu Ustava.
"Kao što vam je poznato, ali i svom širem javnom njenju, Ustavni sud Republike Kosovo, na čelu sa Artom Ramom-Hajrizi, na svom sastanku 21. maja 2016, doneo je Odluku na osnovu presude br. Ref. AG9 43/16, kojim je dodjelio imanja preduzeća ‘Apiko’ i ‘Ilirija’ manastiru Dečani i ovim aktom, Ustavni sud na čelu sa Artom Ramom-Hajziri legalizovao je Miloševićeve odluke i teško prekršio pravni status naše zemlje, naime Ustav Republike Kosovo“, rekli su dalje u udruženju.
Historičari kaže da je misija UNMIK takođe potvrdila nezakonitost odluka donetih u vrijeme Miloševića.
S druge strane, poznavaoci pravnih prilika smatraju da se sa ovim posebnim zakonom koji se traži ne može poništiti ustavna odluka o davanju zemljišta manastiru Dečani.
Prema riječima advokata Arianita Kocija, Kosovo bi moglo vratiti ovu zemlju preko Evropskog suda za ljudska prava, ali to se ne može učiniti dok država ne postane članica Savjeta Evrope.
Koci kaže da Kosovo sada nema problem sa diskriminatorskim zakonima Miloševićeve ere, već sa odlukama kojima je to usvojeno.
Zakone su, po riječima advokata Kocija, u tom stanju usvojeni preko nekoliko međunarodnih predstavnika sa Kosova.
KTV je pokušala da dobije izjavu predsjednika skupštine Konjufce o tome da li će razmotriti ovaj zahtjev, ali kontakt s njim u subotu nije bio nemoguć.
Usvajanje prijedloga zakona o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori uplašilo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi se tako nešto moglo desiti i na Kosovu.
Liga historičara pominje dvije odluke kojima su zemlje obe kompanije dodjeljene manastiru Visoki Dečani, koje Srbi smatraju svojim kulturnim nasleđem.
"Liga se, zajedno sa svim svojim strukturama, protivi sprovođenju zakona, podzakonskih akata i odluka u vrijeme nasilnih mjera, tačnije u vreme 1990-1999, vrijeme kada je zloglasni režim posljednjeg diktatora Evrope, Slobodana Miloševića, preduzeo niz mjera protiv Kosova, a posebno nas zabrinjavaju dvije odluke, tačnije odluke iz 1993. i 1997. godine, kojima je odlukom (aktom poklona) zemlja otuđena od preduzeća „Apiko“ i „Ilirija“, i poklonjena manastiru Dečani", rekli su u ogranku udruženja historičara u Dečanu.
U zahtjevu se dalje navodi da je odluka Ustavnog suda iz 2016. godine da se manastiru dodjeli 23 hektara zemlje osvajanje odluka iz Miloševićevog vremena i predstavlja grubu povredu Ustava.
"Kao što vam je poznato, ali i svom širem javnom njenju, Ustavni sud Republike Kosovo, na čelu sa Artom Ramom-Hajrizi, na svom sastanku 21. maja 2016, doneo je Odluku na osnovu presude br. Ref. AG9 43/16, kojim je dodjelio imanja preduzeća ‘Apiko’ i ‘Ilirija’ manastiru Dečani i ovim aktom, Ustavni sud na čelu sa Artom Ramom-Hajziri legalizovao je Miloševićeve odluke i teško prekršio pravni status naše zemlje, naime Ustav Republike Kosovo“, rekli su dalje u udruženju.
Historičari kaže da je misija UNMIK takođe potvrdila nezakonitost odluka donetih u vrijeme Miloševića.
S druge strane, poznavaoci pravnih prilika smatraju da se sa ovim posebnim zakonom koji se traži ne može poništiti ustavna odluka o davanju zemljišta manastiru Dečani.
Prema riječima advokata Arianita Kocija, Kosovo bi moglo vratiti ovu zemlju preko Evropskog suda za ljudska prava, ali to se ne može učiniti dok država ne postane članica Savjeta Evrope.
Koci kaže da Kosovo sada nema problem sa diskriminatorskim zakonima Miloševićeve ere, već sa odlukama kojima je to usvojeno.
Zakone su, po riječima advokata Kocija, u tom stanju usvojeni preko nekoliko međunarodnih predstavnika sa Kosova.
KTV je pokušala da dobije izjavu predsjednika skupštine Konjufce o tome da li će razmotriti ovaj zahtjev, ali kontakt s njim u subotu nije bio nemoguć.
Usvajanje prijedloga zakona o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori uplašilo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi se tako nešto moglo desiti i na Kosovu.
