Izvoz sa Kosova u SAD je dostigao vrijednost od 103 miliona eura, što je za 30 odsto manje nego u 2022.godini, piše Reporteri.
Izvoz je 2020. godine iznosio 23,6 miliona eura, u 2021. godini 123,4 miliona eura, a 2022. godine 136,5 miliona eura, da bi prošle godine počeo znatno da opada. Prema ovim statistikama, najveći dio izvoza čine dušeci i namještaj, više od 88 miliona eura, odevni predmeti - devet miliona eura, plastika i proizvodi od plastike - 620.000 eura, aluminijum - 1,8 miliona eura, medicinska oprema u vrijednosti - više od 500.000 eura.
Ekonomisti smatraju da kompanije koje rade izvoz moraju da prije svega imaju olakšice.
Naim Dedushaj iz mreže preduzeća dijaspore na Kosovu kaže da je u prošlosti bilo mnogo olakšica za kosovske proizvođače da izvoze svoje proizvode u Sjedinjene Američke Države.
„Koliko znam, bilo je nekih olakšica za izvoz u SAD. Znam da su neke gigantske kompanije, poput Devolli grupe, izvozile u Ameriku, i da su drugi kosovski proizvođači izvozili svoje proizvode u SAD“, rekao je Dedushaj.
Prema njegovim riječima, kosovske institucije treba mnogo više da rade kako bi povećale izvoz u zamlje poput SAD, umjesto da se dešava suprotno.
Dodaje da čak i kada su američki investitori došli da ulažu na Kosovu, naišli su na brojne barijere, pa su nakon nekog vremena odustali. Prema njegovim riječima, postoji mnogo prepreka zbog kojih američke kompanije ne dolaze i to je nanelo štetu Kosovu.
„Ima kompanija koje su bile na Kosovu i pobjegle sa Kosova, kao što je ova sa hidroelektranom i investicijom u Pensilvaniji, gdje su namjeravali da zaposle 2.000 ljudi, ali ima i drugih koje su pobjegle u Srbiju, Crnu Goru i druge zemalje u regionu“, kaže on.
Gramos Agusholi, poslanik Pokreta Samoopredjeljenje u Skupštini Kosova, kaže da postoji mnogo faktora koji su možda uticali na pad izvoza sa Kosova u Ameriku. Jedan od razloga, prema njegovim riječima, može biti promjena tržišne tražnje za određenim proizvodima, zatim velika konkurencija iz drugih zemalja poput Indije, Pakistana, Bangladeša, gdje je radna snaga znatno jeftinija.
„Smatram da izazovi sa uvoznim cijenama, kao i logistički izazovi sa transportom do Amerike mogu biti veliki problem za naše proizvođače. Imam informaciju da su iz tih razloga neki od naših najvećih proizvođača izgubili ugovore sa američkim kompanijama“, rekao je on.
Agusholli kaže da SAD i Kosovo imaju stabilne diplomatske odnose i da je to faktor koji pozitivno utiče na ovu oblast.
„Slažem se da naše institucije treba da urade više, podržavajući lokalnog proizvođača subvencijama kao i savremenom opremom, pomažu u logistici proizvođača garantujući im trgovinsku diversifikaciju, pomažu u potrazi i ispunjavanju zahteva novih tržišta. Institucije treba da regulišu trgovinske sporazume i da preduzmu inicijative za razvoj biznisa pomažući vam da promovišete proizvode na američkom tržištu“, rekao je on.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kaže da "tamo gdje dominira politička agenda, malo je prostora za ekonomski razvoj".
„Prošla godina je godina u kojoj smo zabilježili rast uvoza preko osam milijardi eura, ali imamo pad izvoza, ali ono što je indikativno je činjenica da imamo pad izvoza u SAD, ali povećanje izvoza iz Kine, Turske i drugih zemalja, što je pojava koja zahtjeva analizu. Odnose sa SAD treba iskoristiti. Hladni odnosi sa njima utiču i na ekonomiju“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Ekonomisti smatraju da kompanije koje rade izvoz moraju da prije svega imaju olakšice.
Naim Dedushaj iz mreže preduzeća dijaspore na Kosovu kaže da je u prošlosti bilo mnogo olakšica za kosovske proizvođače da izvoze svoje proizvode u Sjedinjene Američke Države.
„Koliko znam, bilo je nekih olakšica za izvoz u SAD. Znam da su neke gigantske kompanije, poput Devolli grupe, izvozile u Ameriku, i da su drugi kosovski proizvođači izvozili svoje proizvode u SAD“, rekao je Dedushaj.
Prema njegovim riječima, kosovske institucije treba mnogo više da rade kako bi povećale izvoz u zamlje poput SAD, umjesto da se dešava suprotno.
Dodaje da čak i kada su američki investitori došli da ulažu na Kosovu, naišli su na brojne barijere, pa su nakon nekog vremena odustali. Prema njegovim riječima, postoji mnogo prepreka zbog kojih američke kompanije ne dolaze i to je nanelo štetu Kosovu.
„Ima kompanija koje su bile na Kosovu i pobjegle sa Kosova, kao što je ova sa hidroelektranom i investicijom u Pensilvaniji, gdje su namjeravali da zaposle 2.000 ljudi, ali ima i drugih koje su pobjegle u Srbiju, Crnu Goru i druge zemalje u regionu“, kaže on.
Gramos Agusholi, poslanik Pokreta Samoopredjeljenje u Skupštini Kosova, kaže da postoji mnogo faktora koji su možda uticali na pad izvoza sa Kosova u Ameriku. Jedan od razloga, prema njegovim riječima, može biti promjena tržišne tražnje za određenim proizvodima, zatim velika konkurencija iz drugih zemalja poput Indije, Pakistana, Bangladeša, gdje je radna snaga znatno jeftinija.
„Smatram da izazovi sa uvoznim cijenama, kao i logistički izazovi sa transportom do Amerike mogu biti veliki problem za naše proizvođače. Imam informaciju da su iz tih razloga neki od naših najvećih proizvođača izgubili ugovore sa američkim kompanijama“, rekao je on.
Agusholli kaže da SAD i Kosovo imaju stabilne diplomatske odnose i da je to faktor koji pozitivno utiče na ovu oblast.
„Slažem se da naše institucije treba da urade više, podržavajući lokalnog proizvođača subvencijama kao i savremenom opremom, pomažu u logistici proizvođača garantujući im trgovinsku diversifikaciju, pomažu u potrazi i ispunjavanju zahteva novih tržišta. Institucije treba da regulišu trgovinske sporazume i da preduzmu inicijative za razvoj biznisa pomažući vam da promovišete proizvode na američkom tržištu“, rekao je on.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kaže da "tamo gdje dominira politička agenda, malo je prostora za ekonomski razvoj".
„Prošla godina je godina u kojoj smo zabilježili rast uvoza preko osam milijardi eura, ali imamo pad izvoza, ali ono što je indikativno je činjenica da imamo pad izvoza u SAD, ali povećanje izvoza iz Kine, Turske i drugih zemalja, što je pojava koja zahtjeva analizu. Odnose sa SAD treba iskoristiti. Hladni odnosi sa njima utiču i na ekonomiju“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
