Profesor Univerziteta Džordžtaun u Vašingtonu Charles Kupchan kaže da eventualnim dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD, neće biti promjena u politici prema Balkanu i da ko god bude bio na čelo SAD, to neće bitno uticati na život srpske zajednice na Kosovu, piše Radio Slobodna Evropa.
RFE: Od terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001, Balkan više nije visoko na listi prioriteta Bijele kuće.
Trumpova prva administracija je navodno podržala razmenu teritorije između Srbije i Kosova kao način da se normalizuju odnosi. Kasnije je organizovala potpisivanje Vašingtonskog sporazuma između Kosova i Srbije, ali je on uglavnom ostao samo na papiru.
S druge strane, Biden je pokušao da nastavi američku politiku iz 1990-ih kao političar koji je i sam tada bio veoma aktivan na Balkanu. Dakle, kakvu će politiku voditi Bijela kuća prema ovoj regiji ko god da dođe na vlast?
Kupchan: Mislim da se i Trampova i Bidenova era mogu posmatrati kao period odlučnog ponovnog angažovanja na Balkanu jer su SAD bile veoma aktivne tokom raspada Jugoslavije, a zatim su poslije 2001. veoma zauzete ratom protiv terorizma.
Stoga se može reći da su se posljednjih godina ponovo dodatno fokusirale na balkanska pitanja. Iako Trump nije baš bio oduševljen atlantskim partnerstvom on se fokusirao na Balkan i njegov izaslanik Rick Grenell je bio angažovan na tim pitanjima.
Nakon Bidenovog izbora, postojao je stabilan angažman uz Evropsku uniju, posebno u pokušajima da se unapredi Ohridski sporazum i olakša normalizacija između Kosova i Srbije. Ne očekujem da će to biti dovedeno u pitanje ako pobjede Trump ili Kamala Harris.
Kao što sam rekao, Trump je sklon transakcionom pristupu politici. Slanje diplomate u Prištinu i Beograd ne košta mnogo. Više je u pitanju napor nego resursi.
Istovremeno, čini se da je Trump veoma osjetljiv na cijenu pomoći Ukrajini, da li saveznici iz NATO-a pošteno plaćaju svoj dio.
Tako da očekujem da će se nastaviti napori u cilju unapređenja normalizacije između Kosova i Srbije, da se pomogne stabilizacija Bosne i Hercegovine i efektivno zatvore preostala ruska uporišta u regionu, uključujući i u Srbiji.
RSE: Rekli ste da bi se rješavanjem ovih pitanja onemogućilo miješanje Rusije i Kine na Balkanu. Da li je Trump zainteresovan da spriječi uticaj Rusije i Kine u ovoj regiji?
Kupchan: Rusija nastavlja da traži mogućnosti da podstiče nestabilnost u regiji. Bilo da je Kosovo, Srbija, Republika Srpska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija.
Ona želi da spriječi pune evroatlantske integracije regiona. Ali, mislim da će malo pomalo gubiti tu priliku. Kina će biti prisutna zbog veličine svoje ekonomije i projekta Pojas i put. Srbija je povremeno nabavljala oružje i od Rusije i od Kine.
To će se možda nastaviti još neko vrijeme, ali će region postepeno biti apsorbovan u evroatlantskim strukturama.
Smatram da će Srbija vjerovatno kasnije nego ranije odlučiti da se okrene realnom životu, a to znači normalizacija odnosa sa Kosovom i prestanak flertovanja sa Rusijom.
Mogu sa sigurnošću reći da će se to desiti. Zato je samo potrebno hrabro vođstvo u Beogradu, što do sada nismo videli.
Priznanje Kosova završena stvar za SAD
RSE: U Srbiji su naklonjeniji Trumpu, iako su sada reakcije opreznije nego 2016, jer ne očekuju da će poništiti američko priznanje Kosova.
U međuvremenu je nedavno Trumpov zet dobio odobrenje za gradnju hotela u Beogradu na mjestu nekadašnje zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije koja je oštećena u NATO bombardovanju. Da li je to pokušaj da se prikupe dodatni poeni u slučaju da Trump pobjedi na izborima?
Kupchan: Pretpostavljam da su stavovi koje pominjete takođe istorijsko nasleđe, tačnije da su demokrate na čelu sa Billom Clintonom i Madeleine Albright podržale NATO kampanju.
Kada je riječ o tome šta bi Srbi mogli da dobiju u slučaju Trumpove pobjede, a ne ako Kamala Harris postane predsjednica SAD, teško mi da se setim skoro ičega. Priznanje Kosova je završena priča.
Mislim da bi Trump vjerovatno nastavio da podržava dijalog o normalizaciji. Možda će Evropa biti u nešto većem rasulu ako Trump bude izabran jer je zabrinuta za pouzdanost garancija američke bezbjednosti.
Evropa strahuje da će Trump demontirati NATO. Mislim da je to malo vjerovatno. Ne mislim da će razgraditi Atlantski savez, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dakle, sasvim iskreno, ne vidim veliku razliku kada je u pitanju srpska zajednica ko god bude predsjednik SAD-a.
Trumpova prva administracija je navodno podržala razmenu teritorije između Srbije i Kosova kao način da se normalizuju odnosi. Kasnije je organizovala potpisivanje Vašingtonskog sporazuma između Kosova i Srbije, ali je on uglavnom ostao samo na papiru.
S druge strane, Biden je pokušao da nastavi američku politiku iz 1990-ih kao političar koji je i sam tada bio veoma aktivan na Balkanu. Dakle, kakvu će politiku voditi Bijela kuća prema ovoj regiji ko god da dođe na vlast?
Kupchan: Mislim da se i Trampova i Bidenova era mogu posmatrati kao period odlučnog ponovnog angažovanja na Balkanu jer su SAD bile veoma aktivne tokom raspada Jugoslavije, a zatim su poslije 2001. veoma zauzete ratom protiv terorizma.
Stoga se može reći da su se posljednjih godina ponovo dodatno fokusirale na balkanska pitanja. Iako Trump nije baš bio oduševljen atlantskim partnerstvom on se fokusirao na Balkan i njegov izaslanik Rick Grenell je bio angažovan na tim pitanjima.
Nakon Bidenovog izbora, postojao je stabilan angažman uz Evropsku uniju, posebno u pokušajima da se unapredi Ohridski sporazum i olakša normalizacija između Kosova i Srbije. Ne očekujem da će to biti dovedeno u pitanje ako pobjede Trump ili Kamala Harris.
Kao što sam rekao, Trump je sklon transakcionom pristupu politici. Slanje diplomate u Prištinu i Beograd ne košta mnogo. Više je u pitanju napor nego resursi.
Istovremeno, čini se da je Trump veoma osjetljiv na cijenu pomoći Ukrajini, da li saveznici iz NATO-a pošteno plaćaju svoj dio.
Tako da očekujem da će se nastaviti napori u cilju unapređenja normalizacije između Kosova i Srbije, da se pomogne stabilizacija Bosne i Hercegovine i efektivno zatvore preostala ruska uporišta u regionu, uključujući i u Srbiji.
RSE: Rekli ste da bi se rješavanjem ovih pitanja onemogućilo miješanje Rusije i Kine na Balkanu. Da li je Trump zainteresovan da spriječi uticaj Rusije i Kine u ovoj regiji?
Kupchan: Rusija nastavlja da traži mogućnosti da podstiče nestabilnost u regiji. Bilo da je Kosovo, Srbija, Republika Srpska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija.
Ona želi da spriječi pune evroatlantske integracije regiona. Ali, mislim da će malo pomalo gubiti tu priliku. Kina će biti prisutna zbog veličine svoje ekonomije i projekta Pojas i put. Srbija je povremeno nabavljala oružje i od Rusije i od Kine.
To će se možda nastaviti još neko vrijeme, ali će region postepeno biti apsorbovan u evroatlantskim strukturama.
Smatram da će Srbija vjerovatno kasnije nego ranije odlučiti da se okrene realnom životu, a to znači normalizacija odnosa sa Kosovom i prestanak flertovanja sa Rusijom.
Mogu sa sigurnošću reći da će se to desiti. Zato je samo potrebno hrabro vođstvo u Beogradu, što do sada nismo videli.
Priznanje Kosova završena stvar za SAD
RSE: U Srbiji su naklonjeniji Trumpu, iako su sada reakcije opreznije nego 2016, jer ne očekuju da će poništiti američko priznanje Kosova.
U međuvremenu je nedavno Trumpov zet dobio odobrenje za gradnju hotela u Beogradu na mjestu nekadašnje zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije koja je oštećena u NATO bombardovanju. Da li je to pokušaj da se prikupe dodatni poeni u slučaju da Trump pobjedi na izborima?
Kupchan: Pretpostavljam da su stavovi koje pominjete takođe istorijsko nasleđe, tačnije da su demokrate na čelu sa Billom Clintonom i Madeleine Albright podržale NATO kampanju.
Kada je riječ o tome šta bi Srbi mogli da dobiju u slučaju Trumpove pobjede, a ne ako Kamala Harris postane predsjednica SAD, teško mi da se setim skoro ičega. Priznanje Kosova je završena priča.
Mislim da bi Trump vjerovatno nastavio da podržava dijalog o normalizaciji. Možda će Evropa biti u nešto većem rasulu ako Trump bude izabran jer je zabrinuta za pouzdanost garancija američke bezbjednosti.
Evropa strahuje da će Trump demontirati NATO. Mislim da je to malo vjerovatno. Ne mislim da će razgraditi Atlantski savez, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dakle, sasvim iskreno, ne vidim veliku razliku kada je u pitanju srpska zajednica ko god bude predsjednik SAD-a.
