Zvanični Beograd je najavio diplomatske korake u vezi sa krizom na sjeveru Kosova. Umjesto nastavka pregovora sa Prištinom, okrenuo se ponovo međunarodnim adresama na kojima je do sada doživljavao samo poraze - Briselu i Njujorku. Briselu je uputio pismo, a sa čim Boris Tadić predsjednik Srbije ide na Generalnu skupštinu UN, ne zna se.
Sa jedne strane u Srbiji je glasna i uticajna nacionalistička opozicija koja i dalje, 12 godina nakon izgubljenog rata, ponavlja mantru - Kosovo je Srbija, sa druge strane je dio liberalne opozicije i poneki slabašni glas u vladajućoj koaliciji koji traži vraćanje Ahtisarijevom planu sa idejom da se izbori za što veću autonomiju za Srbe na sjeveru Kosova, a sa treće je vlast koja, čini se, ne zna šta i kako dalje. Htjela bi da se ne zamjeri nikome, a zamjera se svima.
Ognjen Pribićević, bivši ambasador i saradnik Instituta društvenih nauka o diplomatskim koracima Beograda u Briselu i Njujorku kaže:
“Ja nisam preveliki optimista kada je u pitanju uticaj tog pisma poslatog u Brisel, s obzirom da već imamo neke naznake da EU neće pozitivno odgovoriti na pismo Beograda. Ja mislim da će EU primorati obje strane da sjednu za sto i pregovorima dođu do nekog rješenja. Potpuno je neodrživo da se postavljaju te barikade, da ljudi na posao idu helikopterima, to nikakvog smisla nema i otuda se to brzo mora riješavati“.
Iz dijela opozicije i nezavisnih intelektualnih krugova u Srbiji upozovaraju da je Beograd sa svojom kosovskom politikom dospeo u ćorsokak i da treba da napravi zaokret.
Oživljavanje nerealnih ideja
Liberalni dio opozicije okupljen oko partije Čedomira Jovanovića kao i nekadašnji uticajni opozicionar Vuk Drašković čija je partija dio vladajuće koalicije, javno govore da treba dići ruke od nerealne politike pokušaja podjele Kosova i da se treba okrenuti Ahtisarijevom planu sa idejom da se Srbima na sjeveru Kosova obezbjedi što veća autonomija.
“Beograd je u potpunoj konfuziji. Sa jedne strane imate javno iznesenu ideju o podjeli, a onda u slijedećem trenutku ideju da treba braniti Ustav po kome je integralno Kosovo dio Srbije", kaže Žarko Korać iz poslaničke grupe LDP-a.
“Sigurno je kasno za podjelu Kosova (ja mislim da to nikada i nije bila realna opcija) jer Albanci na to ne bi pristali. Ne znam šta je bilo prije 30 godina, ali danas je takav razgovor nemoguće voditi. Beograd ne zna šta želi. I to je ono što zabrinjava. Ono što bi Beograd mogao da dobije, a tome se suprotstavlja Priština, to je teritorijalna autonomija za Srbe na sjeveru. To nije nešto za šta se ja zalažem, ali to bi možda prihvatio neko u Evropi, u međunarodnoj zajednici. Ali je veliko pitanje da li Priština ima spremnost za taj ustupak, ona se sada osjeća jačom nego prije dva mjeseca. A odlazak Tadića u UN gdje od srede treba da se bori - za šta?- pokazuje nemoć Beograda“, kaže Korać za RSE.
Diplomatski koraci Beograda su zaludni jer sa jedne strane nijedna međunarodna adresa ne prihvata podjelu Kosova, a Rezolucijom 1244 definisana je teritorija Kosova jer su se sa nje povukle srpske snage. Riječ je o neuspješnoj politici Beograda koja je već viđena i na drugim područjima bivše države posljednjih 20 godina, kaže Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za uporedne studije.
“Riječ je o tome da se sada pokušava naknadno oživjeti ideja o podjeli Kosova kada je već donijeta odluka, manje više svuda gdje je to relevantno, da to nije alternativa, da se to ne želi. Svakako se ne želi u Prištini, sada je to očigledno i stav Brisela, a uvijek je bio negativan i stav Vašingtona. Dakle, to je pokušaj da se nešto oživi što više nije realno", ocjenjuje Gligorov.
Na pitanje da li je rješenje ostaviti zamrznuti konflikt, Gligorov odgovara:
"Ne, ne daleko od toga, naprotiv. Kao i ranije u drugim sličnim slučajevima, rješenje će definisati drugi, a Srbija će to onda prihvatiti na sopstvenu štetu. To je uvijek tako bilo ranije, tako će biti i sada, s obzirom na nesposobnost da se pređe na politiku traženja realnih rješenja.“
Javnost u Srbiji ne zna šta predsjednik Tadić i šef diplomatije Vuk Jeremić nose u Njujork u diplomatskom prtljagu, osim što, kako je saopšteno u predsjednikovom kabinetu, u rasporedu nema susret sa premijerom Kosova Hashimom Thaçijem. Takve najave u medijima u Prištini oštro su demantovane.
Iz Ministarstva inostranih poslova saopšteno je da će ministar Jeremić imati bilateralne susrete sa ministrima spoljnih poslova 30-ak zemalja i da će organizovati radni doručak za svoje kolege iz zemalja članica regionalnih inicijativa kojima Srbija predsjedava. I to je sve. Za sada, nedavna poruka jednog drugog ministra “kada kažem Kosovo ne mislim na hektare, već pre svega na ljude” ostaje usamljena.
Radio Slobodna Evropa
