I pored toga što je optuženička klupa u Haškom tribunalu ostala prazna, zastrašujuće je bilo slušati prijetnje Radovana Karadžića: "Sarajevo će biti crni kotao u kome će umrijeti 300.000 muslimana. Ti ljudi će nestati sa lica zemlje".
Na snimku se Karadžić jasno vidi na obroncima Sarajeva, u maskirnoj uniformi i sa kosom koja leprša na vjetru. Zatim snimak u odijelu i sa kravatom u bosanskom parlamentu 1991. gdje je svojim bošnjačkim i hrvatskim kolegama najavio rat i pakao, ukoliko se odluče da proglase nezavisnost od Beograda, piše njemački list "Die Zeit".
Ono što je uslijedilo je poznato. Rat koji je opustošio velike dijelove zemlje, genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, etnička čišćenja, masakri i masovna silovanja u mjestima kao što su Foča i Zvornik. Sudski proces pod brojem IT-95-5/18 je veliko finale za Haški tribunal u kome se sudi za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. Tribunal, osnovan 1993, bio je izraz loše savjesti svijeta i godinama je nekako preživljavao, bez novca, personala i dovoljne političke podrške. NATO trupe u BiH malo toga su poduzimale u hapšenju osumnjičenih i izvršavanju naloga Suda za hapšenje.
Pored toga što je razvio svoju sopstvenu dinamiku i podigao optužnice protiv 161 osobe, osumnjičenog za zločine, sud je demonstrirao i ono što jedan Međunarodni sud nije u stanju da ispuni. On nije neizbježno doprinio pomirenju, kako pokazuju stalni konflikti u BiH na etničkoj bazi. Pokazalo se i da ovakav sud nije uvijek forum, na kome žrtve mogu dobiti zadovoljenje pravde i moralnu satisfakciju. Pogotove ne kada jednu i po deceniju čekaju na hapšenje prvooptuženog za ratne zločine u BiH. Mana ovog suda je što mu do sada nije uspjelo da donese pravosnažnu odluku protiv jednog od trojice vinovnika rata.
Mladić se još uvijek skriva, Milošević je umro u ćeliji od infarkta. Ostaje dakle samo Karadžić, u momentu kada sud treba da se pripremi na zatvaranje i kada bi sve više članica Vijeća sigurnosti UN-a, ali i EU najradije zatvorili poglavlje pravne konfrontacije sa ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Cilj tužioca je da Karadžića osude za gnocid. Ali niti sposobne sudije, niti sažeta optužnica ne može riješiti jedan od najvećih problema međunarodnog sudstva, a to je - kako se odnositi prema bivšim predsjednicima ili komandantima vojski, koji sami sebe vide historijskim figurama i koji Haški sud vide kao binu za svoj posljednji nastup.
"Kada bi se Mladić uhapsio narednih nekoliko sedmica, došao bi automatski na optuženičku klupu, skupa sa Karadžićem. Ukoliko ga uhapse nakon 2013., mogla bi biti aktivirana jedna vrsta Mini-tribunala, koja bi i nakon zatvaranja suda stajala na raspolaganju. Ili bi se slučaj Mladić prenio u nadležnost Suda u Srbiji ili BiH. Ovi sudovi, uz pomoć Međunarodnog tribunala u Hagu, rade profesionalno i sa velikom dozom hrabrosti i zalaganja", piše njemački "Die Zeit".
