Zemlje iz okruženja duplirale izvoz

Srbija je zbog kosovskih taksi izgubila gotovo 400 miliona eura, dok su zemlje iz okruženja duplirale svoj izvoz na Kosovo, rekao je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

Ljajić je ocijenio da bi sada, i kada bi taksa bila ukinuta, teško bilo ponovo plasirati srpsku robu na tržište Kosova. On je istakao da su zemlje iz okruženja – Grčka, Mađarska, Bugarska, Slovenija i Hrvatska duplirale svoj izvoz na Kosovo, dok je Makedonija povećala izvoz za 50 odsto.
"Oni su uvoz pića kompenzovali iz Austrije i Makedonije, uvoz benzina iz Makedonije, Grčke i Albanije, šećera iz Francuske i Poljske, ali cenu plaćaju njihovi potrošači jer su te cene veće u odnosu na srpske proizvode", rekao je Ljajić za RTS povodom godinu dana od kako je Kosovo uvelo taksu od 100 odsto na proizvode iz Srbije i BiH.
Vlada Kosova je uvela carinu u cilju, kako su rekli, jačanja domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti, ali i radi zaštite vitalnih interesa Kosova, zbog "agresivne kampanje Srbije protiv Kosova na međunarodnom planu".
Ljajić je izjavio na godišnjicu uvođenja taksi da je prije toga izvoz iz centralne Srbije na Kosovo iznosio na godišnjem nivou 445 miliona evra.
"Ekonomska šteta jeste ogromna, ali dugoročno efekti ovih taksi biće veliki, jer pored kampanje koja se vodi, biće teško ponovo plasirati robu na tržište Kosova", rekao je Ljajić.
Ljajić je rekao da je u 50 miliona eura robe koja je izvezena uključeno 10,5 miliona evra električne energije, zatim 12,5 miliona eura robe koja je izvezena u decembru prošle godine kada za međunarodne brendove nije važila taksa od 100 odsto.
Prema njegovim rečima, u centralnu Srbiju je uvezeno više sa Kosova, 29 miliona evra robe je kupljeno, ali je to za 910.000 eura manje nego u periodu prije uvođenja taksi.
Ljajić je rekao da su najveće gubitke pretrpjeli Naftna industrija Srbije (NIS), koji je imao izvoz od 50,9 miliona eura, zatim Železara iz Smedereva, kao i kompanije iz prehrambene industrije, ali da su i kosovski proizvođači gubitnici, jer su pronašli alternativna tržišta sa većom cijenom.