Sastanak Beograda i Prištine u Parizu mogao bi da bude prijelomni u dijalogu o budućnosti Kosova. Prema planu EU, a koji sprovode Njemačka i Francuska, dvije strane treba da potpišu "sporazum o sporazumu", piše beogradski Blic.
Poslije sastanka u Berlinu za pregovarački sto treba da se sjedne 1. jula u Parizu. Prvi sastanak koji je održan u Berlinu 29. aprila, na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, postigao je ono što je i bilo planirano: restartovanje pregovora o Kosovu koji su bili blokirani. Inicijativa dvije vodeće evropske diplomatije imala je za cilj i vraćanje pronalaženja rješenja pod okrilje EU, i u što većoj mjeri isključivanje direktnog i indirektnog uplitanja administracije Donalda Trumpa koja je u jednom periodu bila izuzetno angažovana. Od sastanka u Parizu se očekuje korak dalje - okvirni sporazum, ali i isključivanje Rusije iz procesa vezanog za Kosovo.
Paraf, pa detalji
Šta podrazumijeva, najjednostavnije pojašnjeno, "sporazum o sporazumu" koji će evropske diplomatije staviti pred Beograd i Prištinu?
Ovaj dokument treba da bude praktično krov svega dogovorenog, plus preciziranje modela još nekoliko problema koji su ostali nerešeni na relaciji Beograda i Prištine. "Sporazum o sporazumu" će sadržati obavezivanje dve strane na poštovanje i ispunjavanje, i to na prvom mjestu Briselskog sporazuma. Ali, i ukidanje taksa, i model rješenja za prijem Prištine u međunarodne organizacije.
Kako za "Blic" kaže strani diplomata uključen u kosovski proces, prema zamisli, "sporazum o sporazumu" mogao bi biti parafiran čak i neposredno pred sastanak u Parizu - na Vidovdan 28. juna ili pak na samom sastanku u glavnom gradu Francuske. Prema nezvaničnim navodima, parafiranje pre zakazanog sastanka treba da bude smjernica ima li volje među stranama za dogovor ili ne.
- Ukoliko se sporazum parafira, potom, narednih mjeseci EU očekuje dorađivanje detalja iz tog okvirnog prijedloga sporazuma i konačan dogovor, odnosno pristanak dvije strane na rješenje budućnosti Kosova. Da li će tako i biti i kojom dinamikom, ostaje da vidimo - kaže naš sagovornik.
Srpske opštine
Kada je riječ o osnovnoj stavki novog dokumenta, a to je poštovanje do sada dogovorenog iz Briselskog sporazuma, tu će se na dnevnom redu naći pitanje srpskih opština. "Blic" nije dobio precizan odgovor da li je predviđeno da se formira zajednica samo na sjever KiM ili postoji takva mogućnost i za južne opštine. Takođe nejasno je i da li, ukoliko se zajednica dobija s obe strane Ibra, sjever može očekivati neka veća ovlašćenja. U dokumentu Berlina i Pariza treba da se nađe i pitanje zaštite imovine Srpske pravoslavne crkve i njenih manastira i crkava, za koje je potpuna nepoznanica šta je zapravo ispregovarano.
Najteži dio pregovora očekuje se o statusu i učlanjenju Prištine u međunarodne organizacije. Kako "Blic" saznaje, Priština će ovo pitanje nastojati da direktno poveže s ukidanjem taksa. Tako da, ukoliko bi Srbija ublažila blokiranje Prištine, pokazala, kako se navodi, "dobru volju", tamošnje privremene vlasti bile bi spremne da ukinu, odnosno suspenduju takse.
- Jedan od ciljeva evropske diplomatije jeste da se na izvjestan način otvori put Kosova ka EU i NATO. Kosovo u međunarodnim organizacijama jeste model da se taj prostor standardizuje, a to znači i jače poštovanje međunarodnih principa, smanjenje kriminala... - kaže "Blicov" sagovornik.
Razgraničenje
Na prvom održanom sastanku u Berlinu domaćini Angela Merkel i Emmanuel Macron poručili su iza zatvorenih vrata da rješenje kosovskog problema ne može biti razgraničenje Srba i Albanaca, odnosno teritorija gdje je većina.
Upravo ovu ideju prihvatili su dijelovi američke administracije, gurali je i davali vjetar u leđa stranama u dijalogu da idu u tom pravcu. Na samitu je jasno dato do znanja da "nema igre granicama" na Balkanu i u okviru Evrope. Ideja o razgraničenju i mijenjanju granica u vodećim EU državama, posebno Njemačkoj, tumači se kao stvaranje žarišta i pokušaj dodatnog demontiranja evropskog prostora preko Balkana.
Haradinaj: Takse nisu prepreka za dijalog
Posljednjih dana, osim što je dovedeno u pitanje održavanje sastanka u Parizu, političari u Beogradu i Prištini nisu opširnije komentarisali predstojeće razgovore. Jedan od onih koji se oglasio je premijer privremenih institucija u Prištini Ramuš Haradinaj.
Po njemu, takse nisu prepreka dijalogu Beograda i Prištine. Haradinaj je naveo da "Kosovo traži okvirni dogovor koji će uključivati i slobodu kretanja".
