Male promjene u ustaljenim navikama čuvaju svježinu uma.
Jednako kao što je tijelu potrebna zdrava prehrana i tjelovježba kako bi ostalo u formi, i um traži brigu kako bi ostao vitalan i zdrav. Za mozak je važno izlaganje novim izazovima i iskustvima, ali i tjelovježba, prehrana te druženje. Donosimo vam jednostavne savjete koje možete uklopiti u svoju rutinu kako biste zadržali svježinu uma.
Milioni ljudi vježbaju kako bi ojačali mišiće, poboljšali gipkost i održali prikladnu tjelesnu masu. Tijelo koje je stalno u pokretu dulže ostaje mlado sa svim prednostima kao što su vitkost, snaga i izdržljivost. Zapušteno tijelo gubi mišićnu masu i savitljivost zglobova, brže se iscrpljuje pri naporima i gomila kilograme. I krvožilnom sustavu opada učinkovitost jer žile postaju slabije prohodne i propuštaju opskrbiti organizam dovoljnom količinom kisika i hranjivih tvari.
Jedite lijevom rukom
S umom se događa nešto slično kao s tijelom. Nije čudno jer um također počiva u tjelesnom organu, mozgu. S produlživanjem životnog vijeka ljudi upoznaju zdravstvene probleme koji su u prijašnjim stoljećima bili rijetki, a jedan od njih je slabljenje mentalnih sposobnosti. Sve je više pogoršanja pamćenja, koncentracije i moći zaključivanja.
Osim slabljenja spoznajnih sposobnosti, u starijoj dobi viša je i stopa depresije jer i dobro raspoloženje ovisi o radu mozga. Srećom, s umom možemo učiniti nešto slično kao s tijelom: usporiti njegovo starenje.
Male promjene u ustaljenim navikama čuvaju svježinu uma. Što smo stariji, nove neuronske veze u mozgu, koje oštre um, nastaju sporije i trebaju poticaj, a to može biti, primjerice, promjena rute do posla ili prebacivanje žlice za jelo, ako ste dešnjak, u lijevu ruku i obratno. Što je zadatak teži, veći će biti poticaj koji se šalje mozgu. No nemojmo pretjerivati pa pokušati voziti lijevom stranom ceste. Osim u Engleskoj, piše Sensa.
Vježbanje, hrana, prisnost
I tjelovježba je korisna za psihu jer pomaže u dopremi hranjivih tvari u mozak i potiče nastanak novih moždanih stanica. Mozak treba i preko hrane stalno sabdjevati sastojcima koji štite stanice od odumiranja i stvaraju hormone nužne za njegovo živahno djelovanje.
Prisni i česti kontakti s ljudima također povoljno djeluju na um, što pokazuju i istraživanja i svakodnevno iskustvo.
