Jedite uvijek svježe sezonsko voće i povrće, a ono koje je izvan sezone možete i smrznuto. To je glavno pravilo za one koji žele iskoristiti sve hranjive materije iz hrane. A šta svakako treba da izbjegavate?

Između svježe i smrznute hrane (u slučaju da je smrznuta najduže šest mjeseci) nema jako velike razlike što se tiče hranjivih materija. Problem je ako kupujete polugotove i gotove proizvode koji su smrznuti. Naime, sam način pripreme dramatično mijenja zdravstvene koristi takve hrane.
Evo šta treba izbjegavati:
1. Smrznute pizze
Velike su šanse da je ovo jelo puno aditiva i drugih nepoželjnih sastojaka. Ako vam se zaista ne mijesi tijesto i ne peče pizza, mnogo je bolje da odete do pizzerije i jedete tamo nego da pečete smrznute pizze kod kuće.
2. Smrznuti burito / čizburgeri
Ovakva jela sadrže i do 500 kalorija i više od 15 grama uglavnom najjeftinije i najnezdravije masti. Vlakana gotovo da i nema, ali tu je zato puno natrijuma.
3. Smrznuta jela s tjesteninom
Razne vrste tjestenine koje se ubacuju u polugotova pakovanja hrane uglavnom se rade s transmastima koje su opasne za cirkulaciju. Naravno i tu se najčešće ubacuju aditivi i puno natrijuma.
4. Smrznuti štapići / kroketi s plodovima mora ili piletinom
Malo je mesa u ovoj hrani. Ali u smjesi zato ima prilična količina transmasti. Po pravilu, smrznuta piletina sadrži dva do tri puta više masnoće nego običan čizburger. Uz natrijum, ubacuju se i vještački ukusi.
5. Smrznuti pomfrit
I najsvježiji pomfrit nije primjer zdrave hrane, pa možete zamisliti šta predstavlja onaj smrznuti. Otežavajuća okolnost za smrznuti je to što se nalazi u plastičnim kesama. Neke hemikalije koje se nalaze u plastičnoj ambalaži, poput akrilamida, mogu povećati rizik od raka.
6. Smrznuti polugotovi ili gotovi kolači i peciva
Kolači koje ćete pripremiti za minut nisu dobri za zdravlje. Umjesto toga, potrudite se i napravite sami svježe poslastice – tako ćete barem znati sve sastojke, izbjeći transmasti, prevelike količine šećera i aditive.