BLAGI OKUS

Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni.

Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih, uvijek stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Evropu.

Kesteni pripadaju grupi orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnika) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Bjelančevine im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6. Kesteni su također i dobar izvor kalija i folne kiseline te prehrambenih vlakana neophodnih za pravilno funkcioniranje probavnog sistema.

Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kcal. Iako je plod kestena vrlo hranjiv, dosta se teško probavlja. Zanimljivo je da pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka.

Izvor: Faktor