U organizaciji CSB-a, koja radi u partnerstvu sa Evropskim centrom za pitanje manjina (ECMI), juče je u Prizrenu održana debata na kojoj su prisustvovali predstavnici nevladinog sektora iz bošnjačke i goranske zajednice i njihovi politički predstavnici.
Politički zastoj u formiranju institucija na Kosovu, izazovi i problemi sa kojima se zajednice suočavaju i načini poboljšanja saradnje između organizacija civilnog društva i političkih predstavnika u parlamentu, bile su teme debate na kojoj su iznijeta različita mišljenja.
Predstavnik organizacije CBS Oliver Vujević je u uvodnom dijelu rekao da se nada da će se napraviti jedan mehanizam saradnje i razmjene informacije između civilnog sektora i njihovih političkih predstavnika kod svih zajednica.
Ispred bošnjačke zajednice debati je prisustvovala poslanica Emilija Redžepi dok se drugi predstavnici ove zajednice u Parlamentu Kosova nisu odazvali pozivu.
Predsjednica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi je prisutne informisala o trenutnoj političkoj situaciji napominjući da su novi izbori mogući kao jedno od rješenja nastalog političkog zastoja.
“Ja ispred NDS-a i Nenad Rašić zauzeli smo čvrst stav, od samog početka smo bili neutralni, smatrajući da se prvo trebaju dogovoriti albanski lideri. Razgovarala sam sa predsjednicom Kosova koja je veoma zabrinuta stanjem u zemlji. Predsjednica ima ovlašćenja da može raspisati vanredne izbore“, rekla je Emilija Redžepi koja je u nastavku svog izlaganja istakla problem velike migracije bošnjačke zajednice koji je pogotovu izražen u posljednjih nekoliko sedmica.
“Ono što mene najviše plaši je nagla migracija naše zajednice koja je aktuelna posljednje tri sedmice. Veliki broj Bošnjaka napušta prizrensku opštinu, što je jako zabrinjavajuće. Povodom toga se niko ne oglašava. Ono što je u ovom momentu jako bitno jeste problem nezaposlenosti naših ljudi. Implementacija zakona o manjinskim zajednicama se uopšte ne poštuje, a ono što najprije muči bošnjačku zajednicu, zbog čega vršimo pritisak na naše koalicione partnere, jeste zapošljavanje naših ljudi po javnim institucijama. Problem je i nostrifikacija diploma, na taj način u samom startu diskriminišu naše kandidate da konkurišu za radno mjesto“, rekla je poslanica Redžepi.
Direktor organizacije ICEC iz Prizrena Refik Kasi je također iznio problem migracije.
“Odluka francuskih vlasti, plasirana u svim medijima, da Kosovo više nije na mapi sigurnih zemalja je načisto slomilo mlade ljude, što je posebno u bošnjačkoj zajednici podstaklo pojačanu migraciju stanovništva. Apelujem na naše zastupnike da više rade vaninstitucionalno, nismo mi neki faktor da odlučujemo da li će biti izbori ili ih neće biti, imamo mi mnoge druge probleme koje trebamo riješavati kao službena upotreba jezika, nostrifikacija diploma, a sada nam se kao glavni problem nametnula i nagla migracija“.
Predstavnici CBS-a su istakli da oni problem migracije mogu izdvojiti u svojim izvještajima ali da se moraju pozvati na neke istinske izvore, utvrditi pravo stanje i izvor problema i o tome izvjestiti i upoznati relevantne institucije.
Migracija jeste trenutni problem, međutim daj prvo da riješimo lokalne probleme. Kod nas ima ogroman broj provala, krađa po kućama, krađa stoke, granični prelazi sa Gorom su totalno nezaštićeni, ima zaista mnogo problema, a krajnje je vrijeme da ih riješimo.
Fergap Zaimi, član Konsultativnog vijeća za zajednice ispred goranske zajednice je istakao da se ova zajednica pored migracije suočava i sa drugim problemima.
“Migracija jeste trenutni problem, međutim prvo moramo da riješimo lokalne probleme. Kod nas ima ogroman broj provala, krađa po kućama, krađa stoke, graninični prelazi sa Albanijom su totalno nezaštićeni. Krajnje je vrijeme da se ovi problemi počnu riješavati“, rekao je Zaimi.
Sahit Kandić, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Kosova je rekao da politički zastoj uveliko utiče na život građana.
“Parlament je institucija koja dizajnira politiku i političke tokove, vlada izvršava te stvari. Čim mi ne znamo da isplaniramo sljedeću godinu, ne znamo da izdvojimo budžet za procese koji su u toku, ne možemo da funkcionišemo. Znači mi smo u blokadi, to ima posljedice na sve ove stvari. Sve što nas je tištilo do sad i dalje nas tišti a postaje sve gore i gore. Nije da se stagnira već se ide na gore“, rekao je Kandić.
Na kraju debate pomenute su neke preporuke koje bi ubuduće poboljšale saradnju između civilnog sektora i političkih predstavnika u parlamentu. Jedan od prijedloga je da se prati rad poslanika na centralnom i lokalnom nivou i da taj rad bude transparentan, da bude vidljiv kroz neki monitoring ili da se putem ovakvih sastanaka izvještava o njihovom radu. Također, da se sastanci sa predstavnicima u parlamentu održavaju ponaosob gdje bi se iznosili problemi iz zajednice i radilo na njihovom zajedničkom riješavanju.
