"Ovo sam ja", promrmljali bi i ostavili znak na zidu pećine. Možda kao molitvu, možda kao grafit, mi to ne znamo.
Dešavalo se ovo prije 30 hiljada godina. Ljudi još nisu pisali, pa nisu mogli ostavljati svoja imena na stijeni. Ostavljali su samo otiske svog dlana. I tako su vjekovima u Evropi, Aziji, Americi i Australiji, pećinska djeca, žene i muškarci, lovci, nomadi, farmeri i vojnici ostavljali zapis o sebi.
Svaki od tih otisaka pripadao je osobi koja je, vjerovatno, imala ime. No, bez slova i pisanja, ne znamo njihove priče. Zovemo ih lovci - skupljači, pećinski ljudi, neolitska plemena. Razmišljamo o njima kao o grupi i ne znamo ime niti jedne osobe koja je živjela tada.
A onda se u Mezopotamiji pojavilo pismo i potom su ljudi počeli zapisivati ono što govore. National Geographic stoga postavlja pitanje: kako se zvala prva osoba čije je ime zapisano u historiji čovječanstva?
Je li to bila ona ili on? Je li to bio kralj? Ratnik? Pjesnik? Trgovac? Je li to neko ko je postigao mnogo ili samo "obični smrtnik"?
Pa su u NG pročešljali zapise historije i na njihovo iznenađenje prvi čovjek čije je ime zapisano nije kralj. Niti ratnik, niti pjesnik. On je bio – računovođa...
Na glinenoj ploči iz Mezopotamije, staroj pet hiljada godina, zapisane su tačkice, linije i mali crtež koji prikazuje sklapanje poslovnog ugovora. Na ploči je zapisano:
29,086 mjera ječma 37 mjeseci Kushim
Naučnici procjenjuju da ovo znači: „Ukupno 29,086 mjera ječma je primljeno u periodu od 37 mjeseci. Potpisao: Kushim.“
Ko je bio Kushim? Kako znamo da Kushim nije ime za skupljača ječma? Sljedeći video objašnjava kako znamo odgovor na to pitanje:
Ali, sačekajte još malo. Kushimova ploča samo je jedna od hiljada zapisa o trgovini i poslovanju koje su pronađene u iračkim pustinjama. Možda je jedan primjer zaista previše nasumičan. Iz NG-a su nastavili tražiti pa su našli drugo, treće i četvrto najstarije ime koje je zapisano i sva se pojavljuju na pločama iz Mezopotamije.
I opet se ne radi o vladarima i "celebrityjima" tog doba. Nekoliko generacija nakon Kushima, pojavljuje se ploča na kojoj je zapisano: „Dva roba u vlasništvu Gal-Sala“. Stoje i imena robova: En-pap X i Sukkalgir. Znači, sad imamo četiri imena: računovođa, robovlasnik i dva roba. Kraljevi se pojavljuju tek nekoliko generacija poslije.
Naučnici nisu iznenađeni. Prije hiljada godina, većina ljudi na zemlji bili su farmeri, pastiri i majstori koji su morali zapisivati podatke o tome šta posjeduju i kome šta duguju – upravo je zbog toga i nastalo pismo. Bila je to "tehnologija" običnih ljudi, a ne moćnika.
Kraljevi dođu, kraljevi odu – no podaci o ječmu, ovcama, novcu i imanju, upravo je to prava priča o našem svijetu.
Radiosarajevo.ba
Svaki od tih otisaka pripadao je osobi koja je, vjerovatno, imala ime. No, bez slova i pisanja, ne znamo njihove priče. Zovemo ih lovci - skupljači, pećinski ljudi, neolitska plemena. Razmišljamo o njima kao o grupi i ne znamo ime niti jedne osobe koja je živjela tada.
A onda se u Mezopotamiji pojavilo pismo i potom su ljudi počeli zapisivati ono što govore. National Geographic stoga postavlja pitanje: kako se zvala prva osoba čije je ime zapisano u historiji čovječanstva?
Je li to bila ona ili on? Je li to bio kralj? Ratnik? Pjesnik? Trgovac? Je li to neko ko je postigao mnogo ili samo "obični smrtnik"?
Pa su u NG pročešljali zapise historije i na njihovo iznenađenje prvi čovjek čije je ime zapisano nije kralj. Niti ratnik, niti pjesnik. On je bio – računovođa...
Na glinenoj ploči iz Mezopotamije, staroj pet hiljada godina, zapisane su tačkice, linije i mali crtež koji prikazuje sklapanje poslovnog ugovora. Na ploči je zapisano:
29,086 mjera ječma 37 mjeseci Kushim
Naučnici procjenjuju da ovo znači: „Ukupno 29,086 mjera ječma je primljeno u periodu od 37 mjeseci. Potpisao: Kushim.“
Ko je bio Kushim? Kako znamo da Kushim nije ime za skupljača ječma? Sljedeći video objašnjava kako znamo odgovor na to pitanje:
Ali, sačekajte još malo. Kushimova ploča samo je jedna od hiljada zapisa o trgovini i poslovanju koje su pronađene u iračkim pustinjama. Možda je jedan primjer zaista previše nasumičan. Iz NG-a su nastavili tražiti pa su našli drugo, treće i četvrto najstarije ime koje je zapisano i sva se pojavljuju na pločama iz Mezopotamije.
I opet se ne radi o vladarima i "celebrityjima" tog doba. Nekoliko generacija nakon Kushima, pojavljuje se ploča na kojoj je zapisano: „Dva roba u vlasništvu Gal-Sala“. Stoje i imena robova: En-pap X i Sukkalgir. Znači, sad imamo četiri imena: računovođa, robovlasnik i dva roba. Kraljevi se pojavljuju tek nekoliko generacija poslije.
Naučnici nisu iznenađeni. Prije hiljada godina, većina ljudi na zemlji bili su farmeri, pastiri i majstori koji su morali zapisivati podatke o tome šta posjeduju i kome šta duguju – upravo je zbog toga i nastalo pismo. Bila je to "tehnologija" običnih ljudi, a ne moćnika.
Kraljevi dođu, kraljevi odu – no podaci o ječmu, ovcama, novcu i imanju, upravo je to prava priča o našem svijetu.
Radiosarajevo.ba
