Nevjerovatne slučajnosti događaju se svuda oko nas, ali ponekad se zvijezde poslože baš na pravi način. Tada čak i rođeni cinici moraju priznati da su neke od tih slučajnosti zaista jezive.
Portal cracked.com donosi četiri takve priče koje doslovce lede krv u žilama.
1. Zastrašujuće tačno predviđanje Edgara Allana Poea
Godine 1838. Edgar Allan Poe objavio je Doživljaje Arthura Gordona Pyma, svoj jedini roman, a za koji je tvrdio da je pisan prema istinitom događaju. Iako to baš i nije bilo tačno, na kraju je ispalo da Poe uopšte ne laže. Jer ono što je u romanu opisano tek se trebalo dogoditi.
Priča kaže sljedeće: na brodu, nasred mora, ostaje troje ljudi i pobunjenik Richard Parker. Danima bez hrane i vode lutaju po brodu koji polako tone. Očajni i gladni izvlače slamčicu kako bi odlučili ko će biti žrtvovan kao hrana – bio je to Richard Parker.
Gotovo pola vijeka nakon što je Poe objavio svoj roman, događa se sličan slučaj na jahti Migonette, koja je plovila prema Australiji. I, čudne li slučajnosti, na njoj je isto bio mali od palube Richard Parker, kojeg je posada takođe ubila i pojela.
2. Morgan Robertson piše o Titanicu – 14 godina ranije
Stotinu godina prije nego što je James Cameron osvojio Oscara za film Titanic, američki autor Morgan Robertson napisao je knjigu Uzaludnost ili olupina Titana, o potapanju nepotopivog okeanskog broda. Priča je to o sudbini broda i njegovih putnika koja neodoljivo podsjeća na sudbinu Titanica.
Iako je Olupina Titana objavljena je 1898. godine, 14 godine prije nego što je uopšte dovršena gradnja Titanica, sličnost između dvaju priča je tolika da vas vuče na pomisao da je White Star Line izgradio Titanic baš onako kako je to Roberts opisao u svome romanu – jeftino.
Titan je u romanu opisan kao najveće plovilo i najveće djelo ljudskih ruku, kao prvorazredni hotel i kao, naravno, nepotopiv. Osim toga, zanimljivo je i da su i Titan i Titanic bili u britanskom vlasništvu, da su bili jednake dužine i da su potonuli nakon udara u santu leda u sjevernom Atlantiku, u aprilu i to baš negdje oko ponoći. Zvuči dovoljno jezovito?
Evo još većih "slučajnosti". Titanic je udario u santu leda 400 milja od Newfoundlanda pri brzini od 25 čvorova, a Titan 400 kilometara od Newfoundlanda pri brzini od 22,5 čvorova, a oba su broda imala premalo čamaca za spašavanje.
3. Wilmer McLean, čovjek kojeg je Građanski rat pratio u stopu
Kada je 1861. godine izbio Američki građanski rat, Wilmeru McLeanu iz Virginije rekli su da je prestar da bi se borio. No, htio ne htio, nesrećni McLean sudjelovao je u Građanskom ratu od njegova početka pa do samog kraja.
Prvo, rat je izbio 21. jula 1861. i to gdje drugdje nego u McLeanovom rodnom gradu – Manassasu u Virginiji. General konfederativnih snaga Beauregard tražio je zgradu koja bi služila kao sjedište za njegove ljude, a oko mu je zapelo za Leanovu kuću. Doskora se tamo utaborio, a kuća se odmah našla na meti artiljerijske vatre. Ipak, nevjerovatnom slučajnošću niko u kući nije povrijeđen.
McLean je zatim odlučio da je vrijeme da zajedno s porodicom napusti kuću i nađe sigurnije utočište. No, kad je končano odlučio iseliti, njegova se kuća još jednom našla na prvoj crti bojišnice – usred bitke dvaput veće od one prethodne.
McLeanu je tada bilo dosta. Prodao je kuću i odselio se s porodicom što je dalje mogao. Smjestio se u Clover Hillu u Virginiji, gradu koji je kasnije promijenio ime u Appomattox Court House. No, Građanski ga je rat i tamo sustigao!
9. aprila 1865. general Lee službeno je predao rat Ulyssesu S. Grantu, čime je Američki građanski rat napokon i završen. Pitate se gdje je predaja završila? U McLeanovoj novoj kući.
4. Prokletstvo 4. jula
Za one koji slučajno ne znaju, 4. jula 1776. godine potpisana je Deklaracija nezavisnosti kojom su stvorene Sjedinjene Američke Države. No, ono što je posebno čudno vezano za 4. jula je to da su tačno 50 godina nakon tog dana 1776. godine umrla dvojica potpisnika Deklaracije – drugi i treći predsjednik SAD-a John Adams i otac Deklaracije Thomas Jefferson. No, priča tu ne završava. 4. jula 1831. preminuo je četvrti američki predsjednik James Monroe, a 4. jula 1863. završila je i najveća i središnja bitka Građanskog rata, bitka kod Gettasburga, koja je umnogome odredila sudbinu američkog naroda.
