Laganje je napornije za mozak nego govorenje istine, jer onome tko laže gotovo će instinktivno prvo na um pasti istiniti odgovor, a tek će nakon toga izmisliti i reći laž. Prepoznajte govor tijela koji ih odaje.
"Nije stvar u tebi nego u meni", slagat će vam pri raskidu ljubavne veze, no nemirne oči i ruke prvi su od znakova koji ukazuju da je stvar možda baš u vama. Laganje je vrlo teško prepoznati, no naučite li neke znakove tijela, lažljivce s manje samokontrole mogli biste i prepoznati.
Jesu li tek nervozni?
Laganje može imati vrlo slične simptome kao i tjeskoba. Naime, laž ljudi često koriste kako bi prikrili grešku koju su napravili pa su zato nervozni. Važno je znati kakvo je normalno ponašanje osobe, a zatim potražiti devijacije. Ako je netko inače opušten, treptanje i nagli pokreti očima te lizanje usnica mogu ukazivati na laganje.
Prekrivanje tijela
Pazite na geste sakrivanja lica ili tijela. Dodirivanje nosa je klasičan simptom tjeskobe. Kad je odgovarao na pitanja o vezi s Monicom Lewinsky, Bill Clinton bio je opušten dok je govorio istinu, no kad su ga konkretno pitali za aferu, nos je dodirivao svake četiri minute, ukupno 26 puta.
Pretjerano vrpoljenje
Zapazite češkanje ili igranje s dijelovima odjeće. Oči i ruke su nemirne. Nitko ne djeluje tako nervozno kao osoba koja se trudi izgledati smireno.
Ozbiljno lice
Unatoč predrasudi da se lažljivci često smješkaju dok lažu, istraživanja su pokazala da se ljudi češće smješkaju dok govore istinu.
Upotrijebite razum i instinkt
Intuitivno ljudi često mogu prepoznati laganje – vjerujte svom instinktu. Ako priča djeluje maglovito i sumnjivo, posebno ako na potpitanja osoba i dalje ne nudi konkretne i provjerljive detalje, vjerojatno je riječ o laži.
Laganje opterećuje mozak:
Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvanije otkrili su da se mozak puno više napreže kad čovjek laže nego kad govori istinu. Istražujući te procese u mozgu, dr. Daniel Langleben je pomoću funkcionalnog prikaza magnetske rezonancije točno utvrdio koji se dijelovi mozga aktiviraju kad čovjek laže.
Kad nam se postavi pitanje, naš mozak najprije mora obraditi dobivene informacije. Nakon toga onome tko laže gotovo će instinktivno prvo doći na um istiniti odgovor, a tek će nakon toga izmisliti i reći laž. Odgovor u svakom slučaju zahtijeva umni napor. Proces laganja složeniji je od onog koji se odvija kad se govori istinu, a posljedica toga je povećanje neuronske aktivnosti.
To se vidi na snimci dobivenoj putem magnetske rezonancije jer područja u kojima je neuronska aktivnost povećana svijetle poput žarulje.
