Ove nedjelje počinje zimsko računanje vremena, a u noći s 28. na 29. oktobar kazaljke na satu pomjerit će se jedan sat unazad.
U 3:00 sata kazaljke na satovima treba vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2:00 sata, a što je u skladu sa Zakonom o računanju vremena.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, dok će u noći kada se vraćaju kazaljke, mnogi ljudi spavati jedan sat duže. Također, dani će imati manje svjetla u popodnevnim satima.
Ljetnje računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u martu, a završava se posljednjeg vikenda u oktobru.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao "Daylight Saving Time" (DST). To je prvi predložio Benjamin Franklin 1784. godine u eseju koji je poslao urednicima jednog pariskog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.
Na Kosovu su se kazaljke počele pomjerati 27. marta 1983. godine, dok je još bilo pod sastavom bivše Jugoslavije.
Evropski parlament još u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila ljetnog i zimskog računanja vremena. Glasanje je prošlo i napredovalo do Evropskog vijeća, ali je tu je i zaustavljeno te do primjene odluke nikad nije došlo.
Utjecaj na zdravlje
Ljetno računanje vremena kreirano je da ljudima pruži sat vremena više dnevnog svjetla, ali stvarnost je da mnogi ljudi, kako se bliži zima i noć ranije pada, započinju i završavaju svoj radni dan u mraku, uz malu mogućnost da provode vrijeme na sunčevoj svjetlosti.
Upravo ovakva promjena može učiniti da se pojedini ljudi osjećaju depresivno. Stručnjaci pojašnjavaju da je sezonski afektivni poremećaj (SAD) vrsta depresije koja dolazi i prolazi sa promjenom godišnjih sezona.
Pomjeranje sat može poremetiti hormonalnu sliku i uzrokovati niz tegoba poput glavobolje, nervoze i depresije, ali i uzrokovati hronični umor i osjetljivost na promjenu vremena.
Veoma je važno da pratite svoj prirodni unutrašnji sat. Stoga se, savjetuju stručnjaci, tokom dana što više izlažite svjetlu, a navečer koristite svjetlo koje vas neće razbuđivati. Osim toga, izbjegavajte teške obroke i alkohol u večernjim satima, jer oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona. Kako biste izbjegli nesanicu kafu popijte najkasnije do pet sati popodne.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, dok će u noći kada se vraćaju kazaljke, mnogi ljudi spavati jedan sat duže. Također, dani će imati manje svjetla u popodnevnim satima.
Ljetnje računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u martu, a završava se posljednjeg vikenda u oktobru.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao "Daylight Saving Time" (DST). To je prvi predložio Benjamin Franklin 1784. godine u eseju koji je poslao urednicima jednog pariskog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.
Na Kosovu su se kazaljke počele pomjerati 27. marta 1983. godine, dok je još bilo pod sastavom bivše Jugoslavije.
Evropski parlament još u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila ljetnog i zimskog računanja vremena. Glasanje je prošlo i napredovalo do Evropskog vijeća, ali je tu je i zaustavljeno te do primjene odluke nikad nije došlo.
Utjecaj na zdravlje
Ljetno računanje vremena kreirano je da ljudima pruži sat vremena više dnevnog svjetla, ali stvarnost je da mnogi ljudi, kako se bliži zima i noć ranije pada, započinju i završavaju svoj radni dan u mraku, uz malu mogućnost da provode vrijeme na sunčevoj svjetlosti.
Upravo ovakva promjena može učiniti da se pojedini ljudi osjećaju depresivno. Stručnjaci pojašnjavaju da je sezonski afektivni poremećaj (SAD) vrsta depresije koja dolazi i prolazi sa promjenom godišnjih sezona.
Pomjeranje sat može poremetiti hormonalnu sliku i uzrokovati niz tegoba poput glavobolje, nervoze i depresije, ali i uzrokovati hronični umor i osjetljivost na promjenu vremena.
Veoma je važno da pratite svoj prirodni unutrašnji sat. Stoga se, savjetuju stručnjaci, tokom dana što više izlažite svjetlu, a navečer koristite svjetlo koje vas neće razbuđivati. Osim toga, izbjegavajte teške obroke i alkohol u večernjim satima, jer oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona. Kako biste izbjegli nesanicu kafu popijte najkasnije do pet sati popodne.