Organizacijom sastanka predstavnika Srbije i Kosova u Berlinu, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da EU hoće i mora da sjedi za pregovaračkim stolom, ocjenjuje za DW njemačka ekspertkinja za Balkan Johanna Deimel.
DW: Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Macron sastaće se u ponedjeljak 29. aprila sa šefovima država i premijerima Srbije i Kosova: Aleksandrom Vučićem, Hashimom Thaçijem, Anom Brnabićem i Ramushem Haradinajem. Zašto je iznenada sazvan taj sastanak?
Johanna Deimel: Pored nekih drugih članica Evropske unije, Njemačka je jedna od zemalja koje su jasno iznele svoje mišljenje o promenama granica koje su predložili Vučić i Thaçi. Posljedice tog prijedloga predstavljale bi veliki bezbjednosno-politički rizik, ne samo za Kosovo, već i za čitav region Balkana. Očigledno da su imale efekta jasne kritike i zabrinutost izraženi u Berlinu, kao i od strane poznatih međunarodnih ličnosti i stručnjaka.
DW: Da li je ovaj sastanak odgovor Berlina i Pariza na debatu o promjeni granica između Kosova i Srbije?
Johanna Deimel: Kancelarka Merkel i predsjednik Macron ovim sastankom šalju jasan signal Vašingtonu – a pijre svega Briselu i visokoj predstavnici EU Federici Mogherini. Ona, ne samo da je tolerisala, već je i podsticala pregovore između Vučića i Thaçija. A za to nije imala ni mandat, ni podršku svih 28 članica EU. Sve u svemu, dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slepoj ulici. Takođe, pregovori Vučića i Thaçija iza zatvorenih vrata malo toga su doneli.
Johanna Deimel: Jasan signal Vašingtonu, a prije svega Briselu i visokoj predstavnici EU Federici Mogherini
Mnogo bi se postiglo ako bi se sada u Berlinu dao novi impuls i ako bi se u Prištinu, Beograd i Tiranu poslala jasna poruka, da cilj obje zemlje, regiona i Evrope može biti samo sveobuhvatni sporazum između Srbije i Kosova, bez promjena granica po etničkim kriterijumima.
DW: Treba li uopšte imati velika očekivanja od ovog berlinskog susreta? Na kraju krajeva, prsituni su najvažniji evropski političari, Merkel i Macron…
Johanna Deimel: Njemačka i Francuska su pozvale na ovaj neformalni sastanak na najvišem nivou. Time te dvije države, koje su nakon razornih svjetskih ratova Jelisejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazuju da su normalizacija i dobrosusjedski odnosi posle užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. S druge strane, pozivom u Berlin, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Evropa, da je EU spremna i da je i dalje angažovana. I da hoće i mora da sjedi za pregovaračkim stolom.
DW: Ideja o promjeni granica još uvijek se razmatra. Postoje li neke snage koje stoje iza te ideje, koje to podržavaju?
Johanna Deimel: Prema mom mišljenju, ideja nije sasvim potisnuta, ali je u posljednjih nekoliko sedmica izgubila zamah i snagu. Istina je da i u SAD i unutar EU postoje snage koje vrlo jasno i snažno podržavaju Vučića i Thaçija. Ali postoji i otpor, ne samo u Berlinu, već i u drugim članicama EU. Na Kosovu je formiran pregovarački tim koji ima platformu koju podržava Parlament. Međutim, šta misle Vučić i Thaçi – to ne znamo. Na stolu nema ničega.
DW: Ideja je da će ovo konačno dovesti do dogovora i priznavanja Kosova...
Johanna Deimel: Čvrsto sam uvjerena da teritorijalna razmjena ne bi promenila krhku situaciju. Ne postoji „mirno etničko čišćenje“, to je nepodnošljiv eufemizam. Teritorijalna razmjena je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima, sa multietničkim temeljima poslijeratnog poretka nakon ratova u Jugoslaviji i na Kosovu pre 20 godina.
Dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slijepoj ulici, smatra Johanna Deimel
Dijalogu koji je do sada vođen u Briselu potreban je novi zamah, novi format i jasno definisan cilj, a to je priznavanje Kosova od strane Srbije i razvoj dobrosusjedskih odnosa, to je tačno.
DW: Kada je riječ o carinama, Haradinaj insistira na 100 odsto dažbina na srpske proizvode, uprkos međunarodnim kritikama. Gdje vodi takav radikalan stav?
Johanna Deimel: Tačno je da se carine na srpske proizvode kao politička mjera snažno kritikuju, ali one imaju više simboličan, nego stvarno ekonomski karakter. Prema mom mišljenju, to nije razlog prekida dijaloga u Briselu. Ti pregovori stagniraju od ranije i nijedna strana – ni Beograd, ni Priština – nisu imale nikakav interes da dijalog nastave u dosadašnjem obliku.
Pored toga, tu su i sljedeći faktori: šefca diplomatije EU Federica Mogherini uskoro odlazi sa funkcije, Vučić se suočava sa pritiskom sa ulice, a na Kosovu se povećava rivalstvo između predshednika Thaçija i premijera Haradinaja. Predsjednik Thaçi je na Kosovu prilično izolovan sa svojim razgovorima iza zatvorenih vrata sa Vučićem. Haradinajeva računica je da se carinama, „strogoćom“ protiv Srbije, može održati na vlasti – jer činjenica je da se većina građana, uzgred i srpskih građana Kosova, protive Thaçijevim tajnim pregovorima i razmjeni teritorije.
Dr Johanna Deimel je nezavisna ekspertkinja za Balkan. Godinama je bila zamjenica direktora Društva za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Minhenu.
Izvor: Deutsche welle
Johanna Deimel: Pored nekih drugih članica Evropske unije, Njemačka je jedna od zemalja koje su jasno iznele svoje mišljenje o promenama granica koje su predložili Vučić i Thaçi. Posljedice tog prijedloga predstavljale bi veliki bezbjednosno-politički rizik, ne samo za Kosovo, već i za čitav region Balkana. Očigledno da su imale efekta jasne kritike i zabrinutost izraženi u Berlinu, kao i od strane poznatih međunarodnih ličnosti i stručnjaka.
DW: Da li je ovaj sastanak odgovor Berlina i Pariza na debatu o promjeni granica između Kosova i Srbije?
Johanna Deimel: Kancelarka Merkel i predsjednik Macron ovim sastankom šalju jasan signal Vašingtonu – a pijre svega Briselu i visokoj predstavnici EU Federici Mogherini. Ona, ne samo da je tolerisala, već je i podsticala pregovore između Vučića i Thaçija. A za to nije imala ni mandat, ni podršku svih 28 članica EU. Sve u svemu, dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slepoj ulici. Takođe, pregovori Vučića i Thaçija iza zatvorenih vrata malo toga su doneli.
Johanna Deimel: Jasan signal Vašingtonu, a prije svega Briselu i visokoj predstavnici EU Federici Mogherini
Mnogo bi se postiglo ako bi se sada u Berlinu dao novi impuls i ako bi se u Prištinu, Beograd i Tiranu poslala jasna poruka, da cilj obje zemlje, regiona i Evrope može biti samo sveobuhvatni sporazum između Srbije i Kosova, bez promjena granica po etničkim kriterijumima.
DW: Treba li uopšte imati velika očekivanja od ovog berlinskog susreta? Na kraju krajeva, prsituni su najvažniji evropski političari, Merkel i Macron…
Johanna Deimel: Njemačka i Francuska su pozvale na ovaj neformalni sastanak na najvišem nivou. Time te dvije države, koje su nakon razornih svjetskih ratova Jelisejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazuju da su normalizacija i dobrosusjedski odnosi posle užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. S druge strane, pozivom u Berlin, francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Evropa, da je EU spremna i da je i dalje angažovana. I da hoće i mora da sjedi za pregovaračkim stolom.
DW: Ideja o promjeni granica još uvijek se razmatra. Postoje li neke snage koje stoje iza te ideje, koje to podržavaju?
Johanna Deimel: Prema mom mišljenju, ideja nije sasvim potisnuta, ali je u posljednjih nekoliko sedmica izgubila zamah i snagu. Istina je da i u SAD i unutar EU postoje snage koje vrlo jasno i snažno podržavaju Vučića i Thaçija. Ali postoji i otpor, ne samo u Berlinu, već i u drugim članicama EU. Na Kosovu je formiran pregovarački tim koji ima platformu koju podržava Parlament. Međutim, šta misle Vučić i Thaçi – to ne znamo. Na stolu nema ničega.
DW: Ideja je da će ovo konačno dovesti do dogovora i priznavanja Kosova...
Johanna Deimel: Čvrsto sam uvjerena da teritorijalna razmjena ne bi promenila krhku situaciju. Ne postoji „mirno etničko čišćenje“, to je nepodnošljiv eufemizam. Teritorijalna razmjena je u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima, sa multietničkim temeljima poslijeratnog poretka nakon ratova u Jugoslaviji i na Kosovu pre 20 godina.
Dijalog koji se već godinama vodi u Briselu nalazi se u slijepoj ulici, smatra Johanna Deimel
Dijalogu koji je do sada vođen u Briselu potreban je novi zamah, novi format i jasno definisan cilj, a to je priznavanje Kosova od strane Srbije i razvoj dobrosusjedskih odnosa, to je tačno.
DW: Kada je riječ o carinama, Haradinaj insistira na 100 odsto dažbina na srpske proizvode, uprkos međunarodnim kritikama. Gdje vodi takav radikalan stav?
Johanna Deimel: Tačno je da se carine na srpske proizvode kao politička mjera snažno kritikuju, ali one imaju više simboličan, nego stvarno ekonomski karakter. Prema mom mišljenju, to nije razlog prekida dijaloga u Briselu. Ti pregovori stagniraju od ranije i nijedna strana – ni Beograd, ni Priština – nisu imale nikakav interes da dijalog nastave u dosadašnjem obliku.
Pored toga, tu su i sljedeći faktori: šefca diplomatije EU Federica Mogherini uskoro odlazi sa funkcije, Vučić se suočava sa pritiskom sa ulice, a na Kosovu se povećava rivalstvo između predshednika Thaçija i premijera Haradinaja. Predsjednik Thaçi je na Kosovu prilično izolovan sa svojim razgovorima iza zatvorenih vrata sa Vučićem. Haradinajeva računica je da se carinama, „strogoćom“ protiv Srbije, može održati na vlasti – jer činjenica je da se većina građana, uzgred i srpskih građana Kosova, protive Thaçijevim tajnim pregovorima i razmjeni teritorije.
Dr Johanna Deimel je nezavisna ekspertkinja za Balkan. Godinama je bila zamjenica direktora Društva za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Minhenu.
Izvor: Deutsche welle
