Dolazimo li napokon do konačnog, zadnjeg i "nikako drugačije" rješenja za Kosovo? Tko zna kojeg već po redu ili je ovo tek "mazanje očiju" i još jedan gol iz sumnjive situacije, oko kojeg će svatko sa strane samo ponavljati " bila je ruka", " nije bila ruka"
Naime, u Berlinu, na summitu EU i zapadnog Balkana, u ponedjeljak 29. travnja, trebao bi biti predstavljen još jedan, ovoga puta navodno definitivan plan za srpsko-kosovske odnose koji bi trebali zadovoljiti i jednu i drugu stranu, odnosno i Srbiju i Kosovo, ali i sve zainteresirane međunarodne silnice - Bruxelles, Washington, pa i Moskvu. Iz dosadašnjeg iskustva teško je u to povjerovati, ali tko zna.
Elem, o čemu se radi, - na berlinskom stolu (to je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona), kako piše kosovski list Gazeta Express i bečki Standard, trebalo bi biti ponuda o tzv. dvostrukom suverenitetu (srpsko-kosovskom) da dijelu teritorija Kosova, a to se odnosi na sjeverni, većinski srpski dio Kosova (od sjeverne obale rijeke Ibar do Zubinog Potoka, Leposavića i Zvečana.
Dosad se baratalo prijedlogom oko razmjene teritorija (dio sjevernog Kosova za većinsku albansku Preševsku dolinu koja je u sastavu Srbije) između Srbije i Kosova, za koji se bio grčevito uhvatio posebno Aleksandar Vučić (ni kosovski mu kolega Hashim Thaçi nije bio nesklon), jer je u tome vidio sebe kao spasioca srpstva koji je isposlovao najbolju varijantu te bi i taj, u suštini, kosovski poraz (nakon toga Srbija bi morala priznati neovisnost Kosova) mogao podastrijeti kao pobjedu, a sebe kao novog mučenika u Panetonu slavnih Srba, te si osigurati još "mnogaja ljeta" na vlasti.
No, kako se čini, od zamišljene razmjene teritorija neće biti ništa te bi se to u Berlinu definitivno trebalo sahraniti kao ideja. Naime, upravo je Njemačka, odnosno Angela Merkel, bila najodlučnije protiv takvog rješenja, premda mu u Washingtonu, pa i neki u Bruxellesu nisu bili neskloni. Njemačka se, naime, (s pravom) nespokojno pribojavala teritorijalnih uzajamnih susjedskih apetita i "domino-efekta" na prostorima bivše Jugoslavije (vidi samo zadnje izjave Milorada Dodika koji govori o ujedinjenu Republike Srpske, Srbije i "nekih dijelova Crne Gore") te je na Vučićevu žalost odbacila te planove, ali je, čini se, idejom "dvostrukog suvereniteta" ponovno donekle reanimirana ideja "Zajednice srpskih općina", protiv kojih je Priština, videći u njoj stvaranje nove "Republike Srpske" koja bi, zapravo, blokirala djelovanje Kosova kao funkcionalne države.
Naime, s pravom se pribojavaju da bi u tom raspletu Kosovo postala nova BiH, a znamo da to baš i ne štima. To je, čini se, nešto izmijenjeno podgrijavanje stare ideje, s bruxelleskim mehanizmima. Naime, kako pišu ta izdanja, Njemačka želi "zadovoljiti i Srbiju", ali ne graničnim trampama - "Srbija bi dobila određenu razinu suvereniteta nad Srbima i srpskim manastirima", ali ne direktno nego preko Bruxellesa.
Vučić je, naime, pred odlazak u Berlin rekao: "Nećemo ništa prihvatiti ako ništa ne dobijemo". Osim toga, rekao kako su "propale šanse za bilo kakav sporazum oko Kosova" (Hashim Thaçi je pak nedavno rekao da do kraja godine misli da će sporazum biti postignut), a onda još dodatno zasolio da će se o svemu konzultirati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, s kojima će se susresti na summitu "Jedan pojas, jedan put" u Pekingu 26. - 27. travnja.
Doduše, naznake koje dolaze iz Beograda unaprijed kazuju da je to već sada možda "mrtvo slovo na papiru". Vučić je kazao kako mu nitko nije rekao što je to "dvostruki suverenitet" i da se "to nikada neće dogoditi". Možda je golub pismonoša već stigao iz Kremlja!? Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Rusija prihvatiti svako rješenje kojim je Srbija zadovoljna. Srbija, u svakom slučaju, želi otegnuti taj proces, a nastoji ga odgoditi do europskih izbora, nadajući se da bi na njima mogli dodatno ojačati europski desni radikali, od kojih očekuju pomoć u vezi s Kosovom.
Doduše, čini se da je već dobio naputak Moskve da je "dvostruki suverenitet" nešto čime se pred srbijanskom javnošću neće moći ni braniti i dokazivati kao pobjednički. Prema Dačiću, oni će pokušati ponovno vratiti ideju Zajednice općina, koja je opet začarani krug, jer teško da bi na to pristali Albanci. Kosovska saga se nastavlja i nakon berlinskog summita. Očito.
Piše: VLADO VURUŠIĆ / Euractiv
Elem, o čemu se radi, - na berlinskom stolu (to je prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona), kako piše kosovski list Gazeta Express i bečki Standard, trebalo bi biti ponuda o tzv. dvostrukom suverenitetu (srpsko-kosovskom) da dijelu teritorija Kosova, a to se odnosi na sjeverni, većinski srpski dio Kosova (od sjeverne obale rijeke Ibar do Zubinog Potoka, Leposavića i Zvečana.
Dosad se baratalo prijedlogom oko razmjene teritorija (dio sjevernog Kosova za većinsku albansku Preševsku dolinu koja je u sastavu Srbije) između Srbije i Kosova, za koji se bio grčevito uhvatio posebno Aleksandar Vučić (ni kosovski mu kolega Hashim Thaçi nije bio nesklon), jer je u tome vidio sebe kao spasioca srpstva koji je isposlovao najbolju varijantu te bi i taj, u suštini, kosovski poraz (nakon toga Srbija bi morala priznati neovisnost Kosova) mogao podastrijeti kao pobjedu, a sebe kao novog mučenika u Panetonu slavnih Srba, te si osigurati još "mnogaja ljeta" na vlasti.
No, kako se čini, od zamišljene razmjene teritorija neće biti ništa te bi se to u Berlinu definitivno trebalo sahraniti kao ideja. Naime, upravo je Njemačka, odnosno Angela Merkel, bila najodlučnije protiv takvog rješenja, premda mu u Washingtonu, pa i neki u Bruxellesu nisu bili neskloni. Njemačka se, naime, (s pravom) nespokojno pribojavala teritorijalnih uzajamnih susjedskih apetita i "domino-efekta" na prostorima bivše Jugoslavije (vidi samo zadnje izjave Milorada Dodika koji govori o ujedinjenu Republike Srpske, Srbije i "nekih dijelova Crne Gore") te je na Vučićevu žalost odbacila te planove, ali je, čini se, idejom "dvostrukog suvereniteta" ponovno donekle reanimirana ideja "Zajednice srpskih općina", protiv kojih je Priština, videći u njoj stvaranje nove "Republike Srpske" koja bi, zapravo, blokirala djelovanje Kosova kao funkcionalne države.
Naime, s pravom se pribojavaju da bi u tom raspletu Kosovo postala nova BiH, a znamo da to baš i ne štima. To je, čini se, nešto izmijenjeno podgrijavanje stare ideje, s bruxelleskim mehanizmima. Naime, kako pišu ta izdanja, Njemačka želi "zadovoljiti i Srbiju", ali ne graničnim trampama - "Srbija bi dobila određenu razinu suvereniteta nad Srbima i srpskim manastirima", ali ne direktno nego preko Bruxellesa.
Vučić je, naime, pred odlazak u Berlin rekao: "Nećemo ništa prihvatiti ako ništa ne dobijemo". Osim toga, rekao kako su "propale šanse za bilo kakav sporazum oko Kosova" (Hashim Thaçi je pak nedavno rekao da do kraja godine misli da će sporazum biti postignut), a onda još dodatno zasolio da će se o svemu konzultirati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, s kojima će se susresti na summitu "Jedan pojas, jedan put" u Pekingu 26. - 27. travnja.
Doduše, naznake koje dolaze iz Beograda unaprijed kazuju da je to već sada možda "mrtvo slovo na papiru". Vučić je kazao kako mu nitko nije rekao što je to "dvostruki suverenitet" i da se "to nikada neće dogoditi". Možda je golub pismonoša već stigao iz Kremlja!? Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Rusija prihvatiti svako rješenje kojim je Srbija zadovoljna. Srbija, u svakom slučaju, želi otegnuti taj proces, a nastoji ga odgoditi do europskih izbora, nadajući se da bi na njima mogli dodatno ojačati europski desni radikali, od kojih očekuju pomoć u vezi s Kosovom.
Doduše, čini se da je već dobio naputak Moskve da je "dvostruki suverenitet" nešto čime se pred srbijanskom javnošću neće moći ni braniti i dokazivati kao pobjednički. Prema Dačiću, oni će pokušati ponovno vratiti ideju Zajednice općina, koja je opet začarani krug, jer teško da bi na to pristali Albanci. Kosovska saga se nastavlja i nakon berlinskog summita. Očito.
Piše: VLADO VURUŠIĆ / Euractiv
