Ankete pokazuju da oko 70 odsto mladih u zemljama Balkana opravdava nasilje nad ženama. Mladići i dječaci sada polako mijenjaju stereotipe. Šta znači "biti muško" na Balkanu?
Zašto su potrošeni milioni eura kako bi se mladima dalo do znanja da nije „normalno" udariti djevojku, nekoga psihički maltretirati, ponižavati i izrugivati se LGBT osobama, probleme rješavati tučom? Zašto je u ovom projektu učestvovalo čak 88.300 osoba, od toga više od 60.000 mladih u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Kosovu i Albaniji? Zašto se osnivaju 'Budi muško' klubovi kao inicijative mladih, rođenih i odraslih u burnom, postkonfliktnom razdoblju nakon krvavih ratova?
Ovo samo neka od pitanja na koja se odgovor tražio na regionalnom sastanku predstavnika ministarstava obrazovanja i nastavnog osoblja iz Srbije, BiH, Albanije, Hrvatske i Kosova koji je održan u Mostaru.
Rezultati istražavanja o stavovima i ponašnju mladih
Više od 50 odsto mladića ima stereotipne stavove o rodnoj ulozi žena i muškaraca, 40 odsto mladića ima izrazito rodno neravnopravne norme. Homofobija je jako prisutna - čak oko 80 odsto mladića navelo je da ne bi volelo da ima prijatelje homoseksualce. Stavovi djevojaka su tu nešto otvoreniji.
Međutim, uprkos činjenici da su žene najveće žrtve nejednakosti u društvu, značajan postotak djevojaka ima rodno neravnopravne stavove - čak oko 30 odsto. To se smatra posljedicom preuzimanja i prihvatanja stereotipa.
Oko 50 odsto mladih ima pogrešnu predstavu o nasilju, a do 63 odsto mladića i 43 odsto djevojaka smatra da je način na koji se djevojke oblače uzrok za seksualno nasilje.
Pozitivna stvar je to što većina djevojaka i mladića tvrdi da bi pokušali da zaustave nasilje u slučaju da dođe do njega, međutim oko trećine mladića uključilo bi se u tuču umjesto da je pokušaju zaustaviti. To je ozbiljan problem. S pojavom pametnih telefona, trend „neutralnog ponašanja" se povećao. Umjesto zaustavljanja nasilja, mladi najčešće gledaju, ne uključuju se u sukob, ili ga snimaju svojim mobilnim telefonima.
Djevojke u školskom dvorištu
„Međutim, ono što je posebno zanimljivo, porast je nasilja od strane djevojaka i čini se da je ono kod njih veće i prisutnije. Bilježi se i pravi fenomen zakazivanja javnih tuča koje se snimaju, potom postavljaju na društvene mreže, komentarišu, dele", primjećuje profesor Saša Petković iz Banja Luke. On je jedan od menadžera projekta ovog istraživanja koje je sproveo CARE International Bakans - o razmjerama prisutnosti, navika i neprepoznavanja nasilja kao svojevrsne društvene norme u zemljama Balkana.
Nema razlike u zemljama Balkana
"Vidimo velike probleme u stavovima i ponašanju mladih koji ne razumiju gdje su granice nasilja. Pokušavamo da ih motivišemo na razmišljanje o svom ponašanju, da sami promjene svoje stavove. Važno je da izgrade svoj pozitivan identitet", kaže Aleksandar Slijepčević, mladi Banjalučanin s Instituta Perpetuum Mobile za DW.
"Kosovo je takođe jako patrijarhalan sistem", kaže za DW Besnik Leka iz Prištine. "Nismo znali da li će biti zainteresovanih s obzirom da se podrazumjeva da muškarci odustanu od nekih privilegija koje imaju jer su muškarci, ali pozitivno smo iznenađeni jer su uvidjeli da je to potrebno i za njihovo dobro. Sada nema skepticizma, samo dobre volje i pozitivnih razmišljanja."
Branko Birač, aktivista Centra E8 i prosvetni radnik iz Beograda kaže: "Kampanja 'Budi muško' bila je prva, probna kampanja 2008. godine. Potrebno je da s mladima što više govorimo o ovim temama, a ovu problematiku i široko regionalno tematizujemo, kao što je Deklaracija muškaraca protiv nasilja nad ženama koju je potpisao i bivši predsjednik Hrvatske".
"U Hrvatskoj se takođe susrećemo s raznim vidovima vršnjačkog nasilja i moramo puno više raditi s mladima. Ipak, oni usvajaju nove spoznaje, polako se menjaju na bolje i to nam daje optimizam", govori Tamara Tokić iz Zagreba za DW. Ona smatra da, iako je Hrvatska članica EU, to ne čini bitnu razliku. "Mislim da smo svi u istoj poziciji tako da imamo isto posla i mi u Hrvatskoj kao i u Srbiji, BiH, na Kosovu", smatra ova aktivistkinja.
Tinejdžeri u školi
O nenasilju u školama za mirnu budućnost
Već pet godina traje projekt 'Muškarci i dječaci kao partneri u promovisanju rodne ravnopravnosti i prevenciji ekstremizma i nasilja među mladima na Balkanu" kao i „Inicijativa mladića (YMI) Promovisanje zdravijih životnih stilova među mladima u BiH osporavanjem rodnih stereotipa II", čiju važnost su prepoznale i podržavaju austrijska razvojna agencija, Vlada Švicarske, OAK Fondacija, i CARE Njemačka.
"Vjerujemo da to doprinosi spriječavanju nasilja i podsticanju jednakosti među polovima. Vrlo je bitno da se nastaviti i uvrstiti ovaj predmet kao obvezan u osnovnim i srednjim školamai", kaže Monika Tortšanof, iz ADA Programa za jugoistočnu Evropu.
Ovo samo neka od pitanja na koja se odgovor tražio na regionalnom sastanku predstavnika ministarstava obrazovanja i nastavnog osoblja iz Srbije, BiH, Albanije, Hrvatske i Kosova koji je održan u Mostaru.
Rezultati istražavanja o stavovima i ponašnju mladih
Više od 50 odsto mladića ima stereotipne stavove o rodnoj ulozi žena i muškaraca, 40 odsto mladića ima izrazito rodno neravnopravne norme. Homofobija je jako prisutna - čak oko 80 odsto mladića navelo je da ne bi volelo da ima prijatelje homoseksualce. Stavovi djevojaka su tu nešto otvoreniji.
Međutim, uprkos činjenici da su žene najveće žrtve nejednakosti u društvu, značajan postotak djevojaka ima rodno neravnopravne stavove - čak oko 30 odsto. To se smatra posljedicom preuzimanja i prihvatanja stereotipa.
Oko 50 odsto mladih ima pogrešnu predstavu o nasilju, a do 63 odsto mladića i 43 odsto djevojaka smatra da je način na koji se djevojke oblače uzrok za seksualno nasilje.
Pozitivna stvar je to što većina djevojaka i mladića tvrdi da bi pokušali da zaustave nasilje u slučaju da dođe do njega, međutim oko trećine mladića uključilo bi se u tuču umjesto da je pokušaju zaustaviti. To je ozbiljan problem. S pojavom pametnih telefona, trend „neutralnog ponašanja" se povećao. Umjesto zaustavljanja nasilja, mladi najčešće gledaju, ne uključuju se u sukob, ili ga snimaju svojim mobilnim telefonima.
Djevojke u školskom dvorištu
„Međutim, ono što je posebno zanimljivo, porast je nasilja od strane djevojaka i čini se da je ono kod njih veće i prisutnije. Bilježi se i pravi fenomen zakazivanja javnih tuča koje se snimaju, potom postavljaju na društvene mreže, komentarišu, dele", primjećuje profesor Saša Petković iz Banja Luke. On je jedan od menadžera projekta ovog istraživanja koje je sproveo CARE International Bakans - o razmjerama prisutnosti, navika i neprepoznavanja nasilja kao svojevrsne društvene norme u zemljama Balkana.
Nema razlike u zemljama Balkana
"Vidimo velike probleme u stavovima i ponašanju mladih koji ne razumiju gdje su granice nasilja. Pokušavamo da ih motivišemo na razmišljanje o svom ponašanju, da sami promjene svoje stavove. Važno je da izgrade svoj pozitivan identitet", kaže Aleksandar Slijepčević, mladi Banjalučanin s Instituta Perpetuum Mobile za DW.
"Kosovo je takođe jako patrijarhalan sistem", kaže za DW Besnik Leka iz Prištine. "Nismo znali da li će biti zainteresovanih s obzirom da se podrazumjeva da muškarci odustanu od nekih privilegija koje imaju jer su muškarci, ali pozitivno smo iznenađeni jer su uvidjeli da je to potrebno i za njihovo dobro. Sada nema skepticizma, samo dobre volje i pozitivnih razmišljanja."
Branko Birač, aktivista Centra E8 i prosvetni radnik iz Beograda kaže: "Kampanja 'Budi muško' bila je prva, probna kampanja 2008. godine. Potrebno je da s mladima što više govorimo o ovim temama, a ovu problematiku i široko regionalno tematizujemo, kao što je Deklaracija muškaraca protiv nasilja nad ženama koju je potpisao i bivši predsjednik Hrvatske".
"U Hrvatskoj se takođe susrećemo s raznim vidovima vršnjačkog nasilja i moramo puno više raditi s mladima. Ipak, oni usvajaju nove spoznaje, polako se menjaju na bolje i to nam daje optimizam", govori Tamara Tokić iz Zagreba za DW. Ona smatra da, iako je Hrvatska članica EU, to ne čini bitnu razliku. "Mislim da smo svi u istoj poziciji tako da imamo isto posla i mi u Hrvatskoj kao i u Srbiji, BiH, na Kosovu", smatra ova aktivistkinja.
Tinejdžeri u školi
O nenasilju u školama za mirnu budućnost
Već pet godina traje projekt 'Muškarci i dječaci kao partneri u promovisanju rodne ravnopravnosti i prevenciji ekstremizma i nasilja među mladima na Balkanu" kao i „Inicijativa mladića (YMI) Promovisanje zdravijih životnih stilova među mladima u BiH osporavanjem rodnih stereotipa II", čiju važnost su prepoznale i podržavaju austrijska razvojna agencija, Vlada Švicarske, OAK Fondacija, i CARE Njemačka.
"Vjerujemo da to doprinosi spriječavanju nasilja i podsticanju jednakosti među polovima. Vrlo je bitno da se nastaviti i uvrstiti ovaj predmet kao obvezan u osnovnim i srednjim školamai", kaže Monika Tortšanof, iz ADA Programa za jugoistočnu Evropu.
