Vaša nacionalnost određuje gdje pijete kafu u srpskom gradu Bujanovcu, blizu granice s Kosovom.
"Albanci i Srbi ne idu u iste kafiće", kaže Valon Arifi, etnički Albanac.
Stanovništvo grada je većinski srpsko, ali u široj regiji Albanci su brojniji, piše u svojoj reportaži BBC.
Zato je Preševska dolina bila u središtu špekulacija: može li to biti dio sporazuma o razmjeni teritorije kako bi se okončalo neprijateljstvo između Srbije i Kosova?
"[Ljudi ovdje] samo piju kavu zajedno ako posluju", kaže Valon. "Ali piti zajedno kao prijatelji? To se ne događa."
Etnička podjela u Bujanovcu simbolizira se u gradskim kafićima, kaže Valon Arifi
A ako naručite espresso u "pogrešnom" kafiću u Bujanovcu, uskoro ćete dobiti poruku.
"Možete pročitati wi-fi zaporku: nešto poput - "Albanci nisu dobrodošli ovdje". A u albanskim kafićima to bi moglo biti nešto slično protiv Srba", kaže on.
Etničko razdvajanje je stvar života u Preševskoj dolini, siromašnom kutku Srbije.
Gdje živite, škola koju vaša djeca pohađaju, jezik kojim govorite i idete li u crkvu ili džamiju, sve će to odražavati vaše porijeklo.
Sjeverozapadno od Bujanovca, još bliže granici s Kosovom, mjesna zajednica Trnovac je isključivo albanska.
Prijedlog da se Preševska dolina pridruži Kosovu nije novi. Nakon rata, Trnovac je postao središte paravojnih snaga koje su se do 2001. borile sa Srbijom u cilju postizanja upravo toga.
Aridona Shabani, koja je na odmoru iz medicinske škole u glavnom gradu Albanije, Tirani, također bi to željela.
Odrastajući, nikad nije imala srpske prijatelje i malo govori srpski.
Xhevahire Shabani i njezina kći Aridona žive blizu granice s Kosovom, ali Aridona govori malo srpski
"Ne sviđa mi se jezik", kaže ona. "Nije zanimljiv poput engleskog ili francuskog."
Njezina majka Xhevahire možda neće piti kavu sa Srbima koje poznaje, ali govori jezik.
"Živjeli smo u bivšoj Jugoslaviji kada su Srbi i Albanci trebali biti ujedinjeni", razmišlja ona.
"Ova je generacija odrasla u vrijeme rata, kada se mržnja promovisala. Ta surova iskustva učinila su da se mladi ljudi okrenu jedan od drugoga."
Nekoliko kilometara istočno, Rakovac je razapet uz cestu omeđenu kupusom na njivama.
"Rakovac je vrlo staro srpsko selo. Ne želimo biti dio Kosova", kaže Vukašin, koji je u svojim dvadesetim godinama i ne želi da se njegovo prezime koristi.
Ako se granica ponovno nacrta i Rakovac postane dio Kosova, postoji li opasnost od nasilja?
"Moglo bi se dogoditi", kaže Dragoslav, koji je poput mnogih ovdje nezaposlen i živi život od rezanja i prodaje drva.
Umoran od politike, Stojko Janić žali zbog ponora među zajednicama.
"Radio sam s Albancima 17 godina", sjeća se on. "Među njima sam imao bolje prijatelje nego što sam ih imao među Srbima. Oni još uvijek žele biti moji prijatelji, ali oni se boje biti viđeni sa mnom, jer će se oni smatrati izdajicama svoje zajednice."
U jednoj areni, barem, još uvijek kriju podjele u Preševskoj dolini.
Na košarkaškom igralištu Play 017 u Bujanovcu, mladi Srbi, Albanci i Romi zajedno treniraju.
Prijatelji Hevzi i Danilo su izuzetak u podijeljenom gradu Bujanovcu
"Kada sam odrastao svi smo se igrali zajedno, ali stvari su se ovdje promijenile zbog rata", kaže osnivač kluba Nenad Stajić, koji je Srbin.
"Ja imam filozofiju: svugdje u svijetu djeca plaču isto, nema razlike između njih. Mladi ljudi ovdje uče živjeti zajedno, raditi zajedno i sklapati prijateljstva."
Hevzi Imeri, etnički Albanac i Danilo Dabetić koji je Srbin, profesionalni su igrači i veliki prijatelji.
"Danilo je poput mojih prijatelja Albanaca, samo on govori drugim jezikom", kaže Hevzi, koji govori dobro srpski.
A to je partnerstvo koje prkosi velikoj podjeli kafe-kulture u Bujanovcu.
"Zajedno izlazimo na kafu, družimo se, zajedno idemo na rođendane", kaže Danilo.
No sve bi se to moglo promijeniti ako se ponovno crta granica Preševske doline.
Zašto razmjeniti teritoriju?
Budući da su Srbija i Kosovo vodili krvavi rat koji se završio 1999. godine, odnosi su ostali napeti. Srbija nikada nije priznala nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine.
Međutim, Europska unija želi da Srbija postigne sporazum sa svojim susjedom prije no što krene na članstvo Beograda u EU. Kosovo u međuvremenu želi formalno priznanje u UN-u, koje blokira saveznik Srbije, Rusija.
Jed(i)no dramatično - neki kažu nezamislivo - rješenje za okončanje razdora, moglo bi biti razmjena teritorija po etničkim linijama.
Kosovo bi dobilo Preševsku dolinu, a većina srpskih regija na sjeveru Kosova postala bi dio Srbije.
Ali ništa nije odlučeno i nitko ne zna gdje se mogu crtati nove granice.
Dok su razgovori u Bruxellesu zastali, napetosti su se povećale - Kosovo je uvelo 100% carine na srpsku robu.
Sada postoji pritisak iz Washingtona. Predsjednik Donald Trump izravno se obratio čelnicima Srbije i Kosova, pozivajući ih da stvore mir.
Stanovništvo grada je većinski srpsko, ali u široj regiji Albanci su brojniji, piše u svojoj reportaži BBC.
Zato je Preševska dolina bila u središtu špekulacija: može li to biti dio sporazuma o razmjeni teritorije kako bi se okončalo neprijateljstvo između Srbije i Kosova?
"[Ljudi ovdje] samo piju kavu zajedno ako posluju", kaže Valon. "Ali piti zajedno kao prijatelji? To se ne događa."
Etnička podjela u Bujanovcu simbolizira se u gradskim kafićima, kaže Valon Arifi
A ako naručite espresso u "pogrešnom" kafiću u Bujanovcu, uskoro ćete dobiti poruku.
"Možete pročitati wi-fi zaporku: nešto poput - "Albanci nisu dobrodošli ovdje". A u albanskim kafićima to bi moglo biti nešto slično protiv Srba", kaže on.
Etničko razdvajanje je stvar života u Preševskoj dolini, siromašnom kutku Srbije.
Gdje živite, škola koju vaša djeca pohađaju, jezik kojim govorite i idete li u crkvu ili džamiju, sve će to odražavati vaše porijeklo.
Sjeverozapadno od Bujanovca, još bliže granici s Kosovom, mjesna zajednica Trnovac je isključivo albanska.
Prijedlog da se Preševska dolina pridruži Kosovu nije novi. Nakon rata, Trnovac je postao središte paravojnih snaga koje su se do 2001. borile sa Srbijom u cilju postizanja upravo toga.
Aridona Shabani, koja je na odmoru iz medicinske škole u glavnom gradu Albanije, Tirani, također bi to željela.
Odrastajući, nikad nije imala srpske prijatelje i malo govori srpski.
Xhevahire Shabani i njezina kći Aridona žive blizu granice s Kosovom, ali Aridona govori malo srpski
"Ne sviđa mi se jezik", kaže ona. "Nije zanimljiv poput engleskog ili francuskog."
Njezina majka Xhevahire možda neće piti kavu sa Srbima koje poznaje, ali govori jezik.
"Živjeli smo u bivšoj Jugoslaviji kada su Srbi i Albanci trebali biti ujedinjeni", razmišlja ona.
"Ova je generacija odrasla u vrijeme rata, kada se mržnja promovisala. Ta surova iskustva učinila su da se mladi ljudi okrenu jedan od drugoga."
Nekoliko kilometara istočno, Rakovac je razapet uz cestu omeđenu kupusom na njivama.
"Rakovac je vrlo staro srpsko selo. Ne želimo biti dio Kosova", kaže Vukašin, koji je u svojim dvadesetim godinama i ne želi da se njegovo prezime koristi.
Ako se granica ponovno nacrta i Rakovac postane dio Kosova, postoji li opasnost od nasilja?
"Moglo bi se dogoditi", kaže Dragoslav, koji je poput mnogih ovdje nezaposlen i živi život od rezanja i prodaje drva.
Umoran od politike, Stojko Janić žali zbog ponora među zajednicama.
"Radio sam s Albancima 17 godina", sjeća se on. "Među njima sam imao bolje prijatelje nego što sam ih imao među Srbima. Oni još uvijek žele biti moji prijatelji, ali oni se boje biti viđeni sa mnom, jer će se oni smatrati izdajicama svoje zajednice."
U jednoj areni, barem, još uvijek kriju podjele u Preševskoj dolini.
Na košarkaškom igralištu Play 017 u Bujanovcu, mladi Srbi, Albanci i Romi zajedno treniraju.
Prijatelji Hevzi i Danilo su izuzetak u podijeljenom gradu Bujanovcu
"Kada sam odrastao svi smo se igrali zajedno, ali stvari su se ovdje promijenile zbog rata", kaže osnivač kluba Nenad Stajić, koji je Srbin.
"Ja imam filozofiju: svugdje u svijetu djeca plaču isto, nema razlike između njih. Mladi ljudi ovdje uče živjeti zajedno, raditi zajedno i sklapati prijateljstva."
Hevzi Imeri, etnički Albanac i Danilo Dabetić koji je Srbin, profesionalni su igrači i veliki prijatelji.
"Danilo je poput mojih prijatelja Albanaca, samo on govori drugim jezikom", kaže Hevzi, koji govori dobro srpski.
A to je partnerstvo koje prkosi velikoj podjeli kafe-kulture u Bujanovcu.
"Zajedno izlazimo na kafu, družimo se, zajedno idemo na rođendane", kaže Danilo.
No sve bi se to moglo promijeniti ako se ponovno crta granica Preševske doline.
Zašto razmjeniti teritoriju?
Budući da su Srbija i Kosovo vodili krvavi rat koji se završio 1999. godine, odnosi su ostali napeti. Srbija nikada nije priznala nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine.
Međutim, Europska unija želi da Srbija postigne sporazum sa svojim susjedom prije no što krene na članstvo Beograda u EU. Kosovo u međuvremenu želi formalno priznanje u UN-u, koje blokira saveznik Srbije, Rusija.
Jed(i)no dramatično - neki kažu nezamislivo - rješenje za okončanje razdora, moglo bi biti razmjena teritorija po etničkim linijama.
Kosovo bi dobilo Preševsku dolinu, a većina srpskih regija na sjeveru Kosova postala bi dio Srbije.
Ali ništa nije odlučeno i nitko ne zna gdje se mogu crtati nove granice.
Dok su razgovori u Bruxellesu zastali, napetosti su se povećale - Kosovo je uvelo 100% carine na srpsku robu.
Sada postoji pritisak iz Washingtona. Predsjednik Donald Trump izravno se obratio čelnicima Srbije i Kosova, pozivajući ih da stvore mir.
