Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Matthew Palmer je povodom pitanja da li bi sporazum Beograda i Prištine morao da znači i priznanje nezavisnosti Kosova rekao da pregovarači treba da postignu potpunu normalizaciju odnosa i da sami dođu do toga, ali da će se od obje strane tražiti da preduzmu krupne i politički teške stvari.
"Nismo mi ti koji pregovaramo. Želimo pregovaračima da damo prostora da postignu rezultat koji se može opisati kao potpuna normalizacija odnosa. Ja sada ne bih unaprijed definisao kako to izgleda, htjeli bismo da pregovarači sami dođu do toga, ali jasno je da će se od obje strane tražiti da preduzmu neke krupne i politički teške stvari, da bi postigle takav ishod", rekao je Palmer u intervjuu za RTS.
On je govoreći o rješenju za Kosovo istakao i da nema "blanko čekova ni crvenih linija", ali da bi do dogovora Beograda i Prištine trebalo da dođe što prije.
"Ono što bismo mi voljeli da se postigne je potpuna normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, a to je složen izazov", rekao je Palmer.
On je istakao i da bi svaki dogovor po prirodi morao da bude višedimenzionalan i da bi imao i bezbjednosni apekt, i političku i ekonomsku komponentu i nešto o imovini Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, kao i o Gazivodama, i o Trepči.
"Dakle, bio bi to kompleksan dogovor, a nama je samo bitno da bude ovdje postignut, da bude trajan i primjenjiv. Spremni smo da saslušamo bilo koji dogovor koji dvije strane postignu, a koji ispunjava te uslove", istakao je Palmer.
Prema njegovim riječima, sve su to složena pitanja, ali se ne počinje od nule, jer su obje strane već o njima razmišljale.
"Mada mi nemamo nikakvih krajnjih rokova, ipak se osjeća da treba brzo raditi, osjećaj hitnosti je tu jer proces mora da se kreće, moramo da osjetimo da se nešto rješava", istakao je Palmer.
On kaže da ne misli da ce procesu, ili bilo kojoj od strana, pomoći ukoliko se proces bude odugovlačio.
"Zato bismo voljeli da se požuri i da pregovarači obje strane imaju u vidu da je stvar hitna i da mora da se postigne sporazum sa kojim se i jedni i drugi slažu", istakao je Palmer.
Upitan da li bi taj sporazum mogao da podrazumjeva razmjenu teritorija i pomjeranje granica, Palmer je rekao da se ne bi upuštao u detalje, jer nisu vidjeli nikakav prijedlog sporazuma.
"Naša pozicija je da nema crvenih linija niti ima blanko čekova. Voljeli bismo da dvije strane dođu do najboljeg mogućeg dogovora. Mi ćemo pogledati ono što nam donesu, a sa čim se slažu oba društva i svi smatraju dobrim rješenjem, i dobro ćemo promisliti, i ako imamo nekih primjedbi na neke detalje, mi ćemo ih jasno izneti", rekao je Palmer.
Upitan koliko je tačno da je politika SAD postala fleksibilnija zbog promjena u unutrašnjoj politici, zbog novih ljudi u administraciji koji na Balkan drugačije gledaju, Palmer kaže da je američka politika živo biće.
"Mijenja se sa vremenom i okolnostima i to je normalno za jedan proces kreiranja politike. Ako pogledate poziciju Amerike, vidjećete da se više radi o tome gdje je Beograd, gdje je Priština, kakvi su njihovi odnosi, kako stoje pregovori i kako Amerika sve to vidi i uzima u obzir realnost sa terena, nego što je u pitanju neki naš unutrašnji proces", ukazuje Palmer.
On napominje da su cilj i prioriteti SAD isti.
"Želimo punu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i želimo da Beograd i Priština budu na evropskom putu i da se i širi region Balkana uključi u evroatlantske tokove. To je doslijedna američka politika koja se sprovodi već godinama i ostaje ista i danas, kakva će biti i sutra", poručio je Palmer.
On je govoreći o rješenju za Kosovo istakao i da nema "blanko čekova ni crvenih linija", ali da bi do dogovora Beograda i Prištine trebalo da dođe što prije.
"Ono što bismo mi voljeli da se postigne je potpuna normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, a to je složen izazov", rekao je Palmer.
On je istakao i da bi svaki dogovor po prirodi morao da bude višedimenzionalan i da bi imao i bezbjednosni apekt, i političku i ekonomsku komponentu i nešto o imovini Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, kao i o Gazivodama, i o Trepči.
"Dakle, bio bi to kompleksan dogovor, a nama je samo bitno da bude ovdje postignut, da bude trajan i primjenjiv. Spremni smo da saslušamo bilo koji dogovor koji dvije strane postignu, a koji ispunjava te uslove", istakao je Palmer.
Prema njegovim riječima, sve su to složena pitanja, ali se ne počinje od nule, jer su obje strane već o njima razmišljale.
"Mada mi nemamo nikakvih krajnjih rokova, ipak se osjeća da treba brzo raditi, osjećaj hitnosti je tu jer proces mora da se kreće, moramo da osjetimo da se nešto rješava", istakao je Palmer.
On kaže da ne misli da ce procesu, ili bilo kojoj od strana, pomoći ukoliko se proces bude odugovlačio.
"Zato bismo voljeli da se požuri i da pregovarači obje strane imaju u vidu da je stvar hitna i da mora da se postigne sporazum sa kojim se i jedni i drugi slažu", istakao je Palmer.
Upitan da li bi taj sporazum mogao da podrazumjeva razmjenu teritorija i pomjeranje granica, Palmer je rekao da se ne bi upuštao u detalje, jer nisu vidjeli nikakav prijedlog sporazuma.
"Naša pozicija je da nema crvenih linija niti ima blanko čekova. Voljeli bismo da dvije strane dođu do najboljeg mogućeg dogovora. Mi ćemo pogledati ono što nam donesu, a sa čim se slažu oba društva i svi smatraju dobrim rješenjem, i dobro ćemo promisliti, i ako imamo nekih primjedbi na neke detalje, mi ćemo ih jasno izneti", rekao je Palmer.
Upitan koliko je tačno da je politika SAD postala fleksibilnija zbog promjena u unutrašnjoj politici, zbog novih ljudi u administraciji koji na Balkan drugačije gledaju, Palmer kaže da je američka politika živo biće.
"Mijenja se sa vremenom i okolnostima i to je normalno za jedan proces kreiranja politike. Ako pogledate poziciju Amerike, vidjećete da se više radi o tome gdje je Beograd, gdje je Priština, kakvi su njihovi odnosi, kako stoje pregovori i kako Amerika sve to vidi i uzima u obzir realnost sa terena, nego što je u pitanju neki naš unutrašnji proces", ukazuje Palmer.
On napominje da su cilj i prioriteti SAD isti.
"Želimo punu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i želimo da Beograd i Priština budu na evropskom putu i da se i širi region Balkana uključi u evroatlantske tokove. To je doslijedna američka politika koja se sprovodi već godinama i ostaje ista i danas, kakva će biti i sutra", poručio je Palmer.
