Od priznavanja nezavisnosti Kosova, Njemačka i SAD prvi put su se našli na suprotnim stranama kada je riječ o rješavanju kosovskog problema. I dok Vašington podržava svaki dogovor Beograda i Prištine, pa čak i razgraničenje, Berlin i dalje insistira na svojim "crvenim linijama" i kategorično se protivi korekciji granica.
Dvije najveće zapadne sile među prvima su priznale nezavisnost Kosova i sve do skoro imale gotovo identičnu politiku prema Kosovu. Svih prethodnih godina Berlin je predlagao Srbiji da riješi pitanje Kosova po modelu dvije Njemačke, dok su američki zvaničnici na nezavisnost Kosova gledali kao svoj projekat i za njih je to bila završena priča.
Međutim, predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi izašli su sa svojim prijedlozima o "razgraničenju" i "korekciji granica", koji se praktično svode na podjelu Kosova i razmjenu teritorija. I dok se Vašington, iznenađujuće, složio sa dogovorom dvije strane, uključujući i promjenu granica, Berlin je prijedloge na stolu odmah odbacio.
Da sasvim drugačije gledaju na rješavanje kosovskog problema, u Beogradu je potvrdio i Ron Johnson, američki senator i bliski Trumpov saradnik.
- Rekao bih da je Njemačka podvukla crvenu liniju u odnosu na to koliko će daleko ići u rješavanju pitanja odnosa Srbije i Kosova, dok SAD nisu - izjavio je Ron Johnson.
Da li je moguće postići i sprovesti bilo kakav dogovor bez saglasnosti Njemačke? Koliko je stav Berlina "tvrd" i postoji li ikakava šansa da se on promjeni?
"Dva uslova da Njemačka promjeni stav"
Po Stefanu Surliću, asistentu na FPN, njemački stav može biti presudan, jer "ako je odlučan i rezolutan može ugroziti dalji put Srbije prema Evropskoj uniji".
- To može da se dogodi ukoliko se Beograd odluči za scenario koji ne odgovara Berlinu. Njemačka Zapadni Balkan posmatra kao rubikovu kocku i misle da ako dođe do razgraničenja da će to izazvati promjene i u drugim zemljama regiona. Na kraju od njemačkog stava zavisi kada ćemo postati članica EU - objašnjava za "Blic" Surlić.
Sa druge strane, dodaje on, SAD smatraju da je ključno da Kosovo dobije pun međunarodni subjektivitet, posebno članstvo u UN.
- Odsustvo "crvenih linija" bi moglo da se čita kao da sve što je prihvatljivo za Beograd i Prištinu, uz poštovanje mira i bezbjednosti ljudi, prihvatljivo je za razmatranje i u Vašingtonu - zaključuje Surlić.
On smatra da je promjena stava Berlina moguća ukoliko oko ideje razgraničenja bude postojao široki konsenzus Srba i Albanaca, kao i ako zemlje u regionu zvanično podrže takvo rješenje.
- Pošto su ta dva uslova u ovom trenutku neostvariva, male su šanse da Berlin promjeni stav - navodi Surlić.
"Beograd da bude oprezan sa porukama Vašingtona"
Jelica Minić, predsjednica Foruma za međunarodne odnose, ne vjeruje da bi neko stavio veto na rješenje koje je prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu.
- Prijedlog o razgraničenju prihvatljiv je za EU, SAD i Rusiju. Međutim, Njemačka je veoma važna i pita se. Ukoliko Beograd i Priština postignu dogovor, potrebno je uložiti puno eneregije da se ubjedi Berlin da podrži to rješenje - kaže za "Blic" Minićeva.
Ona, međutim, podsjeća da mi zapravo ne znamo šta stoji u prijedlogu o razgraničenju, kao i da li postoji jedinstvo Vučića i Thaçija oko njega. Ona takođe upozorava da Beograd i Priština moraju da budu oprezni oko poruka koje stižu iz Amerike.
- Kao što su u Prištini vjerovali da imaju punu podršku SAD-a u pregovorima sa Beogradom i politikom koju Kosovo vodi, što se ispostavilo da nije tako, i Beograd bi trebalo da razmisli da li je podrška koja dolazi iz Vašingtona bezrezervna. SAD prekraja granice u drugim djelovima svijeta (podržava ujedinjenje Palestine i Jordana), što je opasno. Dvije strane bi trebalo da se dogovore bez precjenjivanja mišljenja velikih sila - zaključuje Minićeva.
ŠTA SU REKLI O "RAZGRANIČENJU"?
Ron Johnson, savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu bezbjednost: "Američka politika je da ako dvije strane mogu da se međusobno dogovore i postignu sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije".
Angela Merkel, njemačka kancelarka: "Nema promjena granica na Balkanu. Izgleda da svaki put moram to da ponavljam".
Johannes Hahn, komesar za proširenje: "Prijedlog o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova treba ostaviti njima, neka oni o tome raspravljaju. Jasno znaju šta su naši uslovni okviri i smatram da, ako želite nešto postići, trebati razmišljati i izvan kutije. Svako rješenje mora doprineti široj stabilnosti ovog regiona".
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova: "Rusija se zalaže za doslednost i suverenitet srpske teritorije, ali ćemo poštovati sve odluke koje Srbija donese u vezi sa Kosovom".
Piše: Nataša Latković
Izvor: Blic.rs
Međutim, predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi izašli su sa svojim prijedlozima o "razgraničenju" i "korekciji granica", koji se praktično svode na podjelu Kosova i razmjenu teritorija. I dok se Vašington, iznenađujuće, složio sa dogovorom dvije strane, uključujući i promjenu granica, Berlin je prijedloge na stolu odmah odbacio.
Da sasvim drugačije gledaju na rješavanje kosovskog problema, u Beogradu je potvrdio i Ron Johnson, američki senator i bliski Trumpov saradnik.
- Rekao bih da je Njemačka podvukla crvenu liniju u odnosu na to koliko će daleko ići u rješavanju pitanja odnosa Srbije i Kosova, dok SAD nisu - izjavio je Ron Johnson.
Da li je moguće postići i sprovesti bilo kakav dogovor bez saglasnosti Njemačke? Koliko je stav Berlina "tvrd" i postoji li ikakava šansa da se on promjeni?
"Dva uslova da Njemačka promjeni stav"
Po Stefanu Surliću, asistentu na FPN, njemački stav može biti presudan, jer "ako je odlučan i rezolutan može ugroziti dalji put Srbije prema Evropskoj uniji".
- To može da se dogodi ukoliko se Beograd odluči za scenario koji ne odgovara Berlinu. Njemačka Zapadni Balkan posmatra kao rubikovu kocku i misle da ako dođe do razgraničenja da će to izazvati promjene i u drugim zemljama regiona. Na kraju od njemačkog stava zavisi kada ćemo postati članica EU - objašnjava za "Blic" Surlić.
Sa druge strane, dodaje on, SAD smatraju da je ključno da Kosovo dobije pun međunarodni subjektivitet, posebno članstvo u UN.
- Odsustvo "crvenih linija" bi moglo da se čita kao da sve što je prihvatljivo za Beograd i Prištinu, uz poštovanje mira i bezbjednosti ljudi, prihvatljivo je za razmatranje i u Vašingtonu - zaključuje Surlić.
On smatra da je promjena stava Berlina moguća ukoliko oko ideje razgraničenja bude postojao široki konsenzus Srba i Albanaca, kao i ako zemlje u regionu zvanično podrže takvo rješenje.
- Pošto su ta dva uslova u ovom trenutku neostvariva, male su šanse da Berlin promjeni stav - navodi Surlić.
"Beograd da bude oprezan sa porukama Vašingtona"
Jelica Minić, predsjednica Foruma za međunarodne odnose, ne vjeruje da bi neko stavio veto na rješenje koje je prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu.
- Prijedlog o razgraničenju prihvatljiv je za EU, SAD i Rusiju. Međutim, Njemačka je veoma važna i pita se. Ukoliko Beograd i Priština postignu dogovor, potrebno je uložiti puno eneregije da se ubjedi Berlin da podrži to rješenje - kaže za "Blic" Minićeva.
Ona, međutim, podsjeća da mi zapravo ne znamo šta stoji u prijedlogu o razgraničenju, kao i da li postoji jedinstvo Vučića i Thaçija oko njega. Ona takođe upozorava da Beograd i Priština moraju da budu oprezni oko poruka koje stižu iz Amerike.
- Kao što su u Prištini vjerovali da imaju punu podršku SAD-a u pregovorima sa Beogradom i politikom koju Kosovo vodi, što se ispostavilo da nije tako, i Beograd bi trebalo da razmisli da li je podrška koja dolazi iz Vašingtona bezrezervna. SAD prekraja granice u drugim djelovima svijeta (podržava ujedinjenje Palestine i Jordana), što je opasno. Dvije strane bi trebalo da se dogovore bez precjenjivanja mišljenja velikih sila - zaključuje Minićeva.
ŠTA SU REKLI O "RAZGRANIČENJU"?
Ron Johnson, savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu bezbjednost: "Američka politika je da ako dvije strane mogu da se međusobno dogovore i postignu sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije".
Angela Merkel, njemačka kancelarka: "Nema promjena granica na Balkanu. Izgleda da svaki put moram to da ponavljam".
Johannes Hahn, komesar za proširenje: "Prijedlog o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova treba ostaviti njima, neka oni o tome raspravljaju. Jasno znaju šta su naši uslovni okviri i smatram da, ako želite nešto postići, trebati razmišljati i izvan kutije. Svako rješenje mora doprineti široj stabilnosti ovog regiona".
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova: "Rusija se zalaže za doslednost i suverenitet srpske teritorije, ali ćemo poštovati sve odluke koje Srbija donese u vezi sa Kosovom".
Piše: Nataša Latković
Izvor: Blic.rs
