Advokat Dastid Pallaska u intervjuu za "Zëri" kaže da je utisak da su se predsjednik Kosova, Hashim Thaçi i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, složili samo o rezultatu dijaloga, odnosno razmjeni teritorija. Prema njegovim riječima, o podjeli Kosova se prvi put razgovaralo na večeri sa Edijem Ramom i srpskim liderima u Beogradu 2016. godine, piše list "Zëri".
Zëri: Da li očekujete da će se pitanje Preševske doline riješiti u okviru ovog procesa?
Pallaska: Ako se raščlani, u suštini pitanje Preševske doline, kao i pitanje svakog dijela albanskog naroda koji je ostao van nacionalnih granica zemlje – pitanje je ljudskih prava i sloboda u individualnom aspektu, kao i kolektivnom.
Prije jednog vijeka došlo je do pogrešne pretpostavke da se ova prava i slobode za pripadnika nacije ostvaruju samo u okviru nacionalne države. Kao što je potvrdio Enver Hoxha, između ostalog, nacionalna homogenost ne obezbjeđuje se u takvoj državi, kao ni prava ili dobrobit građana.
Ideje o nacionalno čistim državama mogu da se nađu samo u društvima koja neguju iluziju da etnička homogenost može da zamjeni naporni rad kako bi se izgradilo i održalo stanje koje je u službi građana.
Ovo objašnjava zašto ove ideje promovišu samo osrednji političari koji jednostavno nemaju vještine za upravljanje jednim društvom ili jednom državom.
Ove ideje nedavno su reciklirane u albanskom političkom prostoru od strane premijera Albanije, koji je, u nastojanju da prikrije svoje loše upravljanje, "preuzeo" rješavanje albansko-srpskog problema.
S obzirom na to da nije bilo priprema za ovo preuzimanje ili bilo kakvog osjećaja za građane Kosova, on je pao u zamku Srbije koja je godinama imala za cilj raspravu o podjeli Kosova.
Nacionalni interesi kroz razmjenu – ono je što proizađe iz pokušaja da osrednji političari riješe velike probleme.
Tema o kojoj danas govorimo je najbolji primjer ovoga. Od 2016. javnost na Kosovu je pozdravljala javne zahtjeve albanskog premijera prema premijeru Srbije – za Srbiju da prizna Kosovo, ali je malo ljudi znalo da se o podjeli Kosova po prvi put razgovaralo na privatnoj večeri albanskog premijera koju je imao sa rukovodstvom Srbije – istog dana kada je prijedlog za podjelu predstavio ministar spoljnih poslova Srbije. Dvije godine kasnije, ova ideja je došla praktično u svaki važan centar donošenja odluka.
Premijer Albanije, sa političkim egzibicionizmom, koji za malo političke pažnje žrtvuje nacionalne interese, mora da razumije da je jedini način za sve Albance da žive unutar svojih historijskih granica – Evropska unija bez granica.
Zëri/ Kossev
