Da li države zapadnog Balkana trebaju ući u EU ili ne? Radi se o Bosni i Hercegovini, Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu. Za pojedine zemlje, poslije EU samita u maju, u bugarskoj Sofiji, postoji čak i naznačena godina mogućeg učlanjenja - 2025.
Upravo za Katoličku crkvu članstvo zemalja zapadnog Balkana je vrlo bitno – i prosto neophodno, jer katolici su u većini zemalja Balkana manjina, kazao je biskup Ladislav Nemet iz Srbije, prenosi vaticannews.va.
Kako bi integracija država zapadnog Balkana u EU mogla uspjeti, šta su naredni koraci i koju ulogu bi Crkva mogla igrati u ovom procesu - o tome je biskup Nemet prošle nedjelje u Briselu razgovarao sa zvaničnicima EU-a.
Crkva bi mogla u procesu pristupanja imati jednu vrstu ključne funkcije, kaže biskup.
- Već godinama čekamo da krenemo u pravcu Unije! To je posebno važno za katolike, a mi smo najvjerovatnije i otvoreniji za integraciju s Unijom nego naši sugrađani, koji ne pripadaju Crkvi - kazao je on.
Za biskupa Nemeta, koji je također i predsjednik Internacionalne Biskupske Konferencije rimsko-katoličkih biskupa Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije, ovaj susret bio je nastavak majskog EU samita u Sofiji.
- Jeste da je Unija tamo već primijetila da Crkva u prosecu integracija ima svoju funkciju, ali značaj religije u balkanskim zemljama i dalje nije dovoljno priznat i uvažen - opominje Nemet.
Muslimani, pravoslavci i katolici dominiraju na Zapadnom Balkanu.
U Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori su to pravoslavni kršćani, na Kosovu muslimani, a u Bosni i Hercegovini i Albaniji su muslimani i kršćani skoro jednako zastupljeni – pri čemu su u svim ovim zemljama katolici u manjini, navodi se u ovom tekstu čije je autor Marion Sandker.
Evropske integracije i religiozno razumijevanje su za Nemeta dva lica iste medalje. Pristupanje EU i ekumeni nudi veliku šansu, kaže on.
- To bi moglo značiti da imamo bolje mogućnosti za dijalog s našim kršćanskim sestrama i braćom. A stvar je ovakva - ako imamo prave temelje i strukture, lakše je raditi. Jeste da imamo ekumenu, koja je veoma dobra, ali to je jedan svakodnevni fenomen. Za jedan dublji dijalog nam trebaju strukture, koje ne možemo uvijek naći kod nas, kući - kazao je on.
Učlanjenje zemalja zapadnog Balkana u EU bi Uniju promijenilo i religiozno. Ako se baci pogled na brojke, EU je najvećim dijelom kršćanska, a većinski je i dalje katolički pečaćen savez država. Proširenjem na istok Evrope EU bi postala "pomalo kršćanski pravoslavnija i islamskija". Nemet u tome vidi šansu.
- Evropa i EU nisu samo ekonomsko jedinstvo nego i familija sastavljena od različitih naroda. Mi se nalazimo na jednom prostoru koji je uvijek bio most između Istoka, Zapada, Juga i Sjevera. Stoga bismo mogli imati i ulogu premošćavača - kazao je Nemet.
Većina ljudi u zemljama zapadnog Balkana žudi i čezne za evropskim mirom. Onim mirom koji u Uniji postoji već više od 70 godina, kaže ovaj biskup iz Srbije.
- Ako EU kod nas ne bude, onda će neko drugi zauzeti njeno mesto. A to ima konsekvence koje moraju svima biti pred očima - istakao je on.
Kako bi integracija država zapadnog Balkana u EU mogla uspjeti, šta su naredni koraci i koju ulogu bi Crkva mogla igrati u ovom procesu - o tome je biskup Nemet prošle nedjelje u Briselu razgovarao sa zvaničnicima EU-a.
Crkva bi mogla u procesu pristupanja imati jednu vrstu ključne funkcije, kaže biskup.
- Već godinama čekamo da krenemo u pravcu Unije! To je posebno važno za katolike, a mi smo najvjerovatnije i otvoreniji za integraciju s Unijom nego naši sugrađani, koji ne pripadaju Crkvi - kazao je on.
Za biskupa Nemeta, koji je također i predsjednik Internacionalne Biskupske Konferencije rimsko-katoličkih biskupa Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije, ovaj susret bio je nastavak majskog EU samita u Sofiji.
- Jeste da je Unija tamo već primijetila da Crkva u prosecu integracija ima svoju funkciju, ali značaj religije u balkanskim zemljama i dalje nije dovoljno priznat i uvažen - opominje Nemet.
Muslimani, pravoslavci i katolici dominiraju na Zapadnom Balkanu.
U Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori su to pravoslavni kršćani, na Kosovu muslimani, a u Bosni i Hercegovini i Albaniji su muslimani i kršćani skoro jednako zastupljeni – pri čemu su u svim ovim zemljama katolici u manjini, navodi se u ovom tekstu čije je autor Marion Sandker.
Evropske integracije i religiozno razumijevanje su za Nemeta dva lica iste medalje. Pristupanje EU i ekumeni nudi veliku šansu, kaže on.
- To bi moglo značiti da imamo bolje mogućnosti za dijalog s našim kršćanskim sestrama i braćom. A stvar je ovakva - ako imamo prave temelje i strukture, lakše je raditi. Jeste da imamo ekumenu, koja je veoma dobra, ali to je jedan svakodnevni fenomen. Za jedan dublji dijalog nam trebaju strukture, koje ne možemo uvijek naći kod nas, kući - kazao je on.
Učlanjenje zemalja zapadnog Balkana u EU bi Uniju promijenilo i religiozno. Ako se baci pogled na brojke, EU je najvećim dijelom kršćanska, a većinski je i dalje katolički pečaćen savez država. Proširenjem na istok Evrope EU bi postala "pomalo kršćanski pravoslavnija i islamskija". Nemet u tome vidi šansu.
- Evropa i EU nisu samo ekonomsko jedinstvo nego i familija sastavljena od različitih naroda. Mi se nalazimo na jednom prostoru koji je uvijek bio most između Istoka, Zapada, Juga i Sjevera. Stoga bismo mogli imati i ulogu premošćavača - kazao je Nemet.
Većina ljudi u zemljama zapadnog Balkana žudi i čezne za evropskim mirom. Onim mirom koji u Uniji postoji već više od 70 godina, kaže ovaj biskup iz Srbije.
- Ako EU kod nas ne bude, onda će neko drugi zauzeti njeno mesto. A to ima konsekvence koje moraju svima biti pred očima - istakao je on.
