Izložbom fotografija "Između sna i jave", kosovske umetnice Elize Hoxhe, u subotu je završen peti festival "Mirëdita, dobar dan", tokom kojeg je beogradskoj publici predstavljeno više sadržaja kulturne scene Prištine.
Izložba fotografija "Između sna i jave" je moja priča o trenucima života moje generacije 90-ih godina, to je dokumentovani prikaz tadašnje realnosti, nikog ne provocira. Ovako je svoju izložbu slikarka Eliza Hoxha predstavila beogradskoj publici.
Na oko 20 eksponata prikazani su trenuci iz života kosovskih Albanaca, o protestima, javnom prostoru. Takođe našle su se i kopije fotografija koje je policija oduzela na Merdaru. To su fotogafije, kako se objašnjava, iz vremena rata na Kosovu, na kojima ima natpisa "OVK" i zastava Albanije i Kosova.
Eliza Hoxha kaže da fotografije nisu postavljene da bi nekog uvredile već da predstavljaju dokumente stvrnih događaja na Kosovu 90-ih godina.
"Mislim da je vrijeme da se svi suočimo sa tim, da shvatimo šta se zaista desilo. Ako to neko želi da gleda na svoj način to je lična stvar, jer ja ovde predstavljam svoj put i put svoje generacije", izjavila je ona.
Mnogi posjetioci izložbe su ocjenili da se umjetnost ne može zabraniti. Jana Vujić, aktivistkinja za ljudska prava, ističe da nije ništa novo da ljudi ne žele da vide poruke koje iznose umjetnici.
"Radi se reporterskoj fotografiji sa jednog protesta na kome nije ni prikazano obilježje neke vojske, već samo natpis. I to je ogromna razlika. Mislim da se radi o tome da ljudi ne žele da vide kontekst ove izložbe i cijelog ovog festivala a to je da je saradnja apsolutno neophodna i normalna i da to neće ugroziti ovakva atmosfera koja je pratila prošlogodišnji i ovogodišnji festival", izjavila je ona.
"Ja i dalje ne vjerujem da postoji neko ko može da se protivi saradnji dva čovjeka, dva naroda", dodaje.
Izložbom je i završen festival. Osim fotografija, kao dio sadržaja kulturne scene Kosova prikazan je film "Martesa" ("Brak"), rediteljke Blerte Zeqiri, predstava Paramparčad, te održan koncert Ansambla "Zanat".
Ovaj koncert je beogradska publika posebno pozdravila. Članice grupe su bile oduševljene pozitivnom reakcijom publike na izvođenje albanskih pjesama.
"Osjećam se odlično! Još u Prištini kako sam i mislila tako sam se provela, možda još i bolje. Prijatna publika, koja voli umjetnost, i ja sam zadovoljna", izjavila je Albana Piperku, iz ansambla "Zanat".
Njena koleginica Dielza Sulejmani kaže da im je publika omogućila da se osjećaju kao kod kuće.
"Mi znamo da naše zemlje nisu u dobrim političkim odnosima, ali umjetnost ne poznaje granice, i ne treba da ih poznaje. Na koncertu je osim Srba bilo i pripadnika drugih naroda. Tako da su nas dočekali na najbolji mogući način", izjavila je ona.
Ali, festival su obilježile i tenzije. Pristalice radikala i zavetnika održale su protest protiv otvaranja festivala. Osim iznetih pretnji i vređanja, protest nisu obeležili veći incidenti. Ostali dani festivala, protekli su mirno, uz policijsko obezbjeđenje.
Organizatori ocjenjuju da je uprkos tenzijama festival bio uspješan, da je upoznao srpsku publiku sa kulturnim stvaraocima iz Prištine i ukazao na potrebu saradnje srpskog i kosovskog društva.
Sofija Todorović, koordinatorka "Mirëdita, dobar dan", kaže da je beogradska publika imala priliku da se upozna sa nečim sa čim generalno nema.
"Festival je bio uspješan i ostvario je ono što mu je primarni cilj i ono zbog čega i postoji. Zanimljivo je da su ove godine mediji u Srbiji jako puno izvještavali o autorima izložbi, o glumcima, razgovarali sa članovi ansambla "Zanat", izjavila je ona.
"Građani i građanke Srbije imali su po prvi put priliku da čuju nešto drugačije, nešto što im je strano, nepoznato, nešto nije imalo nikakvu lošu poruku ili nešto zbog čega im se ne bi dopalo".
Festival "Mirëdita, dobar dan" se organizuje sa ciljem da se susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica iniciraju promjene i stvori tradicija saradnje, kako bi se doprinelo trajnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.
Festival realizuju Inicijativa mladih za ljudska prava i Integra, u partnerstvu sa Građanskim inicijativama, a uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo.
Anamari Repić, RTK
Na oko 20 eksponata prikazani su trenuci iz života kosovskih Albanaca, o protestima, javnom prostoru. Takođe našle su se i kopije fotografija koje je policija oduzela na Merdaru. To su fotogafije, kako se objašnjava, iz vremena rata na Kosovu, na kojima ima natpisa "OVK" i zastava Albanije i Kosova.
Eliza Hoxha kaže da fotografije nisu postavljene da bi nekog uvredile već da predstavljaju dokumente stvrnih događaja na Kosovu 90-ih godina.
"Mislim da je vrijeme da se svi suočimo sa tim, da shvatimo šta se zaista desilo. Ako to neko želi da gleda na svoj način to je lična stvar, jer ja ovde predstavljam svoj put i put svoje generacije", izjavila je ona.
Mnogi posjetioci izložbe su ocjenili da se umjetnost ne može zabraniti. Jana Vujić, aktivistkinja za ljudska prava, ističe da nije ništa novo da ljudi ne žele da vide poruke koje iznose umjetnici.
"Radi se reporterskoj fotografiji sa jednog protesta na kome nije ni prikazano obilježje neke vojske, već samo natpis. I to je ogromna razlika. Mislim da se radi o tome da ljudi ne žele da vide kontekst ove izložbe i cijelog ovog festivala a to je da je saradnja apsolutno neophodna i normalna i da to neće ugroziti ovakva atmosfera koja je pratila prošlogodišnji i ovogodišnji festival", izjavila je ona.
"Ja i dalje ne vjerujem da postoji neko ko može da se protivi saradnji dva čovjeka, dva naroda", dodaje.
Izložbom je i završen festival. Osim fotografija, kao dio sadržaja kulturne scene Kosova prikazan je film "Martesa" ("Brak"), rediteljke Blerte Zeqiri, predstava Paramparčad, te održan koncert Ansambla "Zanat".
Ovaj koncert je beogradska publika posebno pozdravila. Članice grupe su bile oduševljene pozitivnom reakcijom publike na izvođenje albanskih pjesama.
"Osjećam se odlično! Još u Prištini kako sam i mislila tako sam se provela, možda još i bolje. Prijatna publika, koja voli umjetnost, i ja sam zadovoljna", izjavila je Albana Piperku, iz ansambla "Zanat".
Njena koleginica Dielza Sulejmani kaže da im je publika omogućila da se osjećaju kao kod kuće.
"Mi znamo da naše zemlje nisu u dobrim političkim odnosima, ali umjetnost ne poznaje granice, i ne treba da ih poznaje. Na koncertu je osim Srba bilo i pripadnika drugih naroda. Tako da su nas dočekali na najbolji mogući način", izjavila je ona.
Ali, festival su obilježile i tenzije. Pristalice radikala i zavetnika održale su protest protiv otvaranja festivala. Osim iznetih pretnji i vređanja, protest nisu obeležili veći incidenti. Ostali dani festivala, protekli su mirno, uz policijsko obezbjeđenje.
Organizatori ocjenjuju da je uprkos tenzijama festival bio uspješan, da je upoznao srpsku publiku sa kulturnim stvaraocima iz Prištine i ukazao na potrebu saradnje srpskog i kosovskog društva.
Sofija Todorović, koordinatorka "Mirëdita, dobar dan", kaže da je beogradska publika imala priliku da se upozna sa nečim sa čim generalno nema.
"Festival je bio uspješan i ostvario je ono što mu je primarni cilj i ono zbog čega i postoji. Zanimljivo je da su ove godine mediji u Srbiji jako puno izvještavali o autorima izložbi, o glumcima, razgovarali sa članovi ansambla "Zanat", izjavila je ona.
"Građani i građanke Srbije imali su po prvi put priliku da čuju nešto drugačije, nešto što im je strano, nepoznato, nešto nije imalo nikakvu lošu poruku ili nešto zbog čega im se ne bi dopalo".
Festival "Mirëdita, dobar dan" se organizuje sa ciljem da se susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica iniciraju promjene i stvori tradicija saradnje, kako bi se doprinelo trajnoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.
Festival realizuju Inicijativa mladih za ljudska prava i Integra, u partnerstvu sa Građanskim inicijativama, a uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo.
Anamari Repić, RTK
