Ponovno povećanje broja tražitelja azila sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj je jedna od tema kojom se bave njemački listovi, prenosi Deutsche Welle.
Navodeći statističke podatke o tome da su u prvom kvartalu ove godine nešto više od 10.000 zahtjeva za azil u Njemačkoj podnijele osobe sa Zapadnog Balkana, Die Welt napominje da bi to moglo značiti da će takvih zahtjeva do kraja godine možda biti i više od 40.000.
“Time bi brojke zahtjeva za azil za 2016. godinu bile znatno iznad razine iz godina nakon rata na Kosovu”, piše Die Welt.
Podsjećajući da je Njemačka posebno 1994. godine bila glavna destinacija ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, list piše da je nakon okončanja sukoba, između ostalog i onih na Kosovu, brojka tražitelja azila do 2008. i 2009. opala na ispod 5.000, ali da je ponovno porasla nakon uvođenja bezviznog režima za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije 2009. te Albanije i Bosne i Hercegovine 2010. godine.
“Izravnu vezu između liberalizacije viznog režima i povećanja broja zahtjeva za azil vidi i Europska komisija koja je pogođene zemlje Zapadnog Balkana pozvala da svojim građanima objasni stvarno stanje kako bi se izbjegla zlouporaba viznih sloboda. Od 2010. je Njemačka najomiljeniji cilj tražitelja azila iz tih zemalja. To posebno važi od jeseni 2012. godine. Razlog je presuda njemačkog Ustavnog suda od srpnja 2012. godine, kojom se tražiteljima azila, pozivajući se na ljudsko dostojanstvo, daje pravo na egzistencijalni minimum u visini iznosa socijalne pomoći”, pojašnjava Die Welt.
List dodaje da se nakon toga broj tražitelja azila sa Zapadnog Balkana umnogostručio, te da je posebno veliki broj Albanaca dolazio. Broj zahtjeva za azil koje su podnosili Albanci je tako 2015. porastao za 584 posto u usporedbi s 2014. godinom, piše Die Welt.
Međutim, “brži procesi provjere zahtjeva za azil koji se provode u posebnim azilantskim centrima, proglašavanje zemalja Zapadnog Balkana ‘sigurnim zemljama’, više deportacija kao i kontrole na granicama unutar EU-a su doveli do snažnog opadanja broja tražitelja azila” sa Zapadnog Balkana.
Die Welt piše da je u posljednje vrijeme još jedna stvar uočljiva, a to je da se promijenio etnički sastav tražitelja azila: “Do kraja 2014. su većinom Romi bili ti koji su podnosili zahtjev za azil. Prošle godine su pojačano i pripadnici drugih naroda tražili azil u Njemačkoj.”
“Time bi brojke zahtjeva za azil za 2016. godinu bile znatno iznad razine iz godina nakon rata na Kosovu”, piše Die Welt.
Podsjećajući da je Njemačka posebno 1994. godine bila glavna destinacija ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, list piše da je nakon okončanja sukoba, između ostalog i onih na Kosovu, brojka tražitelja azila do 2008. i 2009. opala na ispod 5.000, ali da je ponovno porasla nakon uvođenja bezviznog režima za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije 2009. te Albanije i Bosne i Hercegovine 2010. godine.
“Izravnu vezu između liberalizacije viznog režima i povećanja broja zahtjeva za azil vidi i Europska komisija koja je pogođene zemlje Zapadnog Balkana pozvala da svojim građanima objasni stvarno stanje kako bi se izbjegla zlouporaba viznih sloboda. Od 2010. je Njemačka najomiljeniji cilj tražitelja azila iz tih zemalja. To posebno važi od jeseni 2012. godine. Razlog je presuda njemačkog Ustavnog suda od srpnja 2012. godine, kojom se tražiteljima azila, pozivajući se na ljudsko dostojanstvo, daje pravo na egzistencijalni minimum u visini iznosa socijalne pomoći”, pojašnjava Die Welt.
List dodaje da se nakon toga broj tražitelja azila sa Zapadnog Balkana umnogostručio, te da je posebno veliki broj Albanaca dolazio. Broj zahtjeva za azil koje su podnosili Albanci je tako 2015. porastao za 584 posto u usporedbi s 2014. godinom, piše Die Welt.
Međutim, “brži procesi provjere zahtjeva za azil koji se provode u posebnim azilantskim centrima, proglašavanje zemalja Zapadnog Balkana ‘sigurnim zemljama’, više deportacija kao i kontrole na granicama unutar EU-a su doveli do snažnog opadanja broja tražitelja azila” sa Zapadnog Balkana.
Die Welt piše da je u posljednje vrijeme još jedna stvar uočljiva, a to je da se promijenio etnički sastav tražitelja azila: “Do kraja 2014. su većinom Romi bili ti koji su podnosili zahtjev za azil. Prošle godine su pojačano i pripadnici drugih naroda tražili azil u Njemačkoj.”
