Migranti za Hrvatsku ne bi trebali biti problem, nego dugoročno rješenje, smatra politički analitičar Jaroslav Pecnik.
Migrantska kriza potresa Evropu i u punom je jeku, a evropske institucije apeliraju na države Evrope da prime što više migranata. Istovremeno, ove institucije traže rješenja koja bi omogućila primanje što većeg broja migranata.
Tokom 2014. u odnosu na prethodnu godinu broj ilegalnih migranata u Evropskoj uniji povećan je za 164 posto. Hrvatska je članica EU-a koja do sada nije imala većih problema s ilegalnim migrantima, ali eksperti smatraju da bi se to u budućnosti moglo promijeniti.
Eksperti, kao što je politički analitičar iz Srbije Dragomir Anđelković, smatraju da se migranti ne žele zadržati u Srbiji, a s obzirom na to da bi mogli bitizaustavljeni u Mađarskoj, da će njihov put vjerovatno skrenuti ka Hrvatskoj i Rumuniji.
Glavni problem koji migrante sprečava da u EU uđu preko Hrvatske i Rumunije je taj što im tamo uzimaju otiske prstiju, zbog čega ih kasnije lako mogu ponovo vratiti u te zemlje. Eksperti zato smatraju da postoji mogućnost da Hrvatska, kao i Mađarska, podigne zid duž granice sa Srbijom.
Pritisak na evropske čelnike
Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske su nam kazali da je u 2014. godini bilo 3.569 pokušaja nezakonitog prelaska hrvatskih graničnih prelaza, a tokom prvih šest mjeseci 2015. godine je bilo 752 pokušaja. Najbrojniji su državljani Afganistana i Sirije, a zatim slijede državljani Eritreje, Pakistana, Alžira i Bangladeša, navodi se u saopćenju MUP-a Hrvatske.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik Socijaldemokratske partije i Evropskih socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, smatra da je, za sada, Hrvatska zaštićena od većeg priliva migranata zbog "italijanske čizme" (Italije) te Srbije i Makedonije. Ipak, ne isključuje mogućnost većeg priliva migranta u Hrvatsku u budućnosti i također strahuje da bi migrantska kriza mogla narušiti zajedničku evropsku politiku.
"Iako isključujem mogućnost podizanja zida duž granice Hrvatske i Srbije, smatram da sadašnja migracijska politika EU-a nije dovoljna da bi se problem ilegalne migracije riješio. U svijetu imamo nekoliko žarišta. Kao prvo, imamo rat na istoku Ukrajine, pa situaciju sa skupinom Islamska država Irak i Levant na Bliskom istoku, a onda i razne prirodne i društvene katastrofe koje su zadesile veliki dio Afrike. Pritisak na evropske čelnike je ogroman", tvrdi Picula.
On kaže da se sve više u evropskim krugovima počinje govoriti o ograničavanju kretanja unutar EU-a, upravo zbog velikog priliva migranata. Ipak, Picula je mišljenja da je politika Mađarske, koja je odlučila podići zid na granici sa Srbijom zbog migranata, posebna.
"Mađarski premijer [Viktor Orban] koncipira politiku neliberalne demokracije, a to je zaštita mađarskog državnog teritorija uz pomoć takvog zida. Nešto slično kako to radi Izrael prema područjima gdje žive Palestinci."
Picula je zaključio da je Evropi potrebno jedno zajedničko rješenje za problem migracije, jer bi u suprotnom svaka država tražila svoja rješenja, a to ne bi bilo dobro.
Politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra da podizanje zida duž granice Hrvatske i Srbije ne dolazi u obzir.
"I sam premijer [Hrvatske] Zoran Milanović mi je nedavno u razgovoru rekao da to ne dolazi u obzir. Tijekom rata je, primjerice, Italija otvorila svoje granice za Hrvate koji su tamo dolazili. I ne samo za Hrvate, nego i za državljane Bosne i Hercegovinei državljane tadašnje Čehoslovačke. Tamo im je omogućeno besplatno školovanje, i to je trajalo nekoliko godina", tvrdi Pecnik.
On smatra da Hrvatska ima obavezu, upravo zbog onog što je doživjela u prošlosti, da ne zatvara granice, već da ih otvara.
"Dosta je bilo 'svastika' [kukastih križeva] i isključivosti profašističkih. To nije dominantno u hrvatskom društvu. Hrvatska na primjeru migranata mora pokazati svoju širinu."
Pecnik je zaključio da migranti za Hrvatsku nisu problem, nego su dugoročno rješenje.
U saopćenju MUP-a Hrvatske navodi se da podizanja zida kao u Mađarskoj za sada nije predviđeno.
"Granična policija, na temelju koncepta integriranog upravljanja granicom Europske unije, provodi i intenzivira sve potrebne mjere i radnje za očuvanje sigurnosti granica, kao i očuvanja unutarnje sigurnosti zemalja članica EU-a, a posebno u smislu sprječavanja i borbe protiv nezakonitih migracija i svih drugih oblika prekograničnog kriminala."
Dva nova prihvatna centra
U saopćenju se, također, navodi da ukoliko Mađarska poduzme najavljene mjere suzbijanja pritiska neregularnih migracija na granici sa Srbijom, realno je za očekivati da će se povećati pritisak neregularnih migracija na granici Hrvatske sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
"Bez obzira na migracijske tokove, Hrvatska kontinuirano intenzivira i planira mjere na granici pomoću svojih kadrova, postojeće i raspoložive tehničke opreme i drugih mjera koje su trenutno dovoljne za adekvatno obavljanje poslova zaštite državne granice u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i svih oblika prekograničnog kriminala."
U saopćenju je, između ostalog, navedeno da je u toku izgradnja dva nova prihvatna centra za strance, u Trilju i Tovarniku.
"Izgradnja centara se financira kroz program Schengen Facility i trebala bi biti završena do kraja 2015. godine. Također je u tijeku izgradnja posebnog objekta za smještaj ranjivih osoba u postojećem prihvatnom centru za strance u Ježevu. Izgradnja se financira kroz program IPA i trebala bi biti završena do kraja 2015. godine."
