Sa Kosova otišlo 150 ljudi

Njemački list Süddeutsche Zeitung navodi da Kosovo, odakle je u ratovima na Bliskom istoku poginulo već više od 40 ljudi, i Bosna sa više od 30 poginulih, prednjače u regrutaciji džihadista sa Balkana i ističe da se u Srbiji preduzimaju mjere, koje predviđaju i desetogodišnju robiju, kako bi se islamskim grupama otežala i spriječila regrutacija boraca.

Njemački list piše da, "kao i u drugim siromašnim balkanskim zemljama sa visokom stopom nezaposlenih, i na Kosovu raste uticaj radikalnih snaga" i da je, prema procjenama kosovske bezbjednosne službe i američke CIA, u ratovima na Bliskom istoku bilo 150 ljudi sa Kosova.

List navodi da je, pored 150 ljudi sa Kosova, riječ i o 140 osoba iz Albanije, 30 iz Crne Gore i 20 iz Makedonije.

"Balkan je, pored zapadnih zemalja sa brojnom muslimanskom manjinom, kao što su Francuska, Belgija i Engleska, postao jedan od glavnih oblasti za regrutaciju u Evropi boraca za Islamsku državu (ID) i druge radikalne grupe", piše list, navodeći kao primjer Bosnu, u kojoj živi 40 odsto muslimana.

"U toj zemlji, sa 40 odsto muslimana, postoji još od vremena bosanskog rata, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, veza sa radikalnim islamom. Tada su došli muslimani iz cijelog svijeta da bi svojoj braći po vjeri pomagali u borbi protiv Srba. Proteklih godina su se islamske fondacije, često sa saudijskim novcem, pojačano angažovale u Bosni. Neka sela, kao što je Gornja Maoča, važe za islamsku tvrđavu", piše Süddeutsche Zeitung.

List navodi da je bosanska policija, prije nekoliko godina, procjenjivala broj radikalnih islamista na više od 3.000 ljudi i da je početkom septembra sigurnosna služba BiH saopštila da postoje indicije da je do 340 bosanskih islamista bilo u ID ili drugim radikalnim grupama u Siriji ili Iraku.

Više od 30 njih je poginulo, prenosi list.

Ukazujući da je na Bliskom istoku više od 40 kosovskih Albanaca izgubilo život u ratovima, list piše da su kosovske vlasti u avgustu i septembru u raciji uhapsile oko dvanaestak navodnih veterana ID i agitatora, kao i 15 islamista, osumnjičenih za terorizam, kršenje ustava i potpaljivanje religiozne mržnje.

Među uhapšenim su i Fuad Ramiqi, vođa islamske partije Lisba, kao i 12 imama, među njima i prištinski imam Shefqet Krasniqi, a ta akcija naišla je na podršku američke vlade, podsjeća list i piše da, međutim, neki posmatrači na cio taj slučaj gledaju sa skepsom, jer se "predsjednik kosovske vlade Hashim Thaçi i njegova partija PDK godinama nisu tako loše razumijeli sa islamistima".

List podsjeća da je Apelacioni sud Kosova donio odluku o oslobađanju 11 od 15 uhapšenih i da su, takođe i u Bosni, oni koji su bili uhapšeni, već oslobođeni.

"Muslimani iz Evrope ubijaju i umiru za Islamsku državu. Mnogi od njih dolaze iz Bosne, Srbije i Kosova. Vlade odgovaraju talasom hapšenja, takođe i protiv imama", piše list.

"Čak su i građani Srbije, koja je pretežno nastanjena pravoslavcima, išli na Bliski istok”, piše Süddeutsche Zeitung i ukazuje da je, u najmanju ruku, nekoliko mladih muškaraca iz Novog Pazara, sudeći prema izjavama očajnih roditelja, proteklih godina išlo na Bliski istok.

Ovaj njemački list objašnjava da u Sandžaku živi muslimanska manjina i da je tamo jedan poziv na Facebook-u izazvao pažnju - riječ je o pozivu, kako se kaže, da muslimani u Novom Pazaru osnuju mudžahedinsku armiju, da bi branili region od srpskih nacionalista.
Prema navodima lista, srpski nacionalisti kritikuju već nekoliko godina rastuću javnu ulogu islama u Novom Pazaru i poziv je bio reakcija na komentar jednog srpskog nacionaliste.

List navodi da Srbija, kao i druge balkanske zemlje, želi u sledećim sedmicama da pooštri svoj Krivični zakon, kako bi islamskim grupama otežala regrutaciju boraca, uz zatvorski kaznu prekršiocima i do 10 godina.

Slične zakone imaju i Bosna i Makedonija, a Albanija, Kosovo i Crna Gora pripremaju te akte, navodi list i piše da je, prema procjenama tajnih službi i londonskog Centra za studije o radikalizaciji, više stotina islamista iz ovog regiona bilo u ID i sličnim grupama u ratu.

Kada je riječ o Makedoniji, list navodi da je predsjednik te države Georgi Ivanov krajem septembra iskoristio svoj govor u Ujedinjenim nacijama da pozove Evropsku uniju i NATO da što prije prime njegovu zemlju, jer u protivnom postoji opasnost da radikalni islamisti ispune "vakuum" na Balkanu.