Presuda za ubistva kod Smilkovskog jezera povećala je nepovjerenje albanske zajednice u pravosudni sistem i pogoršala međuetničke odnose.
"Monstrum" je ime operacije za otkrivanje ubica pet osoba 2012. godine kod Smilkovskog jezera. Pod istim imenom je kodirano i suđenje šestorici osumnjičenih, za koje je Kazneni sud u Skoplju donio presudu. Proglasio ih je krivima za kazneno djelo terorizam i osudio ih na doživotnu kaznu zatvora.
Ovaj proces utiče ne samo na porodicu zatvorenika već je proces koji zadaje udarce stabilnosti države i međuetničkih odnosa, a koji su u posljednjih nekoliko godina vrlo krhki. Javnost je podijeljena kada je riječ o ovom slučaju na nacionalnoj osnovi, a u makedonskoj etničkoj zajednici postoji i interetnička podjela u vezi s njim.
Mirjana Najčevska je stručnjak za ljudska prava i jedan od rijetkih intelektualaca koji podižu glas i brane ljudska prava, bez obzira na etnički kontekst.
"Od početka, namjera je vidljivo nepoštivanje procedura, a vidljive su otvorene i očite povrede presumpcije nevinosti. Vjerska i etnička opterećenost svih državnih struktura uključenih u proces ne samo da dovodi u pitanje suđenje - već direktno potiču vjersku i etničku mržnju", kazala je ona.
I Jeton Šasivari, profesor na Univerzitetu u jugoistočnoj Europi u Tetovu, smatra da u ovom suđenju nisu potvrđeni ni dokazi, ni krivnja, a ni motiv ovog zločina.
'Montirano političko suđenje'
"U suđenju ima previše politike, emocija i konstrukcija, koje dobijaju razmjer monstruoznog suđenja. To je montirani politički, sudski i policijski proces, koji ima određene političke ciljeve", rekao je on.
Šasivari u tom pogledu, kao argument, naglašava izjavu ministrice unutarnjih poslova Makedonije Gordane Jankulovske date 1. svibnja 2012. godine, koja je, prema njemu, na apsolutan i ekstreman način prekršila presumpciju nevinosti, koja je zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom i zakonima Makedonije. U skladu s pravnim argumentima Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, to pravo ne smije biti povrijeđeno, ne samo od sudova već i drugih državnih organa.
"Ministarstvo unutarnjih poslova je otkrilo počinitelje stravičnog ubojstva", izjavila je Jankulovska.
Prema Šasivariju, policija je takvom kvalifikacijom prejudicirala provjeru činjenica.
Prema njegovim riječima, osim prava na presumpciju nevinosti, u ovom postupku povrijeđeno je pravo na pravično suđenje, pravo na obranu i zabrana mučenja.
Mersel Bilali, sveučilišni profesor, kaže da se ne može govoriti o poštenom suđenju kad je pravosuđe u potpunosti podređeno vlasti.
"Sve to nema nikakve veze s istinom i pravdom, već je učinjeno kako se ne bi naškodilo političkom rejtingu premijera. Suđenje nije bilo transparentno, a ministrica [unutarnjih poslova] je prejudicirala krivnju, dok su nekoliko ljudi bili prisiljeni postati zaštićeni svjedoci", kategoričan je Bilali.
Protesti u Skoplju
Sudski postupci i odluke dovode do žestokih reakcija albanske etničke zajednice. Počeli su prosvjedi na ulicama Skoplja, ali i u drugim gradovima, tražeći pravdu i nediskriminaciju od sudova.
No, prema politikologu Ivici Bocevskom, prosvjede su organizirali "ekstremisti i politički oportunisti".
"Tvrditi da prosvjedi odražavaju politizaciju i etnizaciju pravosuđa samo je neuspješni pokušaj da se prikrije politička i intelektualna bijeda onih koji su ih organizirali", decidan je Bocevski, koji je u periodu od 2006. do 2009. bio zamjenik makedonskog premijera za eurointegracije.
Ali, ovako ne misli Mirjana Najčevska.
"Prosvjedi su rezultat potpunog nepovjerenja u pravosuđe i u cjelokupni pravosudni sustav, što je posljedica etničke manipulacije političkih stranaka", ističe ona.
Sudstvo u Makedoniji je u većini međunarodnih izvješća kritizirano zbog partizacije i uticaja politike i vlasti. Stoga profesor Bilali smatra da se protesti trebaju nastaviti i predlaže da se oni organiziraju ispred zgrade Vlade.
"Pravosuđe je partizirano i privatizirano, a nalazi se u službi umjetnog nacionalizma vladajuće stranke VMRO-DPMNE-a i njezinog rukovodstva, kako bi se održali što duže na vlasti", kaže Bilali.
Na potezu Apelacioni sud
Profesor Šasivari smatra da građani s pravom traže neovisnost sudstva.
"Kada se na ovo doda nezastupljenost Albanaca - ne samo u sudovima već u cjelokupnom pravnom sustavu - onda nije teško zaključiti da se ovaj sustav treba reformirati u smjeru osiguranja međuetničkog povjerenja", kaže on.
Pravosuđe se pokazalo nemilosrdnim prema onima koji su prosvjedovali protiv odluke o doživotnom zatvoru šesterice optuženih za ubistva i terorizam. Šest je osoba osuđeno na po tri godine zatvora zbog sudjelovanja na skupu i razbijanje prozora na zgradi suda na dan protesta. I ova je odluka dočekana žestokim reakcijama albanske zajednice u Makedoniji, dok je za organizatore protesta dokaz da treba i dalje protestvovati.
Suđenje u slučaju "Monstrum" trajalo je godinu i pol. Do sada je održano 37 ročišta, a prema advokatima, osuđenima nisu pokazani opipljivi dokazi koji podupiru optužnicu i presudu.
Makedonski premijer Nikola Gruevski je putem TV kanala javnog servisa na albanskom jeziku izjavio da slučaj još nije zatvoren i da će se o njemu očitovati Apelacioni sud u Skoplju.
Porodica i advokati osuđenih uvjereni su da je pravda na njihovoj strani. Pravdu i nevinost planiraju dokazivati na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
U međuvremenu, prema riječima stručnjaka, etnička netrpeljivost i mržnja između Makedonaca i Albanaca će se produbiti.
