Građani zemalja Zapadnog Balkana podnijeli su prošle godine više zahtjeva za azil u Evropskoj uniji nego građani Sirije, a zabilježen je drastičan porast zahtjeva za azil sa Kosova, piše u danas objavljenom godišnjem izvještaju Evropske komisije.
"To je vrlo ozbiljno pitanje koje znatno opterećuje sistem", rekla je novinarima u Briselu evropska komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmström na predstavljanju izvještaja.
U izvještaju se navodi da je broj zahtjeva za azil iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i sa Kosova premašio broj zahtjeva iz ratom razorene Sirije, a Srbija je ubjedljivo prva sa oko 22.500 od ukupno 78.000 azilanata iz regiona.
U izvještaju se kaže da su azilanti iz Srbije, kao i azilanti iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, uglavnom romske nacionalnosti.
Izvještaj takođe bilježi drastičan porast zahtjeva za azil sa Kosova, uz napomenu da je tu mahom riječ o Albancima.
Cecilia Malmström je rekla da se ogromna većina građana Zapadnog Balkana striktno pridržava pravila ustanovljena bezviznim režimom, ali da šačica koja predstavla manje od jedan odsto to zloupotrebljava radi ekonomskih beneficija koje pruža status azilanta.
"Mi dobro sarađujemo sa tim zemljama i sve čine napore da se broj azilanata smanji, ali na žalost bez mnogo uspjeha", kazala je komesarka.
Na pitanje da li su članice EU zatražile da se pokrene mehanizam privremenog ukidanja bezviznog režima zemljama iz koje dolaze azilanti, Malmström je odgovorila da to još niko nije tražio, ali da takva mogućnost postoji.
"To bi predstavljalo nesrećan ishod, jer bi pogodilo poštenu većinu koju sam pomenula", istakla je ona.
Ovaj mehanizam usvojen je pošle godine na zahtjev frupe zemalja članica upravo zbog navale azilanata sa Zapadnog Balkana.
U izvještaju se navodi da je broj zahtjeva za azil iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i sa Kosova premašio broj zahtjeva iz ratom razorene Sirije, a Srbija je ubjedljivo prva sa oko 22.500 od ukupno 78.000 azilanata iz regiona.
U izvještaju se kaže da su azilanti iz Srbije, kao i azilanti iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, uglavnom romske nacionalnosti.
Izvještaj takođe bilježi drastičan porast zahtjeva za azil sa Kosova, uz napomenu da je tu mahom riječ o Albancima.
Cecilia Malmström je rekla da se ogromna većina građana Zapadnog Balkana striktno pridržava pravila ustanovljena bezviznim režimom, ali da šačica koja predstavla manje od jedan odsto to zloupotrebljava radi ekonomskih beneficija koje pruža status azilanta.
"Mi dobro sarađujemo sa tim zemljama i sve čine napore da se broj azilanata smanji, ali na žalost bez mnogo uspjeha", kazala je komesarka.
Na pitanje da li su članice EU zatražile da se pokrene mehanizam privremenog ukidanja bezviznog režima zemljama iz koje dolaze azilanti, Malmström je odgovorila da to još niko nije tražio, ali da takva mogućnost postoji.
"To bi predstavljalo nesrećan ishod, jer bi pogodilo poštenu većinu koju sam pomenula", istakla je ona.
Ovaj mehanizam usvojen je pošle godine na zahtjev frupe zemalja članica upravo zbog navale azilanata sa Zapadnog Balkana.
