Nekadašnji ambasador Velike Britanije u Jugoslaviji, sada predsjednik Trinity Collegea na Oxfordu, ser Ivor Roberts, predstavio je nedavno u Beogradu knjigu "Satou: Diplomatska praksa", poslije devedeset godina prvo izdanje na srpskom jeziku.
Kako sam Roberts ističe, ovo je svojevrsna diplomatska biblija koja sugeriše novu realnost u diplomatskim odnosima, odnosno gubitak nacionalne u korist rađanja multilateralne diplomatije.
Roberts je za beogradsku televiziju "B92" ponovio svoj stav da su granice promjenljive.
"Pitanje granica je muka dvadesetog vijeka. Pomislite samo kakve su probleme prouzrokovale arbitražno ustanovljene granice 1916. godine u Levantu, a ti problemi i danas su aktuelni. U to vrijeme dvojica diplomata, Britanac i Francuz, Siks i Pikot, nacrtali su mape koje bi predstavljale interesne sfere Britanije i Francuske po završetku Prvog svjetskog rata. A tek kakvi su problemi nastali nakon Balkanskih ratova, crtanjem mapa na Londonskoj mirovnoj konferenciji, a u predvečerje Prvog svjetskog rata, kada je formirana nova država Albanija u kojoj je većina Albanaca automatski ostala da živi izvan granica te države", rekao je Ivor Roberts i dodao:
"Onima koji tvrde da cilj ponovnog crtanja granica ne bi trebalo da budu monoetničke države, ja bih poručio da je sva suština u tome da se unutar granica osjeti sigurnost. Tamo gdje postojeće granice doprinose osjećanju nesigurnosti, nestabilnosti i nasilju, nemaju nikakvu korisnu funkciju. Konačno, čekam dan kada će granice u velikoj mjeri postati nevažne, kao što su u oblasti Šengena, kada više ne znate da li ste u Francuskoj ili Njemačkoj. Međutim, potrebno je dosta vremena da bi se stvorio osjećaj sigurnosti i da bi se ublažile napetosti između Francuske i Njemačke, koje su bile neizbježne nakon tri velika rata u jednom vijeku. Tako se i drama ratova na Balkanu ne može razriješiti preko noći. Granice koje ćemo da kreiramo, prvenstveno bi trebalo da doprinesu sigurnosti i stabilnosti, i da poput zalepljenog starog flastera, vremenom same otpadnu, ostavljajući granice koje će biti znakovi razlike, a ne podjele. To će trajati sve do momenta kada će granice postati potpuno nevažne. Smatram da oblast sjeverno od rijeke Ibra na Kosovu treba da se vrati Srbiji, a neki dijelovi Preševske doline Kosovu. Ne vidim razlog, u dogledno vrijeme, zašto se Kosovo i Albanija ne ujedine, ako je to ono što oni žele", rekao je Roberts.
Roberts je za beogradsku televiziju "B92" ponovio svoj stav da su granice promjenljive.
"Pitanje granica je muka dvadesetog vijeka. Pomislite samo kakve su probleme prouzrokovale arbitražno ustanovljene granice 1916. godine u Levantu, a ti problemi i danas su aktuelni. U to vrijeme dvojica diplomata, Britanac i Francuz, Siks i Pikot, nacrtali su mape koje bi predstavljale interesne sfere Britanije i Francuske po završetku Prvog svjetskog rata. A tek kakvi su problemi nastali nakon Balkanskih ratova, crtanjem mapa na Londonskoj mirovnoj konferenciji, a u predvečerje Prvog svjetskog rata, kada je formirana nova država Albanija u kojoj je većina Albanaca automatski ostala da živi izvan granica te države", rekao je Ivor Roberts i dodao:
"Onima koji tvrde da cilj ponovnog crtanja granica ne bi trebalo da budu monoetničke države, ja bih poručio da je sva suština u tome da se unutar granica osjeti sigurnost. Tamo gdje postojeće granice doprinose osjećanju nesigurnosti, nestabilnosti i nasilju, nemaju nikakvu korisnu funkciju. Konačno, čekam dan kada će granice u velikoj mjeri postati nevažne, kao što su u oblasti Šengena, kada više ne znate da li ste u Francuskoj ili Njemačkoj. Međutim, potrebno je dosta vremena da bi se stvorio osjećaj sigurnosti i da bi se ublažile napetosti između Francuske i Njemačke, koje su bile neizbježne nakon tri velika rata u jednom vijeku. Tako se i drama ratova na Balkanu ne može razriješiti preko noći. Granice koje ćemo da kreiramo, prvenstveno bi trebalo da doprinesu sigurnosti i stabilnosti, i da poput zalepljenog starog flastera, vremenom same otpadnu, ostavljajući granice koje će biti znakovi razlike, a ne podjele. To će trajati sve do momenta kada će granice postati potpuno nevažne. Smatram da oblast sjeverno od rijeke Ibra na Kosovu treba da se vrati Srbiji, a neki dijelovi Preševske doline Kosovu. Ne vidim razlog, u dogledno vrijeme, zašto se Kosovo i Albanija ne ujedine, ako je to ono što oni žele", rekao je Roberts.
