Transparency International utvrdio velike slabosti u finansiranju izbornih kampanja u zemljama regije.
Nedostatak povjerenja javnosti u političke stranke ugrožava demokratski proces na Balkanu, upozorava Transparency International, međunarodna nevladina organizacija za borbu protiv korupcije.
Građani Hrvatske, Makedonije i Srbije već vide političke stranke kao najkorumpiraniju od ocijenjenih 12 javnih institucija, prema globalnom barometru korupcije za 2013. koji će TI objaviti u julu.
U izvještaju "Kupovina utjecaja: Novac i izbori na Balkanu", ova organizacija sa sjedištem u Berlinu navodi da utjecaj tajkuna dominira politikom u regiji već više od dva desetljeća.
"Jaka demokratija i pošteni izbori ovise o otvorenom političkom finansiranju. Bez čiste politike ne može biti čiste vlade. Hrvatska blago nadmašuje svoje susjede u transparentnosti kampanje, ali i ona i njeni susjedi još trebaju mnogo učiniti", rekao je Miklos Marschall, zamjenik izvršnog direktora Transparency Internationala.
'Nema izgovora'
"Naša ranija istraživanja pokazala su da uključenje u EU ne smije biti izgovor vladama da uspore svoje antikorupcijske napore - zapravo upravo tada treba početi rad, posebno u vezi sa finansiranjem političkih stranaka", dodao je.
Hrvatska 1. jula postaje 28 članica Evropske unije. Izvještaj TI-ja za 2012. upozorio je da je finansiranje političkih stranaka problem u cijelom EU-u.
Najnoviji izvještaj TI-ja ocjenjuje transparentnost u finansiranju izbornih kampanja 2011-2012 u Hrvatskoj, na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji te neizborno finansiranje političkih stranaka u Albaniji 2012.
Utvrđene su velike slabosti kako u zakonima o finansiranju izbornih kampanja, tako i u njihovoj provedbi, kaže TI.
Najslabije dimenzije su pouzdanost izvještaja o finansiranju stranaka, sankcije za one koji prekrše zakon i mjere da se spriječe zloupotrebe finansiranja.
Na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji pouzdanost izvještaja stranaka o finansiranju je najslabija od svih ocijenjenih oblasti, dok je u Hrvatskoj druga po slabosti.
Tako u Hrvatskoj nezavisni stručnjaci ocjenjuju da službeni izvještaji o finansiranju kampanja pokrivaju samo od 50 do 60 posto stvarnih prihoda u budžetima kampanja, dok je u Srbiji bio nepoznat stvarni izvor finansiranja za skoro polovicu prijavljenih troškova tokom izbora u maju 2012, navodi se u izvještaju.
Državne nadzorne agencije prema zakonu imaju relativno velike ovlasti, ali u praksi ne mogu pozvati na odgovornost političke stranke zbog nedostatka sredstava u Hrvatskoj i Srbiji, ili jer nisu nezavisne od stranaka u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji.
Slabe sankcije
TI kaže i da su sankcije za nepoštivanje zakona slabe u svim obuhvaćenim zemljama.
Transparency preporučuje da se osigura nezavisnost državnih nadzornih agencija tako što će se njihovi članovi birati iz cijelog političkog spektra, a njihovo imenovanje trebaju odobriti sve veće stranke koje sudjeluju na izborima.
Također se navodi kako bi primjer Hrvatske i Makedonije, koje zahtijevaju finansijske izvještaje o prihodima i troškovima tokom izbornog perioda trebale slijediti i ostale zemlje.
Organizacija kaže da bi druge zemlje trebale slijediti primjer Makedonije, gdje zakon zahtijeva da mediji objave jedinstven popis cijena političkog reklamiranja na početku izborne kampanje.
"Bez transparentnosti o donacijama nemoguće je građanima da znaju u čijem interesu djeluju političke stranke. Demokratski život neće napredovati ukoliko se ne riješe ovi problemi, a birači budu mogli imati povjerenja u svoje predstavnike", rekla je Anne Koch, regionalna direktorica TI-ja za Evropu i centralnu Aziju.
