Ovim blagdanom, koji traje tri dana, muslimani širom svijeta obilježavaju kraj ramazana, mjeseca posta.
Muslimani širom svijeta obilježavaju Ramazanski bajram, koji tradicionalno traje tri dana, a u državama s muslimanskom većinom je i državni praznik.
Muslimani su počeli obilježavanje Bajrama namazom nedugo nakon zore, nakon kojeg je uslijedila kratka hutba (propovijed). Na putu do mjesta klanjanja bajram-namaza, koji se tradicionalno obavlja na otvorenom, muslimani uče tekbire, veličajući Boga riječima „Allahu ekber“, što znači „Bog je najveći“.
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, a bajramsku hutbu i namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu predvodio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
"Zdravlje i snaga našeg društva, i naše zajednice, ne ogleda se u brojnosti jednih u odnosu na druge, u političkoj ili ekonomskoj snazi, već isključivo u poštivanju svačijeg prava, uspostavljanju socijalne pravde i solidarnosti među ljudima. Dostojanstven i smislen dijalog obaveza je svih nas“, poručio je reis Kavazović.
Prema njegovim riječima, „put vjernika je put dobra – u njemu je njegova sreća, snaga i zadovoljstvo“.
"Takmičiti se u dobru najviši je nivo ostvarene vjere. Na putu dobra žrtvuj koliko možeš i potrudi se da te na tom putu niko ne prestigne. Muslimanu je dozvoljeno zavidjeti drugome muslimanu na dobru koje čini, ako će ga to potaknuti da ga proba preteći. Dobro u nama procvjeta u srcu, a plod daje rad našeg tijela. Tako je nastala naša civilizacija, iz srca i duše, u službi dobra, mira i sreće među ljudima. Naše najbolje oružje su istina i strpljenje. Za ostvarenje naših ciljeva potrebni su rad, vrijeme i strpljenje. Ko god ne računa na ovo troje i zanemari ih, neće uspjeti. A tamo gdje ne uspije dobro, trijumfovat će zlo“, poručio je Kavazović.
"Mladi s nevjericom to sve posmatraju i traže kakva selameta na drugim stranama. Moramo odbaciti politiku seoskih svađa, ako želimo da se pridružimo uljuđenom, normalnom svijetu. Prvo što trebamo učiniti jeste da jedni drugima ne prijetimo, da umjesto svađa i rasprava počnemo razgovarati o zemlji, domovini i državnom aparatu, koji će služiti svima nama podjednako. Zar je to tako teško?! Moramo shvatiti i prihvatiti da je ova zemlja naša zajednička sudbina. Neće to niko moći promijeniti ma koliko se trudio i želio. Iz vlastite se kože ne može, kaže narodna poslovica“, rekao je Kavazović.
Podsjetio je da je „u svijetu u kojem živimo puno siromašnih i unesrećenih ljudi“, te da se „u blagodatima kojima smo obdareni nalazi i njihovo pravo“.
"Naša srca moraju biti s ljudima, djecom i ženama Gaze. U današnjem svijetu malo je zikra, obraćanja dragom Bogu, a puno nasilja i nepravde. Zaboravili smo na Boga, pa je On, Uzvišeni – kako je i obećao – učinio da čovjek zaboravi i samog sebe. U svijetu je zavladala besmisao i nestanak sreće, iskrenosti, ljubavi i ljudske topline, ali i nestanak mnogih berićeta. Davno je bio vakat da se vratimo Pravom putu, siratul mustekimu, i da u svoj život unesemo smisao, božanski red i poredak. Učimo dove da se ovi ratovi zaustave. Upirimo prstom u zločince, tražeći pravdu za žrtve. Nemojmo to nikada prestati raditi, ma o kome da je riječ. Neka Allah primi naše ibadete, naša dobra djela i neka mir zavlada među vjernicima“, kazao je Kavazović.
Svaka država ima tradicionalne slastice i kolače koji se pripremaju uoči Bajrama ili ujutro prvog dana ovog blagdana.
Širom Bliskog Istoka za Bajram se tradicionalno pripremaju keksi od griza punjeni hurmama, poznati kao maamoul. Mogu se puniti i orašastim plodovima i posuti šećerom.
Sheer khurma ili siviyaan bajramski je specijalitet u domaćinstvima širom Indije i Pakistana.
Baklava, slojevita pita se, također, priprema za Bajram u Turskoj, Bosni i Hercegovini i širom balkanske regije. Slojevi tanke jufke se slažu i pune pistacijama i drugim orašastim plodovima, natopljeni sirupom od cvjetova narandže.
U Nigeriji se tradicionalno priprema amala sa eweduom. Ewedu je tradicionalna biljna supa koja se služi sa jam brašnom ili cassaovom i gulašom.
U Maroku se za Bajram obično priprema slana pita s piletinom ili golubijim mesom, poznata kao bastilla. Meso se marinira dan ili dva, zatim se njime pune tanke jufke i potom se peče ili prži u dubokom ulju.
U nekim državama porodice posjećuju groblja u znak sjećanja na preminule članove.
U državama s muslimanskom većinom uobičajeno je da se gradovi ukrašavaju svjetlima i da se održavaju svečanosti povodom okončanja mjeseca posta.
Najpopularniji način čestitanja je Bajram mubarek (Blagoslovljen Bajram) ili Sretan Bajram.
Način čestitanja Bajrama varira u zavisnosti od države i jezika.
Muslimani su počeli obilježavanje Bajrama namazom nedugo nakon zore, nakon kojeg je uslijedila kratka hutba (propovijed). Na putu do mjesta klanjanja bajram-namaza, koji se tradicionalno obavlja na otvorenom, muslimani uče tekbire, veličajući Boga riječima „Allahu ekber“, što znači „Bog je najveći“.
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz, a bajramsku hutbu i namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu predvodio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
"Zdravlje i snaga našeg društva, i naše zajednice, ne ogleda se u brojnosti jednih u odnosu na druge, u političkoj ili ekonomskoj snazi, već isključivo u poštivanju svačijeg prava, uspostavljanju socijalne pravde i solidarnosti među ljudima. Dostojanstven i smislen dijalog obaveza je svih nas“, poručio je reis Kavazović.
Prema njegovim riječima, „put vjernika je put dobra – u njemu je njegova sreća, snaga i zadovoljstvo“.
"Takmičiti se u dobru najviši je nivo ostvarene vjere. Na putu dobra žrtvuj koliko možeš i potrudi se da te na tom putu niko ne prestigne. Muslimanu je dozvoljeno zavidjeti drugome muslimanu na dobru koje čini, ako će ga to potaknuti da ga proba preteći. Dobro u nama procvjeta u srcu, a plod daje rad našeg tijela. Tako je nastala naša civilizacija, iz srca i duše, u službi dobra, mira i sreće među ljudima. Naše najbolje oružje su istina i strpljenje. Za ostvarenje naših ciljeva potrebni su rad, vrijeme i strpljenje. Ko god ne računa na ovo troje i zanemari ih, neće uspjeti. A tamo gdje ne uspije dobro, trijumfovat će zlo“, poručio je Kavazović.
‘Naša srca moraju biti s ljudima, djecom i ženama Gaze’
Osvrnuo se i na aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini, rekavši kako „zemlja vapi za mirom“, jer su „sukobi, neplodne rasprave, blokade i svađe iznurile ljude“."Mladi s nevjericom to sve posmatraju i traže kakva selameta na drugim stranama. Moramo odbaciti politiku seoskih svađa, ako želimo da se pridružimo uljuđenom, normalnom svijetu. Prvo što trebamo učiniti jeste da jedni drugima ne prijetimo, da umjesto svađa i rasprava počnemo razgovarati o zemlji, domovini i državnom aparatu, koji će služiti svima nama podjednako. Zar je to tako teško?! Moramo shvatiti i prihvatiti da je ova zemlja naša zajednička sudbina. Neće to niko moći promijeniti ma koliko se trudio i želio. Iz vlastite se kože ne može, kaže narodna poslovica“, rekao je Kavazović.
Podsjetio je da je „u svijetu u kojem živimo puno siromašnih i unesrećenih ljudi“, te da se „u blagodatima kojima smo obdareni nalazi i njihovo pravo“.
"Naša srca moraju biti s ljudima, djecom i ženama Gaze. U današnjem svijetu malo je zikra, obraćanja dragom Bogu, a puno nasilja i nepravde. Zaboravili smo na Boga, pa je On, Uzvišeni – kako je i obećao – učinio da čovjek zaboravi i samog sebe. U svijetu je zavladala besmisao i nestanak sreće, iskrenosti, ljubavi i ljudske topline, ali i nestanak mnogih berićeta. Davno je bio vakat da se vratimo Pravom putu, siratul mustekimu, i da u svoj život unesemo smisao, božanski red i poredak. Učimo dove da se ovi ratovi zaustave. Upirimo prstom u zločince, tražeći pravdu za žrtve. Nemojmo to nikada prestati raditi, ma o kome da je riječ. Neka Allah primi naše ibadete, naša dobra djela i neka mir zavlada među vjernicima“, kazao je Kavazović.
Posjeta rođacima i komšijama
Muslimani obično provode blagdan posjećujući rođake i komšije.Svaka država ima tradicionalne slastice i kolače koji se pripremaju uoči Bajrama ili ujutro prvog dana ovog blagdana.
Širom Bliskog Istoka za Bajram se tradicionalno pripremaju keksi od griza punjeni hurmama, poznati kao maamoul. Mogu se puniti i orašastim plodovima i posuti šećerom.
Sheer khurma ili siviyaan bajramski je specijalitet u domaćinstvima širom Indije i Pakistana.
Baklava, bajramska slastica
Rezanci i puding od mlijeka često se ukrašavaju orašastim plodovima ili grožđicama.Baklava, slojevita pita se, također, priprema za Bajram u Turskoj, Bosni i Hercegovini i širom balkanske regije. Slojevi tanke jufke se slažu i pune pistacijama i drugim orašastim plodovima, natopljeni sirupom od cvjetova narandže.
U Nigeriji se tradicionalno priprema amala sa eweduom. Ewedu je tradicionalna biljna supa koja se služi sa jam brašnom ili cassaovom i gulašom.
U Maroku se za Bajram obično priprema slana pita s piletinom ili golubijim mesom, poznata kao bastilla. Meso se marinira dan ili dva, zatim se njime pune tanke jufke i potom se peče ili prži u dubokom ulju.
Čestitanje bajrama
Djeci, obučenoj u novu odjeću, često se daju pokloni ili novac.U nekim državama porodice posjećuju groblja u znak sjećanja na preminule članove.
U državama s muslimanskom većinom uobičajeno je da se gradovi ukrašavaju svjetlima i da se održavaju svečanosti povodom okončanja mjeseca posta.
Najpopularniji način čestitanja je Bajram mubarek (Blagoslovljen Bajram) ili Sretan Bajram.
Način čestitanja Bajrama varira u zavisnosti od države i jezika.
