Odlaganje primjene odluke Vlade Kosova o izdavanju ulazno-izlaznih dokumenata za državljane Srbije koje ulaze ili izlaze sa Kosova, na period između 60 ili 90 dana, je najpoželjnija opcija za međunarodnu zajednicu.
To više diplomatskih izvora navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE), objašnjavajući da je to put za izbjegavanje novih tenzija na relaciji Kosovo-Srbija, poput onih koje su izbile 31. jula.
Pritom, kako je rečeno RSE, po željenom scenariju, u istom periodu bi i Srbija odustala od izdavanja takvih dokumenata za državljane Kosova.
Naime, kako objašnjavaju ovi izvori, cilj je obezbjediti vremenski period građanima Kosova koji žive u četiri opštine na sjeveru, a koji ne raspolažu kosovskim dokumentima, da dođu do takve dokumentacije. Time bi bili izuzeti od primene odluke Vlade Kosova o izlazno/ulaznim papirima, koja se tiče državljana Srbije.
Većina Srba na Kosovu raspolaže samo dokumentima koje izdaju srpski organi, i ne posjeduje kosovsku dokumenatciju. U toj situaciji, kada kosovski Srbi, uglavnom sa sjevera, ne mogu dokumentacijom da dokažu da žive na Kosovu, odlukom Vlade bi trebalo da im budu izdati adekvatni ulazno/izlazni dokumenti.
Potvrdu ovih navoda RSE zvanično nije mogao dobiti od predstavnika Evropske unije.
Nakon neuspjelih razgovora na nivou lidera Srbije i Kosova, koji su održani 18. avgusta u Briselu, specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Miroslav Lajčak kao i američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar doputovali su na Kosovo i u Srbiju.
Njihova misija je pokušaj da se pronađe rješenje uoči najavljenog ponovnog početka primjene odluke Vlade Kosova, što je zakazano za 1. septembar, tačno mjesec dana nakon što se od primjene odustalo zbog otpora iskazanog kroz podizanje barikada na sjeveru Kosova. Odluka Vlade Kosova o odlaganju je usledila nakon intervencije EU i SAD.
Inače, namjera od koje Vlada Kosova ne odustaje je u skladu sa dogovorima koje su dvije strane postigle u okviru briselskog dijaloga 2011. i 2016. godine.
Kako podvlače izvori u Briselu, niko ne želi da vidi ponavljanje eskalacije na sjeveru Kosova, stoga je, kako saznaje RSE, posjeta evropskog i američkog izaslanika Prištini i Beogradu, rezultat inicijative američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena. On je od Esxobara zatražio da se vrati u region i učini sve kako bi pronašao rješenje za krizu.
- Početak primjene odluke Vlade Kosova o izdavanju privremenih dokumenata za sve građane sa dokumentima Republike Srbije;
- Izuzeće Srba na Sjeveru od primjene ove odluke;
- Jedostrano odlaganje primjene odluke Vlade Kosova, dok Srbi na Kosovu ne dobiju kosovska dokumenta;
- Obe strane odustaju od izdavanja dokumenata na određeno vrijeme.
Izuzeće kosovskih Srba koji žive na sjeveru Kosova a nemaju kosovske dokumente je zatražio u pregovorima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ovaj zahtjev je, prema saznanjima RSE, odbio premijer Kosova Albin Kurti insistirajući da nema načina kako potvrditi da državljani Srbije koji ulaze/izlaze na i sa Kosova zaista žive u toj zemlji.
Inače odluka Vlade Kosova se primjenjuje samo na državljane Srbije, a ne i na one kosovske građane srpske nacionalnosti koji imaju bilo kakvu kosovsku dokumentaciju.
Evropska, odnosno američka strana, kako kažu u Briselu, ne osporava pravo Kosova da počne sa primjenom ove odluke, ali se teži rješenju kojim bi se izbjegle tenzije.
Cilj međunarodnog angažovanja, rečeno je RSE, je da se izbjegne stvaranje uslova za diskriminaciju kosovskih Srba koji u ovom trenutku imaju veoma kratko vrijeme za dobijanje kosovskih dokumenata.
Naime, briselski zvaničnici upućeni u proces smatraju da je preostali period od manje od nedjelju dana, odnosno do 1. septembra, kada slijedi početak primene odluke Vlade Kosova, prekratak za dobijanje ovih dokumenata.
Zbog svega toga, navode sagovornci RSE, u cilju da obe strane ostvare takozvanu "win-win" situaciju, kako bi obe smatrale da su nešto dobile, obostrano (privremeno) odustajanje od izdavanja ulazno/izlaznih dokumenata je opcija koja se priželjkuje u međunarodnim kuloarima.
U tom periodu, od 60 do 90 dana, bi, kako obašnjavaju diplomatski izvori, Srbi na sjeveru dobili kosovska dokumenta tako da početak primjene odluke Vlade Kosova ne bi nikoga diskriminisao.
NATO neće dozvoliti ometanje slobode kretanja na teritoriji Kosova, i to je poruka koju je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg preneo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na sastanku koji je održan, 17. avgusta u Briselu.
Kako su RSE naveli izvori u NATO-u upućeni u vođene razgovore dan uoči susreta čelnika Srbije i Prištine u Briselu, to se odnosi i na slučaj eventualnog ponavljana podizanja barikada.
Međutim, ukoliko dogovor ne bude postignut najkasnije do 31. avusta, ni NATO ni EU ne isključuju mogućnost tenzija, doduše, kako navode izvori RSE, drugačije prirode, najvjerovatnije političke.
Pritom, kako je rečeno RSE, po željenom scenariju, u istom periodu bi i Srbija odustala od izdavanja takvih dokumenata za državljane Kosova.
Naime, kako objašnjavaju ovi izvori, cilj je obezbjediti vremenski period građanima Kosova koji žive u četiri opštine na sjeveru, a koji ne raspolažu kosovskim dokumentima, da dođu do takve dokumentacije. Time bi bili izuzeti od primene odluke Vlade Kosova o izlazno/ulaznim papirima, koja se tiče državljana Srbije.
Većina Srba na Kosovu raspolaže samo dokumentima koje izdaju srpski organi, i ne posjeduje kosovsku dokumenatciju. U toj situaciji, kada kosovski Srbi, uglavnom sa sjevera, ne mogu dokumentacijom da dokažu da žive na Kosovu, odlukom Vlade bi trebalo da im budu izdati adekvatni ulazno/izlazni dokumenti.
Potvrdu ovih navoda RSE zvanično nije mogao dobiti od predstavnika Evropske unije.
Šta je prethodilo?
Nakon neuspjelih razgovora na nivou lidera Srbije i Kosova, koji su održani 18. avgusta u Briselu, specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Miroslav Lajčak kao i američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar doputovali su na Kosovo i u Srbiju.
Njihova misija je pokušaj da se pronađe rješenje uoči najavljenog ponovnog početka primjene odluke Vlade Kosova, što je zakazano za 1. septembar, tačno mjesec dana nakon što se od primjene odustalo zbog otpora iskazanog kroz podizanje barikada na sjeveru Kosova. Odluka Vlade Kosova o odlaganju je usledila nakon intervencije EU i SAD.
Inače, namjera od koje Vlada Kosova ne odustaje je u skladu sa dogovorima koje su dvije strane postigle u okviru briselskog dijaloga 2011. i 2016. godine.
Kako podvlače izvori u Briselu, niko ne želi da vidi ponavljanje eskalacije na sjeveru Kosova, stoga je, kako saznaje RSE, posjeta evropskog i američkog izaslanika Prištini i Beogradu, rezultat inicijative američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena. On je od Esxobara zatražio da se vrati u region i učini sve kako bi pronašao rješenje za krizu.
Koje su opcije na stolu?
- Početak primjene odluke Vlade Kosova o izdavanju privremenih dokumenata za sve građane sa dokumentima Republike Srbije;
- Izuzeće Srba na Sjeveru od primjene ove odluke;
- Jedostrano odlaganje primjene odluke Vlade Kosova, dok Srbi na Kosovu ne dobiju kosovska dokumenta;
- Obe strane odustaju od izdavanja dokumenata na određeno vrijeme.
Šta je tražio Vučić?
Izuzeće kosovskih Srba koji žive na sjeveru Kosova a nemaju kosovske dokumente je zatražio u pregovorima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ovaj zahtjev je, prema saznanjima RSE, odbio premijer Kosova Albin Kurti insistirajući da nema načina kako potvrditi da državljani Srbije koji ulaze/izlaze na i sa Kosova zaista žive u toj zemlji.
Inače odluka Vlade Kosova se primjenjuje samo na državljane Srbije, a ne i na one kosovske građane srpske nacionalnosti koji imaju bilo kakvu kosovsku dokumentaciju.
Kakav je stav EU i SAD?
Evropska, odnosno američka strana, kako kažu u Briselu, ne osporava pravo Kosova da počne sa primjenom ove odluke, ali se teži rješenju kojim bi se izbjegle tenzije.
Cilj međunarodnog angažovanja, rečeno je RSE, je da se izbjegne stvaranje uslova za diskriminaciju kosovskih Srba koji u ovom trenutku imaju veoma kratko vrijeme za dobijanje kosovskih dokumenata.
Naime, briselski zvaničnici upućeni u proces smatraju da je preostali period od manje od nedjelju dana, odnosno do 1. septembra, kada slijedi početak primene odluke Vlade Kosova, prekratak za dobijanje ovih dokumenata.
Zbog svega toga, navode sagovornci RSE, u cilju da obe strane ostvare takozvanu "win-win" situaciju, kako bi obe smatrale da su nešto dobile, obostrano (privremeno) odustajanje od izdavanja ulazno/izlaznih dokumenata je opcija koja se priželjkuje u međunarodnim kuloarima.
U tom periodu, od 60 do 90 dana, bi, kako obašnjavaju diplomatski izvori, Srbi na sjeveru dobili kosovska dokumenta tako da početak primjene odluke Vlade Kosova ne bi nikoga diskriminisao.
Ovaj put neće biti blokada na putevima Kosova?
NATO neće dozvoliti ometanje slobode kretanja na teritoriji Kosova, i to je poruka koju je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg preneo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na sastanku koji je održan, 17. avgusta u Briselu.
Kako su RSE naveli izvori u NATO-u upućeni u vođene razgovore dan uoči susreta čelnika Srbije i Prištine u Briselu, to se odnosi i na slučaj eventualnog ponavljana podizanja barikada.
Međutim, ukoliko dogovor ne bude postignut najkasnije do 31. avusta, ni NATO ni EU ne isključuju mogućnost tenzija, doduše, kako navode izvori RSE, drugačije prirode, najvjerovatnije političke.
