Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović podsjetio je na Prespanskom forumu u Ohridu na noviju historiju regiona, od raspada SFRJ i poručio da je Zapadni Balkan postao jedno, ali, kako je naveo, veoma važno, poprište na kojem se danas Istok suprotstavlja Zapadu i suprotstavlja zapadnom sistemu vrijednosti, prenosi Tanjug.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji na visokom nivou "Resetovanje EU-SAD sinergije prema Zapadnom Balkanu", Ðukanović je rekao da su na Zapadnom Balkanu obnovljene dileme 90-ih godina poput one "da li je multietnička demokratija u našem regionu moguća".
Ta dilema 90-ih godina nas je, kazao je Ðukanović, koštala 150.000 ljudskih života.
"Dakle, tada se željela formirati Velika Srbija, Velika Hrvatska, naravno sljedstveno tome i Velika Albanija, umjesto svega toga dobili smo veliku tragediju", naveo je predsjednik Crne Gore.
Danas, nepunih trideset godina kasnije, nakon Dejtonskog sporazuma, kaže, imamo obnovljenu tu dilemu, zbog zamagljivanja jasne i dogledne evropske perspektive zemljama ZB.
Uvjerenja je, kazao je, da EU nedovoljno posvećuje pažnju geopolitičkom značaju ZB, i na evropske perspektive ZB i dodao da se pritom najprije zaboravlja šta je politika proširenja "veoma dobrog donela u srednjoj i istočnoj Evropi 90-ih godina.
"Zaboravljamo takođe da su mnoge političke krize kroz koje je Evropa prolazila u svojoj starijoj i novijoj historiji zapravo imale svoj začetak na ZB", rekao je i dodao da je ono što je za sve ohrabrujuće, "ta obnova evroatlanske saradnje".
"Čini mi se da smo prethodne četiri godine imali tragične greške s obe strane Atlantika, u zapostavljanju nečega što je evroatlansko nasljeđe", rekao je Ðukanović i dodao da je lično "veliki pobornik evroatlantizma" za koji kaže da je poslje Drugog svjetskog rata doneo ogromne prednosti, ne samo Evropi i Americi, nego čitavom svijetu.
Rekao je da nije uspio da razumije zašto smo toliko skeptični prema tom najvrednijem nasljeđu Evrope i Amerike, ali je kao važnije od toga naveo da je ohrabren porukama koje čuje sada iz Vašingtona nakon promene na predsjedničkim izborima.
Izvor: Tanjug
Ta dilema 90-ih godina nas je, kazao je Ðukanović, koštala 150.000 ljudskih života.
"Dakle, tada se željela formirati Velika Srbija, Velika Hrvatska, naravno sljedstveno tome i Velika Albanija, umjesto svega toga dobili smo veliku tragediju", naveo je predsjednik Crne Gore.
Danas, nepunih trideset godina kasnije, nakon Dejtonskog sporazuma, kaže, imamo obnovljenu tu dilemu, zbog zamagljivanja jasne i dogledne evropske perspektive zemljama ZB.
Uvjerenja je, kazao je, da EU nedovoljno posvećuje pažnju geopolitičkom značaju ZB, i na evropske perspektive ZB i dodao da se pritom najprije zaboravlja šta je politika proširenja "veoma dobrog donela u srednjoj i istočnoj Evropi 90-ih godina.
"Zaboravljamo takođe da su mnoge političke krize kroz koje je Evropa prolazila u svojoj starijoj i novijoj historiji zapravo imale svoj začetak na ZB", rekao je i dodao da je ono što je za sve ohrabrujuće, "ta obnova evroatlanske saradnje".
"Čini mi se da smo prethodne četiri godine imali tragične greške s obe strane Atlantika, u zapostavljanju nečega što je evroatlansko nasljeđe", rekao je Ðukanović i dodao da je lično "veliki pobornik evroatlantizma" za koji kaže da je poslje Drugog svjetskog rata doneo ogromne prednosti, ne samo Evropi i Americi, nego čitavom svijetu.
Rekao je da nije uspio da razumije zašto smo toliko skeptični prema tom najvrednijem nasljeđu Evrope i Amerike, ali je kao važnije od toga naveo da je ohrabren porukama koje čuje sada iz Vašingtona nakon promene na predsjedničkim izborima.
Izvor: Tanjug
