Više od 44.000 radnika iz zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija) otišlo je na rad u Njemačku od 2016. godine. Tada su na snagu stupili novi njemački propisi koji su olakšali zapošljavanje stranaca, posebno građana iz našeg regiona, ali i jasno definisali nova pravila za zapošljavanje. Sada je samo pitanje koliko dugo će ona i biti na snazi jer je među njemačkim zvaničnicima sve popularnija tema o tome kako bi se njemačko "Pravilo o Zapadnom Balkanu" izmenilo ili čak ukinulo s kraja 2020. godine.
Do tada, dakle do kraja naredne godine, za kada se pominje mogućnost ukidanja takozvanog "njemačkog pravila", na snazi će biti uslovi koji važe posljednje tri godine.
Krenimo redom. Jedno od najvažnijih pravila jeste to da je za dolazak u Njemačku važan radni ugovor. Praktično, u Njemačkoj može da radi svako ko nađe poslodavca koji bi da ga zaposli u struci, bez obzira na njegovu kvalifikaciju. Nije, dakle, nužno da li budući radnici imaju diplomu za taj posao i da li je radno mjesto sa liste deficitarnih zanimanja, niti da tamošnja agencija za rad prvo provjerava da li na birou rada postoje njemački radnici koji bi imali prednost pri zapošljavanju. S tim u vezi, naravno da je neophodna provjera obrazovanja, odnosno da li ono odgovara kvalifikovanom obrazovanju koje se traži u Njemačkoj, jer ne može posao ljekara da obavlja neko ko za njega nije i kvalifikovan.
Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika. Naravno, poznavanje jezika svakako jeste prednost kod zapošljavanja, posebno tamo gdje je komunikacija važan dio posla. Tamošnji političari često ističu kako je dobro poznavati nivo B1, što u prevodu znači mogućnost razumjevanja i sporazumjevanja.
Ipak, sada se postavlja pitanje da li će ova pravila o zapošljavanju radnika sa Zapadnog Balkana biti produžena. Ona su vremenski ograničena do kraja 2020, a glavne zamjerke političara odnose se upravo na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalifikovanih radnika dolazi u Njemačku.
Evaluacija Pravilnika o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana trebalo bi da bude gotova krajem ove godine i na temelju njenih rezultata političari će odlučiti o njegovoj budućnosti.
Inače, Zakon o useljavanju stručne radne snage usvojen je u Bundestagu 7. juna. Trebalo bi da ga potvrdi i Bundesrat, a onda potpiše i predsjednik Frank-Walter Steinmeier, da bi stupio na snagu šest mjeseci nakon toga. Očekuje se da to bude početkom 2020. godine.
Neke od najznačajnijih izmjena su:
Svi su jednaki na njemačkom tržištu rada
Svi strani državljani postaju ravnopravni sa građanima Njemačke i državljanima drugih zemalja EU na tržištu rada. Poslodavac neće više morati da dokazuje da među Nijemcima nema odgovarajućih stručnih kadrova, već može slobodno i ravnopravno da potpiše ugovor o radu i sa državljaninom neke druge zemlje, pa tako i Kosova, koji do tada nije imao nikakve veze sa Njemačkom.
Za traženje posla potrebna viza
Novi zakon će omogućiti dobijanje šestomjesečne vize za dolazak u Njemačku kako bi se uopšte tražio posao. To znači da je zabranjeno tražiti posao ukoliko se dođe turistički. Posebno je istaknuto da svi strani državljani tokom tog polugodišnjeg boravka u Njemačkoj moraju da se staraju sami o sebi, kao i da dokažu da imaju dovoljno novca za život i da neće računati na bilo kakvu socijalnu pomoć.
Potrebne kvalifikacije
Takođe, nije neophodno da potencijalni radnici budu stručni u deficitarnim zanimanjima jer se tržište rada otvara za sve obrazovne profile. Jedino je neophodno da potencijalni došljaci budu kvalifikovani za neki posao, a stručnost se dokazuje diplomom stručne ili visoke škole. To se neće primjenjivati za IT stručnjake koji ne moraju imati formalno obrazovanje već pet godina iskustva.
Lakša nostrifikacija diploma
Novi propisi trebalo bi da omoguće lakše i brže priznavanje diploma iz zemalja odakle dolaze budući njemački radnici.
Pojačan rad konzulata
S obzirom na to je čekanje na termin u konzulatima jedan od najvećih problema - na primjer, državljani Kosova čekaju i po godinu dana, najavljeno je povećanje kapaciteta rada konzulata.
Šta se traži?
Iako se tržište rada otvara za sva zanimanja, pretpostavka je da će i dalje deficitarna zanimanja biti najveći magnet za useljenike. To su poslovi u zdravstvenom sistemu, prije svega nega starih lica, a onda i skoro bilo šta što ima veze sa elektrotehnikom, mašinstvom, instalacijama i, sve više, IT sektorom.
Krenimo redom. Jedno od najvažnijih pravila jeste to da je za dolazak u Njemačku važan radni ugovor. Praktično, u Njemačkoj može da radi svako ko nađe poslodavca koji bi da ga zaposli u struci, bez obzira na njegovu kvalifikaciju. Nije, dakle, nužno da li budući radnici imaju diplomu za taj posao i da li je radno mjesto sa liste deficitarnih zanimanja, niti da tamošnja agencija za rad prvo provjerava da li na birou rada postoje njemački radnici koji bi imali prednost pri zapošljavanju. S tim u vezi, naravno da je neophodna provjera obrazovanja, odnosno da li ono odgovara kvalifikovanom obrazovanju koje se traži u Njemačkoj, jer ne može posao ljekara da obavlja neko ko za njega nije i kvalifikovan.
Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika. Naravno, poznavanje jezika svakako jeste prednost kod zapošljavanja, posebno tamo gdje je komunikacija važan dio posla. Tamošnji političari često ističu kako je dobro poznavati nivo B1, što u prevodu znači mogućnost razumjevanja i sporazumjevanja.
Ipak, sada se postavlja pitanje da li će ova pravila o zapošljavanju radnika sa Zapadnog Balkana biti produžena. Ona su vremenski ograničena do kraja 2020, a glavne zamjerke političara odnose se upravo na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalifikovanih radnika dolazi u Njemačku.
Evaluacija Pravilnika o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana trebalo bi da bude gotova krajem ove godine i na temelju njenih rezultata političari će odlučiti o njegovoj budućnosti.
Inače, Zakon o useljavanju stručne radne snage usvojen je u Bundestagu 7. juna. Trebalo bi da ga potvrdi i Bundesrat, a onda potpiše i predsjednik Frank-Walter Steinmeier, da bi stupio na snagu šest mjeseci nakon toga. Očekuje se da to bude početkom 2020. godine.
Neke od najznačajnijih izmjena su:
Svi su jednaki na njemačkom tržištu rada
Svi strani državljani postaju ravnopravni sa građanima Njemačke i državljanima drugih zemalja EU na tržištu rada. Poslodavac neće više morati da dokazuje da među Nijemcima nema odgovarajućih stručnih kadrova, već može slobodno i ravnopravno da potpiše ugovor o radu i sa državljaninom neke druge zemlje, pa tako i Kosova, koji do tada nije imao nikakve veze sa Njemačkom.
Za traženje posla potrebna viza
Novi zakon će omogućiti dobijanje šestomjesečne vize za dolazak u Njemačku kako bi se uopšte tražio posao. To znači da je zabranjeno tražiti posao ukoliko se dođe turistički. Posebno je istaknuto da svi strani državljani tokom tog polugodišnjeg boravka u Njemačkoj moraju da se staraju sami o sebi, kao i da dokažu da imaju dovoljno novca za život i da neće računati na bilo kakvu socijalnu pomoć.
Potrebne kvalifikacije
Takođe, nije neophodno da potencijalni radnici budu stručni u deficitarnim zanimanjima jer se tržište rada otvara za sve obrazovne profile. Jedino je neophodno da potencijalni došljaci budu kvalifikovani za neki posao, a stručnost se dokazuje diplomom stručne ili visoke škole. To se neće primjenjivati za IT stručnjake koji ne moraju imati formalno obrazovanje već pet godina iskustva.
Lakša nostrifikacija diploma
Novi propisi trebalo bi da omoguće lakše i brže priznavanje diploma iz zemalja odakle dolaze budući njemački radnici.
Pojačan rad konzulata
S obzirom na to je čekanje na termin u konzulatima jedan od najvećih problema - na primjer, državljani Kosova čekaju i po godinu dana, najavljeno je povećanje kapaciteta rada konzulata.
Šta se traži?
Iako se tržište rada otvara za sva zanimanja, pretpostavka je da će i dalje deficitarna zanimanja biti najveći magnet za useljenike. To su poslovi u zdravstvenom sistemu, prije svega nega starih lica, a onda i skoro bilo šta što ima veze sa elektrotehnikom, mašinstvom, instalacijama i, sve više, IT sektorom.
