Osim što nema dovoljno udžbenika, mnogi ne ispunjavaju pedagoško – didaktičke uslove, ima materijalnih i lektorskih grešaka. Zato je neophodno daleko ozbiljnije prići ovom poslu i angažovati stručnjake kako bi učenici u nastavi na bosankom jeziku imali kvalitetne udžbenike.
Tako bi u najkraće glasio izvještaj sa današnje regionalne konferencije o obrazovanju na bosankom jeziku u Rečanu na temu "Analiza, broj i kvalitet udžbenika kao i njihova upotreba u nastavno-obarzovnom procesu na bosanskom jeziku".
Konferenciji, koja je održana u organiziaciji NVO "Edukator", udruženja prosvjetnih radnika u nastavi na bosanskom jeziku osim iz prizrenskog kraja, prisustvovali su prosvetni radnici i iz Peći, ali i više univerzitetskih profesora iz BiH i Novog Pazara.
Rečeno je da je nakon rata izdato, više je prevedeno sa albanbskog, 67 udžbenika za osnovnu i nižu srednju školu a za srednju školu je izdat samo jedan. Za osnovnu i nižu srednju školu nedostaje još 17 udžbenika i ako je najavljeno da će biti odštampani i na vrijeme biti u upotrebi, još nisu gotovi.
Prosvetni radnici, koji su bili zaduženi da istraže udžbenike - taksativno su iznijeli rezultate svog rada. Šefćet Vujić je, primera radi, kazao je između ostalog da je „izvršenso lingvističko nasilje na bosanskom jeziku".
Oštro su i dosta emotivno reagovali nakon toga neki od autora udžbenika što je donekle poremetilo tok konferencije.
Preovladalo je, ipak, da se na udžbenicima, koji su, kako je rakao Dr Adnan Tufekdžić, profesor sa Univerziteta u Tuzli, temeljne školske knjige, mora profesionalnije prići kako bi mlade generacije mogle da se vaspitavaju na zdravim osnovama.
Organizatori su najavili da će izvući zaključke a od radova izdati brošuru koja će biti dostavlejna između ostalog i predstavnicima Ministarstva za obarzovanje, nauku i tehnologiju.
Da li će to pomoći da udžbenici u nastavi na bosankom jeziku budu kvalitetniji i uticati da, napokom, poslije 10 godina prosvetni radnici ne diktiraju učenicima lekcije kao prije nekoliko vijekova, ostaje da se vidi.
