Ekonomsko nasilje je pojava kada jedan supružnik koristi nadmoć u pristupu zajedničkim finansijskim sredstvima i poriče zajedničko vlasničko pravo nad imovinom. Tim povodom u Prištini je održan okrugli sto o inicijativi za izmjenu Zakona o porodici.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, svaka treća žena u svijetu žrtva je nekog vida nasilja u porodici. Predstavnici inicijative za izmjenu Porodičnog prava smatraju da je prvi stadijum nasilja u porodici - ekonomsko nasilje jednog supružnika nad drugim, u ogromnoj većini muškaraca nad ženama.
"Da li znate da samo pet odsto žena ima imovinu na svoje ime, da je samo 12,5 odsto žena zaposleno, da nasilja ima u 40,9 odsto porodica, da 80 odsto žena ima zdravstvenih problema uslijed nasilja u porodici. Fizičko nasilje u porodici dolazi kao posljedica niza drugih nasilja, kao što su psihičko nasilje ili ekonomsko nasilje koje je srž svih drugih nasilja", rekla je Luleta Aliu, pokretač izmjene Zakona o porodici.
U skupštinskoj proceduri je izmjena Zakona o porodici. Zahtjeva se da se doprinosi supružnika u stvaranju zajedničke imovine tretiraju jednako.
"Istina je da je nasilje fenomen koji diskriminiše polovinu našeg društva. To je globalni fenomen. Mi smo u skupštini deneli tim povodom rezoluciju protiv diskriminacije jednog dijela društva. Ima zastoja u sprovođenju zakona, naše je da izradimo zakone, a zakone sprovodi vlada i razne agencije", kazala je Mexhide Mjaku – Topali, poslanica Skupštine Kosova.
Ekonomsko nasilje nad ženama je široko rasprostranjena pojava u našem društvu, ali je teško dokaziva pred sudom.
"Na prstima jedne ruke možemo nabrojati žene koje su uspjele dokazati pred sudom da je nad njima vršeno ekonomsko nasilje. S druge strane, ekonomsko nasilje nije zasebna oblast u krivičnom zakoniku Kosova, i zato je teže dokazivo. Podržavam napore za izmjenu Zakona o porodici, jer ponekad zbog nemogućnosti djelovanja institucija, žene postaju žrtve institucionalnog nasilja", tvrdi Saranda Keqekola, ispred Odjeljenja za zaštitu žrtava pri Osnovnom sudu u Prištini.
Inicijativa o izmjeni Zakona o porodici prihvaćena je i odobrena od strane svih članova skupštinskog Odbora za zakonodavstvo. Izmjene su proslijeđene Vladi Kosova, koja će inicjativi predati skupštini na izglasavanje. Inicijativu je podržala i Švicarska ambasada na Kosovu.
Marko Zakić, RTK2
"Da li znate da samo pet odsto žena ima imovinu na svoje ime, da je samo 12,5 odsto žena zaposleno, da nasilja ima u 40,9 odsto porodica, da 80 odsto žena ima zdravstvenih problema uslijed nasilja u porodici. Fizičko nasilje u porodici dolazi kao posljedica niza drugih nasilja, kao što su psihičko nasilje ili ekonomsko nasilje koje je srž svih drugih nasilja", rekla je Luleta Aliu, pokretač izmjene Zakona o porodici.
U skupštinskoj proceduri je izmjena Zakona o porodici. Zahtjeva se da se doprinosi supružnika u stvaranju zajedničke imovine tretiraju jednako.
"Istina je da je nasilje fenomen koji diskriminiše polovinu našeg društva. To je globalni fenomen. Mi smo u skupštini deneli tim povodom rezoluciju protiv diskriminacije jednog dijela društva. Ima zastoja u sprovođenju zakona, naše je da izradimo zakone, a zakone sprovodi vlada i razne agencije", kazala je Mexhide Mjaku – Topali, poslanica Skupštine Kosova.
Ekonomsko nasilje nad ženama je široko rasprostranjena pojava u našem društvu, ali je teško dokaziva pred sudom.
"Na prstima jedne ruke možemo nabrojati žene koje su uspjele dokazati pred sudom da je nad njima vršeno ekonomsko nasilje. S druge strane, ekonomsko nasilje nije zasebna oblast u krivičnom zakoniku Kosova, i zato je teže dokazivo. Podržavam napore za izmjenu Zakona o porodici, jer ponekad zbog nemogućnosti djelovanja institucija, žene postaju žrtve institucionalnog nasilja", tvrdi Saranda Keqekola, ispred Odjeljenja za zaštitu žrtava pri Osnovnom sudu u Prištini.
Inicijativa o izmjeni Zakona o porodici prihvaćena je i odobrena od strane svih članova skupštinskog Odbora za zakonodavstvo. Izmjene su proslijeđene Vladi Kosova, koja će inicjativi predati skupštini na izglasavanje. Inicijativu je podržala i Švicarska ambasada na Kosovu.
Marko Zakić, RTK2
