Opozicione partije pozivaju Vladu Kosova da hitno formira aktivnu strategiju kako bi odgovorili agresivnoj srpskoj diplomatiji prema državama koje su priznale Kosovo.
Kosovo, koje je 17. februara obilježilo desetu godišnjicu nezavisnosti od Srbije, u posljednje vrijeme suočava se sa žestokom diplomatijom srpske države, koja vrši pritisak na države koje su priznale Kosovo - uglavnom sa afričkog kontinenta - kako bi povukli priznanje.
Čak je i postigla jedan od ciljeva kada je krajem prošle godine država Surinam povukla priznanje Kosova, ali, koja je kasnije poslala akreditiv kosovskom ministru spoljnih poslova Behgjetu Pacolliju za ponovno priznanje Kosova, piše Lajmi.net, prenosi portal "Kossev.info".
Srbija nastavlja da traži od drugih država da povuku priznanje Kosova. Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, rekao je da još neke države preispituju povlačenje priznanja, kao što su: Gvineja Bisao, Komorska ostrva i Burundi. A Burundi bi mogao da to uradi zbog izjava dva zamjenika ministara spoljnih poslova, Gjergja Dede i Antona Berishe koji su procjenili kao nevažno priznanje od strane Burundija.
Predstavnici opozicionih partija kažu da ministarstvo spoljnih poslova nije ništa preduzelo kako bi odgovorilo Srbiji.
Fitore Pacolli iz Pokreta Samoopredjeljenje rekla je da je trenutna kosovska diplomatija - slaba i sa mnogo skandala i da nije u stanju da odgovori Srbiji.
“Do sada nismo vidjeli da je Ministarstvo spoljnih poslova nešto preduzelo kako bi odgovorilo na ove postupke Srbije. Spoljna politika Kosova je veoma slaba i sa mnogo skandala. Kao takva nije u stanju da odgovori Srbiji. Na polju spoljne politike, Kosovo je u mnogo lošijoj situaciji nego odmah nakon nezavisnosti,” rekla je Pacolli za Lajmi.net.
Ona je procjenila da je Kosovo pokvarilo odnose sa nekim državama koje su priznale Kosovo, a sve zbog toga, jer se ministri, predsjednici i zamjenici ministara takmiče u tome ko ima zaslugu za nova priznanja.
"Bilo je jasno kada za 10. godišnjicu nezavisnosti nije bio prisutan nijedan ministar spoljnih poslova evropskih zemalja, a ni predstavnici EU. Isto tako, pošto se očekuje da se svi balkanski lideri pozivaju u međudržavne posjete zapadnim zemljama, Kosovo nije pozvano gotovo nigdje - slučaj nedavnih posjeta svih balkanskih lidera u Berlinu (Merkel se prije nekoliko dana, sastala sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a sastali su se takođe u martu i septembru 2017)," ocjenila je Pacolli.
Kosovo je od 17. februara 2008. godine kada je proglasilo nezavisnost, priznalo 116 zemalja, ali osim Srbije, nije priznato još od strane 5 stalnih članica EU (Španije, Grčke, Kipra, Slovačke, Rumunije). Srbija želi da ovaj broj smanji na 96.
"Naš cilj je da broj država koje priznaju Kosovo bude 96, jer to znači manje od polovine država članica Ujedinjenih Nacija," rekao je Dačić za srpski "Blic".
Poslanica LDK, koja je takođe predsjednica Odbora za spoljne poslove, rekla je da je Vlada hitno treba da uspostavi aktivniju strategiju naspram agresivne politike Srbije.
"Pozivamo Vladu da hitno razviju aktivnu strategiju i da ne bude defanzivna u odnosu na Srbiju, već da bude aktivnija u borbi protiv agresivne srpsku politike i to u pogledu priznavanja, i da ima direktan pristup u mnogim zemljama, kako bi onemogućila da srpska propaganda uspije u tim zemljama," rekla je Osmani.
Poslanica Samoopredjeljenja Fitore Pacolli kaže da Kosovo treba da zajedno sa Albanijom da formira aktivnu strategiju u spoljnoj politici.
“Kosovu je potrebna zajednička spoljna politika sa Albanijiom što je prije moguće, kako bi zajednički postupali u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i da ojačamo poziciju koju imamo u regionu,” procjenila je Pacolli.
Posljednja država koja je priznala Kosovo je Barbados - 15. februara uoči 10. godišnjice nezavisnosti.
Čak je i postigla jedan od ciljeva kada je krajem prošle godine država Surinam povukla priznanje Kosova, ali, koja je kasnije poslala akreditiv kosovskom ministru spoljnih poslova Behgjetu Pacolliju za ponovno priznanje Kosova, piše Lajmi.net, prenosi portal "Kossev.info".
Srbija nastavlja da traži od drugih država da povuku priznanje Kosova. Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, rekao je da još neke države preispituju povlačenje priznanja, kao što su: Gvineja Bisao, Komorska ostrva i Burundi. A Burundi bi mogao da to uradi zbog izjava dva zamjenika ministara spoljnih poslova, Gjergja Dede i Antona Berishe koji su procjenili kao nevažno priznanje od strane Burundija.
Predstavnici opozicionih partija kažu da ministarstvo spoljnih poslova nije ništa preduzelo kako bi odgovorilo Srbiji.
Fitore Pacolli iz Pokreta Samoopredjeljenje rekla je da je trenutna kosovska diplomatija - slaba i sa mnogo skandala i da nije u stanju da odgovori Srbiji.
“Do sada nismo vidjeli da je Ministarstvo spoljnih poslova nešto preduzelo kako bi odgovorilo na ove postupke Srbije. Spoljna politika Kosova je veoma slaba i sa mnogo skandala. Kao takva nije u stanju da odgovori Srbiji. Na polju spoljne politike, Kosovo je u mnogo lošijoj situaciji nego odmah nakon nezavisnosti,” rekla je Pacolli za Lajmi.net.
Ona je procjenila da je Kosovo pokvarilo odnose sa nekim državama koje su priznale Kosovo, a sve zbog toga, jer se ministri, predsjednici i zamjenici ministara takmiče u tome ko ima zaslugu za nova priznanja.
"Bilo je jasno kada za 10. godišnjicu nezavisnosti nije bio prisutan nijedan ministar spoljnih poslova evropskih zemalja, a ni predstavnici EU. Isto tako, pošto se očekuje da se svi balkanski lideri pozivaju u međudržavne posjete zapadnim zemljama, Kosovo nije pozvano gotovo nigdje - slučaj nedavnih posjeta svih balkanskih lidera u Berlinu (Merkel se prije nekoliko dana, sastala sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a sastali su se takođe u martu i septembru 2017)," ocjenila je Pacolli.
Kosovo je od 17. februara 2008. godine kada je proglasilo nezavisnost, priznalo 116 zemalja, ali osim Srbije, nije priznato još od strane 5 stalnih članica EU (Španije, Grčke, Kipra, Slovačke, Rumunije). Srbija želi da ovaj broj smanji na 96.
"Naš cilj je da broj država koje priznaju Kosovo bude 96, jer to znači manje od polovine država članica Ujedinjenih Nacija," rekao je Dačić za srpski "Blic".
Poslanica LDK, koja je takođe predsjednica Odbora za spoljne poslove, rekla je da je Vlada hitno treba da uspostavi aktivniju strategiju naspram agresivne politike Srbije.
"Pozivamo Vladu da hitno razviju aktivnu strategiju i da ne bude defanzivna u odnosu na Srbiju, već da bude aktivnija u borbi protiv agresivne srpsku politike i to u pogledu priznavanja, i da ima direktan pristup u mnogim zemljama, kako bi onemogućila da srpska propaganda uspije u tim zemljama," rekla je Osmani.
Poslanica Samoopredjeljenja Fitore Pacolli kaže da Kosovo treba da zajedno sa Albanijom da formira aktivnu strategiju u spoljnoj politici.
“Kosovu je potrebna zajednička spoljna politika sa Albanijiom što je prije moguće, kako bi zajednički postupali u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i da ojačamo poziciju koju imamo u regionu,” procjenila je Pacolli.
Posljednja država koja je priznala Kosovo je Barbados - 15. februara uoči 10. godišnjice nezavisnosti.
