Skupština Kosova će u petak u poslijepodnevnim satima razmotriti u prvom čitanju Zakon o metalurškom kombinatu Trepča, kojim bi ovaj kombinat trebalo da pređe pod upravu Vlade.
Rudnik olova i cinka Trepča do sad je na osnovu odluke Posebne komore Vrhovnog suda bio pod moratorijum, a njime je upravljala kosovska Agencija za privatizaciju.
Trepča, kao i sam grad u kojem se nalazi, Mitrovica, od rata je podjeljen između južnog i sjevernog dijela. Zbog nefunkcionisanja topionice olova na sjeveru u Zvečanu, kao i cinka, u funkciji su samo proizvodni kapaciteti do faze koncentrata.
Na osnovu odluke Posebne komore Vrhovnog suda, posljednji rok za predaju plana o organizaciji Trepče je 1. novembar 2016, što je nateralo Vladu da prije tog datuma izradi zakon kako bi se Trepča spasila od likvidacije.
Cilj ovog zakona, kako stoji u njegovom nacrtu, jeste da se uspostavi zakonska infrastruktura radi održivog ekonomskog razvoja a kroz utiranje puta za investicije, povećanje vrijednosti sredstava i unaprijeđenje tehničko-tehnološkog kapitala kao preduslova za razvoj Trepče.
Zakon predviđa transformaciju poslovnih jedinica u Akcionarsko društvo Trepča AD, a one su Rudnici sa flotacijom Trepča-Stari Trg, Rudnici sa flotacijom Kišnica i Novo Brdo, i Rudnici sa Floracijom Kopaonik i Leposavić.
Zakon predviđa da će Vlada Kosova biti vlasnik 80 posto akcija Trepče, dok će radnici u redovnom radnom odnosu biti vlasnici 20 posto akcija.
Zakon takođe definiše i pitanja mineralnih resursa, prenosa imovinskih prava i ljudskih resursa, statuta, registracije, upravljanja akcionarskim društvom i druga.
Navodi se i da svi radnici koji imaju redovni ugovor o radu, na dan stupanja na snagu zakona nastavljaju radni odnos u odgovarajućoj poslovnoj jedinici.
Trepčom AD upravljaju Nadzorni i Upravni odbor. Statut Trepče AD izrađuje Nadzorni odbor, a usvajaju ga akcionari.
U sastavu Trepče predviđa se i osnivanje dodatnih poslovnih jedinica, kao što su Metalurgija olova, Metalugrija cinka, i Hemijska industrija.
Trepča će takođe stvoriti mogućnosti za domaće i strane investiture u formi javno-privatnog partnerstva, direktnih privatnih investicija, zajedničkih investicija i izdavanja i prodaje akcija.
Albanski radnici Trepče smatraju da je usvajanje Zakona mogućnost razvoja, zato jer Trepča kao vlasnik mineralnih resursa može biti u interesu svih građana Kosova.
Međutim, oni sa sjevera Kosova iz redova srpske zajednice smatraju da ovaj zakon može da ugrozi proizvodnju i njihovo “pravo na rad i egzistenciju”.
Inače, srpski članovi Vlade Kosova takođe nisu podržali ovaj nacrt zakona na vladi, navodeći da je ova zajednica bila gotovo isključena iz izrade zakona. Oni su najavili da zakon neće podržati ni u Skupštini.
Trepča, kao i sam grad u kojem se nalazi, Mitrovica, od rata je podjeljen između južnog i sjevernog dijela. Zbog nefunkcionisanja topionice olova na sjeveru u Zvečanu, kao i cinka, u funkciji su samo proizvodni kapaciteti do faze koncentrata.
Na osnovu odluke Posebne komore Vrhovnog suda, posljednji rok za predaju plana o organizaciji Trepče je 1. novembar 2016, što je nateralo Vladu da prije tog datuma izradi zakon kako bi se Trepča spasila od likvidacije.
Cilj ovog zakona, kako stoji u njegovom nacrtu, jeste da se uspostavi zakonska infrastruktura radi održivog ekonomskog razvoja a kroz utiranje puta za investicije, povećanje vrijednosti sredstava i unaprijeđenje tehničko-tehnološkog kapitala kao preduslova za razvoj Trepče.
Zakon predviđa transformaciju poslovnih jedinica u Akcionarsko društvo Trepča AD, a one su Rudnici sa flotacijom Trepča-Stari Trg, Rudnici sa flotacijom Kišnica i Novo Brdo, i Rudnici sa Floracijom Kopaonik i Leposavić.
Zakon predviđa da će Vlada Kosova biti vlasnik 80 posto akcija Trepče, dok će radnici u redovnom radnom odnosu biti vlasnici 20 posto akcija.
Zakon takođe definiše i pitanja mineralnih resursa, prenosa imovinskih prava i ljudskih resursa, statuta, registracije, upravljanja akcionarskim društvom i druga.
Navodi se i da svi radnici koji imaju redovni ugovor o radu, na dan stupanja na snagu zakona nastavljaju radni odnos u odgovarajućoj poslovnoj jedinici.
Trepčom AD upravljaju Nadzorni i Upravni odbor. Statut Trepče AD izrađuje Nadzorni odbor, a usvajaju ga akcionari.
U sastavu Trepče predviđa se i osnivanje dodatnih poslovnih jedinica, kao što su Metalurgija olova, Metalugrija cinka, i Hemijska industrija.
Trepča će takođe stvoriti mogućnosti za domaće i strane investiture u formi javno-privatnog partnerstva, direktnih privatnih investicija, zajedničkih investicija i izdavanja i prodaje akcija.
Albanski radnici Trepče smatraju da je usvajanje Zakona mogućnost razvoja, zato jer Trepča kao vlasnik mineralnih resursa može biti u interesu svih građana Kosova.
Međutim, oni sa sjevera Kosova iz redova srpske zajednice smatraju da ovaj zakon može da ugrozi proizvodnju i njihovo “pravo na rad i egzistenciju”.
Inače, srpski članovi Vlade Kosova takođe nisu podržali ovaj nacrt zakona na vladi, navodeći da je ova zajednica bila gotovo isključena iz izrade zakona. Oni su najavili da zakon neće podržati ni u Skupštini.
