Zdravstveni zvaničnici su naveli da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti na Kosovu, iako za sada ne postoje tačni podaci u zdravstvenom sistemu, niti neka precizna statistika za ove bolesti.
Na osnovu navoda zdravstvenih zvaničnika na Kosovu, broj ljudi sa zdravstvenim problemima sa srcem raste svake godine, a time i broj onih koji traže medicinsku pomoć.
Vršilac dužnosti direktora Klinike za kardiologiju na Kliničko univerzitetskom centru Kosova, Basri Sejdiu je za radio Slobodna Evropa izjavio da je trend povećanja broja građana sa zdravstvenim problemima sa srcem prisutan i u ovoj godini.
'' Što se tiče naše statistike na klinici, prošle godine bilo je 1.370 pacijenata kod kojih je realizovana koronografija i 470 osoba kod kojih je ugrađen stent. Ove godine je primjećena ista frekfencija, dok je 100 operacija srca obavljeno na kardiohirurgiji. Ali je minimum slučajeva koje smo mi odradili", rekao je Sejdiu.
Najmanje 17 miliona ljudi u svijetu umre svake godine od bolesti srca, govore službeni podaci zdravstvenih ustanova.
Zdravstveni stručnjaci kažu da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti rješavanjem vidljivog rizika, kao što je pušenje, nezdrava ishrana i gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti i konzumiranje alkohola.
Basri Sejdiu kaže da je liječenje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima na Kosovu postiglo napredak tokom ovih godina putem "funkcionisanja invazivne kardiologije i kardiohirurgije."
Uprkos činjenici liječenja bolesti od strane lokalnih doktora, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je na Kosovu učinjeno malo u očuvanje javnog zdravlja.
Šef SZO na Kosovu, Skënder Syla, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da institucije u zemlji nisu uspjele da uspostave puno poštovanje kod, kao što je spomenuto, zakona o duvanu, što direktno utiče na kardiovaskularne bolesti.
"Institucije treba da se bave faktorima rizika i pojedinci tada trebaju sami voditi računa o zdravlju. Institucije bi trebale implementirati zakone, poput onog o kontroli duhana, koja štiti javno zdravlje. Mislim da se ne čini dovoljno u tom pogledu'', rekao je Syla.
Prema njegovim riječima, minimiziranje faktora rizika se vrši uglavnom od samih pojedinaca, putem "urednijeg života i više zdrave hrane, ali i fizičke aktivnosti i redovne medicinske provjere".
Zdravstveni stručnjaci kažu da kod povećanja broja pacijenata sa kardiovaskularnim problemima dominira akutni infarkt, kao i češća i smrtonosnija patologija na Kosovu, kao što je slučaj i u drugim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.
Vršilac dužnosti direktora Klinike za kardiologiju na Kliničko univerzitetskom centru Kosova, Basri Sejdiu je za radio Slobodna Evropa izjavio da je trend povećanja broja građana sa zdravstvenim problemima sa srcem prisutan i u ovoj godini.
'' Što se tiče naše statistike na klinici, prošle godine bilo je 1.370 pacijenata kod kojih je realizovana koronografija i 470 osoba kod kojih je ugrađen stent. Ove godine je primjećena ista frekfencija, dok je 100 operacija srca obavljeno na kardiohirurgiji. Ali je minimum slučajeva koje smo mi odradili", rekao je Sejdiu.
Najmanje 17 miliona ljudi u svijetu umre svake godine od bolesti srca, govore službeni podaci zdravstvenih ustanova.
Zdravstveni stručnjaci kažu da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti rješavanjem vidljivog rizika, kao što je pušenje, nezdrava ishrana i gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti i konzumiranje alkohola.
Basri Sejdiu kaže da je liječenje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima na Kosovu postiglo napredak tokom ovih godina putem "funkcionisanja invazivne kardiologije i kardiohirurgije."
Uprkos činjenici liječenja bolesti od strane lokalnih doktora, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je na Kosovu učinjeno malo u očuvanje javnog zdravlja.
Šef SZO na Kosovu, Skënder Syla, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da institucije u zemlji nisu uspjele da uspostave puno poštovanje kod, kao što je spomenuto, zakona o duvanu, što direktno utiče na kardiovaskularne bolesti.
"Institucije treba da se bave faktorima rizika i pojedinci tada trebaju sami voditi računa o zdravlju. Institucije bi trebale implementirati zakone, poput onog o kontroli duhana, koja štiti javno zdravlje. Mislim da se ne čini dovoljno u tom pogledu'', rekao je Syla.
Prema njegovim riječima, minimiziranje faktora rizika se vrši uglavnom od samih pojedinaca, putem "urednijeg života i više zdrave hrane, ali i fizičke aktivnosti i redovne medicinske provjere".
Zdravstveni stručnjaci kažu da kod povećanja broja pacijenata sa kardiovaskularnim problemima dominira akutni infarkt, kao i češća i smrtonosnija patologija na Kosovu, kao što je slučaj i u drugim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.
