Nepostojanje vladavine prava i ranjivost institucija doprinose širenju vjerskog ekstremizma i radikalizma na Kosovu rečeno je na panelu "Zatvaranje koridora za strane borce i jačanje saradnje između Kosova i Turske". Učesnici skupa su istakli da je saradnja Kosova i Turske, ali i ostalih balkanskih zemalja od izuzetnog značaja za sprečavanje ovih pojava.
Kosovski i turski eksperti za bezbjednost složili su se postoji opasnost od napada ekstremista, ukazujući da postoje i pretjerivanja kada je u pitanju broj građana Kosova koji se nalaze na ratištima u Siriji i Iraku, prenosi portal RTK2.
"U Sirji i Iraku ima 60-70 kosovskih boraca, mada ne možemo sa sigurnošću znati tačan broj. Međutim te se brojke uglavnom naduvavaju do 300 boraca koji učestvuju u borbama i Siriji i Iraku. A to uopšte nije tačno", kazao je Florian Çehaja, direktor kosovskog centra za bezbjednost.
"Kosovo bi trebalo da ima svoju strategiju kako i koji način se izboriti sa ekstremizmom i radikalizmom", rekao je Burim Ramadani, bivši poslanik i ekspert za bezbjednost.
"Vjerujem da uloga Kosova u regionalnoj bezbjednosti i njen učinak treba biti mnogo veći, a da njen pristup treba biti strateši, a ne ad hok", tvrdi Ramadani.
Turske kolege ističu da se Balkan suočava sa prijetnjom radikalizacije. Jusuf Selman Inadž tvrdi da je problem nastao još sa kolonizacijom islamskih zemalja, kada je došlo do pojave nekoliko radikalnih pokreta.
"Islamizam je započeo u Indiji zbog kolonijalnih sila koje su prvo stigle tamo. Muslimani u Indiji su rekli 'mi moramo nešto učiniti protiv zapadnog uticaja. I kada su zapadne sile dotakle Otomansko carstvo, Siriju, Palestinu, Irak muslimani su stvorili suparnički pokret'", dodaje Inadž.
Islamizam je antizapadni i u osnovi je protiv svega modernog, pa tako i protiv prozapadnih vlada u arapskom svijetu, rečeno je na skupu navodeći da je s druge strane sufizam radikalni pokret Islamske države koji želi da stvori Islamsku zajednicu rušeći tradicionalne vrednosti islama. Turska i Kosovo kao i ostale balkanske zemlje mogu i moraju da sarađuju na sprečavanju širenja radikalizma. Važno je fizički blokirati put građana Kosova koji preko Turske odlaze u Siriju i Irak na ratište, ali je najbolji način za to obrazovanje, smatra profesorka sociologije Sibel Halimi.
"Naša zemja na neuspješan način riješava ovo pitanje. Oni su se bavili samo tradicionalnom stranom što je pogrešno jer se na nasilan način i na veoma tradicionalan hapšenjima postiže samo trenutni efekat i daje publicitet. Nisu pokušali da uspostave kontramere koje bi rješile ova pitanja", dodaje on.
Zvanična statistika pokazuje da je u Siriju i Irak sa Kosova od početka sukoba 2011. godine, otišlo 300 osoba, od kojih je 50 izgubilo život. 120 se vratilo, dok je 80 još uvijek tamo. Protiv 245 lica je pokrenuta istraga u vezi sa terorizmom, a tužilaštvu je istim povodom podneto 180 krivičnih prijava. Zbog osnovane sumnje da su povezani sa terorizmom i vjerskim ekstremizmom, od 2013. godine je uhapšeno 104 lica.
"U Sirji i Iraku ima 60-70 kosovskih boraca, mada ne možemo sa sigurnošću znati tačan broj. Međutim te se brojke uglavnom naduvavaju do 300 boraca koji učestvuju u borbama i Siriji i Iraku. A to uopšte nije tačno", kazao je Florian Çehaja, direktor kosovskog centra za bezbjednost.
"Kosovo bi trebalo da ima svoju strategiju kako i koji način se izboriti sa ekstremizmom i radikalizmom", rekao je Burim Ramadani, bivši poslanik i ekspert za bezbjednost.
"Vjerujem da uloga Kosova u regionalnoj bezbjednosti i njen učinak treba biti mnogo veći, a da njen pristup treba biti strateši, a ne ad hok", tvrdi Ramadani.
Turske kolege ističu da se Balkan suočava sa prijetnjom radikalizacije. Jusuf Selman Inadž tvrdi da je problem nastao još sa kolonizacijom islamskih zemalja, kada je došlo do pojave nekoliko radikalnih pokreta.
"Islamizam je započeo u Indiji zbog kolonijalnih sila koje su prvo stigle tamo. Muslimani u Indiji su rekli 'mi moramo nešto učiniti protiv zapadnog uticaja. I kada su zapadne sile dotakle Otomansko carstvo, Siriju, Palestinu, Irak muslimani su stvorili suparnički pokret'", dodaje Inadž.
Islamizam je antizapadni i u osnovi je protiv svega modernog, pa tako i protiv prozapadnih vlada u arapskom svijetu, rečeno je na skupu navodeći da je s druge strane sufizam radikalni pokret Islamske države koji želi da stvori Islamsku zajednicu rušeći tradicionalne vrednosti islama. Turska i Kosovo kao i ostale balkanske zemlje mogu i moraju da sarađuju na sprečavanju širenja radikalizma. Važno je fizički blokirati put građana Kosova koji preko Turske odlaze u Siriju i Irak na ratište, ali je najbolji način za to obrazovanje, smatra profesorka sociologije Sibel Halimi.
"Naša zemja na neuspješan način riješava ovo pitanje. Oni su se bavili samo tradicionalnom stranom što je pogrešno jer se na nasilan način i na veoma tradicionalan hapšenjima postiže samo trenutni efekat i daje publicitet. Nisu pokušali da uspostave kontramere koje bi rješile ova pitanja", dodaje on.
Zvanična statistika pokazuje da je u Siriju i Irak sa Kosova od početka sukoba 2011. godine, otišlo 300 osoba, od kojih je 50 izgubilo život. 120 se vratilo, dok je 80 još uvijek tamo. Protiv 245 lica je pokrenuta istraga u vezi sa terorizmom, a tužilaštvu je istim povodom podneto 180 krivičnih prijava. Zbog osnovane sumnje da su povezani sa terorizmom i vjerskim ekstremizmom, od 2013. godine je uhapšeno 104 lica.
