Kosovo treba da ispuni obaveze koje proističu iz prošlogodišnje prepiske Prištine i Brisela i da uspostavi Specijalni sud, poručili su briselski zvaničnici.
Ističu da je njihova pomoć vlastima u Prištini pružena na vrijeme, i sada je na lokalnim vlastima da završe ovaj proces, prenosi list "Koha ditore".
"Evropska unija je blagovremeno ponudila svu neophodnu pomoć kosovskim vlastima u vezi ustavnih amandmana i neophodne legislative”, izjavila je Maja Kocijančić, portparol komesarke za spoljnu politiku EU Federica Mogherini.
Radio Slobodna Evropa prenosi da za poslanike većinske albanske zajednice nisu sporne samo tehničke procedure procesuiranja nacrta Zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine u Skupštini Kosova, već i sam sadržaj.
U zakonu se pominje termin "genocid", i to je ono što je dovelo do neslaganja. O ovom zakonu Vlada Kosova pregovara sa pravnim predstavnicima EU, i očekuje se da će se naći na glasanju onda kada Skupština izglasa ustavne amandmane za formiranje Specijalnog suda.
Specijalni sud treba da se bavi navodima iz izvještaja švicarskog senatora Dicka Martyja, koje je predstavio Savjetu Evrope - o navodnoj trgovini bivših pripadnika OVK organima srpskih civila tokom 1999. i 2000. godine.
Poslanik Demokratskog saveza Kosova, Armend Zemaj, istovremeno i član skupštinskog Odbora za zakonodavstvo, kaže da nacrt zakona još uvijek nije proslijeđen Odboru i da konačan sadržaj još nije poznat. Ali, termin genocid, kako kaže, u svim okolnostima je u suprotnosti sa Ustavom Kosova.
"Riječ genocid prevazilazi Ustav i ljudska prava, ali i Krivični zakon. Taj termin uključuje širok spektar djelovanja, bilo da se radi o masovnoj eliminaciji ili potpunom nestanku jednog naroda, što se na Kosovu nije desilo, već se desilo kada se govori o odnosu Srba prema kosovskim Albancima", tvrdi Zemaj za RSE.
Ukoliko se Brisel ne složi da izbriše tu riječ iz zakona, onda će Skupština Kosova to uraditi prilikom razmatranja i usvajanja, dodao je Zemaj.
"Odbor i Skupština to treba da izmjene. Termin 'genocid' se ne može pripisati Kosovu ni pod kojim okolnostima", kazao je on.
Vladajuće Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova u potrazi su za glasovima a kako bi ustavne promjene i zakon prošle kroz Skupštinu. Skupština je u petak odložila sjednicu o ovom pitanju, uz obrazloženje da se treba sačekati na precizniji prevod Zakona. Opozicija se inače protivi formiranju Specijalnog suda.
Podpredsjednik pokreta Samoopredjeljenje, Driton Qaushi, kaže da je za ovu partiju jedino moguće rješenje da kosovske institucije ne prihvate ovaj Sud. Nije samo termin "genocid" ono što se ne odobrava, dodaje on, već cio zakon kao i napori za optužbom i prebacivanjem krivice na pripadnike OVK-a i kosovske Albance uopšte.
Što se tče finansiranja, navodi se da je EU preuzela obavezu za sve troškove formiranja Specijalnog suda, uključujući i plate osoblja, koje će biti međunarodno.
Za odbranu optuženih u ovom slučaju, Vlada Kosova se prethodno izjasnila da će preuzeti odgovornost za pokriće troškova, ali poslanik Zemaj navodi da je ta ideja neprihvatljiva, zato što se niko ne treba braniti novcem kosovskih građana, i to za navodne zločine kojima će se baviti Specijalni sud.
"Evropska unija je blagovremeno ponudila svu neophodnu pomoć kosovskim vlastima u vezi ustavnih amandmana i neophodne legislative”, izjavila je Maja Kocijančić, portparol komesarke za spoljnu politiku EU Federica Mogherini.
Radio Slobodna Evropa prenosi da za poslanike većinske albanske zajednice nisu sporne samo tehničke procedure procesuiranja nacrta Zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine u Skupštini Kosova, već i sam sadržaj.
U zakonu se pominje termin "genocid", i to je ono što je dovelo do neslaganja. O ovom zakonu Vlada Kosova pregovara sa pravnim predstavnicima EU, i očekuje se da će se naći na glasanju onda kada Skupština izglasa ustavne amandmane za formiranje Specijalnog suda.
Specijalni sud treba da se bavi navodima iz izvještaja švicarskog senatora Dicka Martyja, koje je predstavio Savjetu Evrope - o navodnoj trgovini bivših pripadnika OVK organima srpskih civila tokom 1999. i 2000. godine.
Poslanik Demokratskog saveza Kosova, Armend Zemaj, istovremeno i član skupštinskog Odbora za zakonodavstvo, kaže da nacrt zakona još uvijek nije proslijeđen Odboru i da konačan sadržaj još nije poznat. Ali, termin genocid, kako kaže, u svim okolnostima je u suprotnosti sa Ustavom Kosova.
"Riječ genocid prevazilazi Ustav i ljudska prava, ali i Krivični zakon. Taj termin uključuje širok spektar djelovanja, bilo da se radi o masovnoj eliminaciji ili potpunom nestanku jednog naroda, što se na Kosovu nije desilo, već se desilo kada se govori o odnosu Srba prema kosovskim Albancima", tvrdi Zemaj za RSE.
Ukoliko se Brisel ne složi da izbriše tu riječ iz zakona, onda će Skupština Kosova to uraditi prilikom razmatranja i usvajanja, dodao je Zemaj.
"Odbor i Skupština to treba da izmjene. Termin 'genocid' se ne može pripisati Kosovu ni pod kojim okolnostima", kazao je on.
Vladajuće Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova u potrazi su za glasovima a kako bi ustavne promjene i zakon prošle kroz Skupštinu. Skupština je u petak odložila sjednicu o ovom pitanju, uz obrazloženje da se treba sačekati na precizniji prevod Zakona. Opozicija se inače protivi formiranju Specijalnog suda.
Podpredsjednik pokreta Samoopredjeljenje, Driton Qaushi, kaže da je za ovu partiju jedino moguće rješenje da kosovske institucije ne prihvate ovaj Sud. Nije samo termin "genocid" ono što se ne odobrava, dodaje on, već cio zakon kao i napori za optužbom i prebacivanjem krivice na pripadnike OVK-a i kosovske Albance uopšte.
Što se tče finansiranja, navodi se da je EU preuzela obavezu za sve troškove formiranja Specijalnog suda, uključujući i plate osoblja, koje će biti međunarodno.
Za odbranu optuženih u ovom slučaju, Vlada Kosova se prethodno izjasnila da će preuzeti odgovornost za pokriće troškova, ali poslanik Zemaj navodi da je ta ideja neprihvatljiva, zato što se niko ne treba braniti novcem kosovskih građana, i to za navodne zločine kojima će se baviti Specijalni sud.
