Nezaposlenost je i tokom 2013. godine bila jedan od glavnih problema s kojom su se suočavali Kosovari. Blerta Zeqiri 28-godišnja djevojka iz Prištine je nezaposlena. Ona je 2012. godine završila Ekonomski fakultet na Univerzitetu za biznis i tehnologiju, a trenutno studira na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini.
Blerta kaže da je po okončanju studija konkurisala na desetine konkursa, kako u javnim tako i u privatnim institucijama, ali osim što je samo u nekim slučajevima bila pozvana na intervju, nije mogla doći do radnog mjesta.
"Ima na desetine, stotine konkursa koji su objavljeni u dnevnim novinama, na raznim portalima. Aplicirala sam, bilo je slučajeva gdje sam pozivana na intervju, ali nažalost nigdje nisam primljena".
"Mislim da je glavni problem što nisam primljena na nijednom od konkursa je taj što nemam poznanstva i veze. Jer svugdje gdje odeš ako nemaš poznanstva, ne možeš biti primljen, znači familijarizam, je bez sumnje veoma rasprostranjen u javnim institucijama ali i u privatnim", kaže Blerta.
Život bez posla je težak i beskoristan, kaže zabrinuto Blerta.
Ona kaže da finansijski još uvijek zavisi od članova njene porodice. Iako kaže da, na sreću ne stoji loše finansijski, ali samostalnost, kako kaže ona joj je ograničena.
"Ima nas sedmoro u mojoj porodici, dva brata su mi van Kosova, i otac radi, braća šalju novac, tako da mi nije loše, ali je problem što sam sada starija, završila sam fakultet, jednostavno se osjećam beskorisnom pošto još uvijek ne radim".
"Veoma je teško živjeti od novca kojeg nisi sam zaradio, jer su ograničenja uvijek prisutna, iako mi članovi porodice ne ograničavaju, ja se ipak osjećam jako loše", dodaje ona.
Da je nezaposlenost i dalje glavna briga građana, primijeti se kada javne i privatne institucije objave konkurs za radna mjesta.
Najveći dio nezaposlenih na Kosovu su mladi sa srednjim obrazovanjem.
Inače, rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koji je urađen u aprilu 2011. godine su alarmantni. Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, 28 posto stanovništva je mlađe od 15 godina, a gotovo dvije trećine, ili 65 posto pripadaju dobnoj skupini od 15-64 godina, dobna skupina koja se procjenjuje kao ekonomski aktivna, a 44.9 posto je brojka nezaposlenih u zemlji.
Prema službenim podacima, javni sektor zapošljava oko 78.000 radnika, dok broj zaposlenih u privatnom sektoru iznosi 123.233.
S druge strane, vladini dužnosnici, podvlače da tokom razdoblja nezavisnosti su sudjelovali na konsolidaciji pravnih pitanja, modernizovali su centre za profesionalne obuke, i preko njih ponudili 38 različitih profesija, na način da registrirani građani u opštinskim centrim za zapošljavanje treninge za ove profesije pohađaju besplatno.
Međutim, u vrijeme kada se razne zemlje Evrope suočavaju sa povećanjem broja nezaposlenih, na Kosovu Agencije za statistiku izlazi sa brojkama, koje po ocjeni ekonomskih stručnjaka, su veoma iznenađujuće i predivne.
Na temelju istraživanja provedenog u prvoj polovini 2012. godine, stoji da je stopa nezaposlenosti opala za 10 posto ili na 35.1 posto u odnosu, kako stoji, na istraživanje sprovedeno u 2009. godini.
Ekonomski stručnjaci, ali i neke opozicione partije u zemlji ove brojke smatraju nemogućim, jer prema njima, posljednjih godina nije bilo nikakvih naznaka rasta zaposlenosti u zemlji.
U međuvremenu, u drugom istraživanju sprovedenom krajem septembra 2013. godine Agencije za statistiku Kosova je izašla sa podacima u kojima stoji da je stopa nezaposlenosti "samo" 30.9 posto. U upoređenju sa podacima iz prve polovine 2012. godine znači da je stopa nezaposlenosti na Kosovu zabilježila pad od blizu 5 posto.
Ove brojke se stalno osporavane od strane predstavnika radnika i raznih nevladinih organizacija.
Savez nezavisnih sindikata Kosova procjenjuje da je stopa nezaposlenosti u zemlji blizu 60 posto.
Međutim, prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, do septembra 2013. godine u službama za zapošljavanje na nivou države evidentirano je preko 266 hiljada osoba koje traže posao.
Broj nezaposlenih mogao bi biti veći jer nisu svi oni koji traže posao na evidenciji zavoda za zapošljavanje.
Shpëtim Kalludra, administrator baze podataka za zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja za Radio Slobodna Evropa kaže da je od januara do septembra zaposlena 3.871 osoba.
"Od tog broja - 2.799 osoba je zaposleno u privatnom, a 1.072 osobe su zaposlene u javnom sektoru. Bilo je nekih programa za zapošljavanje, ali zapravo glavni program javnih radova nije obavljen. Stoga, u nekom obliku imamo manji broj u posredovanju za zapošljavanje", objašnjava Kalludra.
S druge strane, Haxh Arifaj, lider Saveza nezavisnih sindikata ranije je za Radio Slobodna Evropa kazao da nije zadovoljan angažovanjem vladinih institucija u pogledu zapošljavanja.
"Za zaposlene, tokom ove četiri godine, Vlada Kosova je malo učinila za otvaranje novih radnih mjesta. Kosovski radnici se suočavaju sa teškom ekonomskom i socijalnom situacijom. Privatizacija je dovela da mnogi radnici ostanu bez posla, a na tržištu rada, u ovo vrijeme su stupili mladi ljudi, koji su završili škole, ali koji nisu uspjeli da se zaposle", rekao je Arifaj.
Na Kosovu prema službenim podacima ali i prema riječima poznavaoca ekonomskih pitanja na tržište rada dolazi oko 35 hiljada mladih i nezaposlenih, a ovo tržište apsorbira od 4 do 6 hiljada radnika godišnje.
Nezaposlenost na Kosovu ostaje izazov za institucije. U međuvremenu, veliko smanjenje stope nezaposlenosti na Kosovu do 2015. se ne očekuje, jer Srednjoročni okvir rashoda 2013-2015, kojeg je usvojila Vlada Kosova, ne predviđa nova zapošljavanja u javnom sektoru.
"Ima na desetine, stotine konkursa koji su objavljeni u dnevnim novinama, na raznim portalima. Aplicirala sam, bilo je slučajeva gdje sam pozivana na intervju, ali nažalost nigdje nisam primljena".
"Mislim da je glavni problem što nisam primljena na nijednom od konkursa je taj što nemam poznanstva i veze. Jer svugdje gdje odeš ako nemaš poznanstva, ne možeš biti primljen, znači familijarizam, je bez sumnje veoma rasprostranjen u javnim institucijama ali i u privatnim", kaže Blerta.
Život bez posla je težak i beskoristan, kaže zabrinuto Blerta.
Ona kaže da finansijski još uvijek zavisi od članova njene porodice. Iako kaže da, na sreću ne stoji loše finansijski, ali samostalnost, kako kaže ona joj je ograničena.
"Ima nas sedmoro u mojoj porodici, dva brata su mi van Kosova, i otac radi, braća šalju novac, tako da mi nije loše, ali je problem što sam sada starija, završila sam fakultet, jednostavno se osjećam beskorisnom pošto još uvijek ne radim".
"Veoma je teško živjeti od novca kojeg nisi sam zaradio, jer su ograničenja uvijek prisutna, iako mi članovi porodice ne ograničavaju, ja se ipak osjećam jako loše", dodaje ona.
Da je nezaposlenost i dalje glavna briga građana, primijeti se kada javne i privatne institucije objave konkurs za radna mjesta.
Najveći dio nezaposlenih na Kosovu su mladi sa srednjim obrazovanjem.
Inače, rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koji je urađen u aprilu 2011. godine su alarmantni. Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, 28 posto stanovništva je mlađe od 15 godina, a gotovo dvije trećine, ili 65 posto pripadaju dobnoj skupini od 15-64 godina, dobna skupina koja se procjenjuje kao ekonomski aktivna, a 44.9 posto je brojka nezaposlenih u zemlji.
Prema službenim podacima, javni sektor zapošljava oko 78.000 radnika, dok broj zaposlenih u privatnom sektoru iznosi 123.233.
S druge strane, vladini dužnosnici, podvlače da tokom razdoblja nezavisnosti su sudjelovali na konsolidaciji pravnih pitanja, modernizovali su centre za profesionalne obuke, i preko njih ponudili 38 različitih profesija, na način da registrirani građani u opštinskim centrim za zapošljavanje treninge za ove profesije pohađaju besplatno.
Međutim, u vrijeme kada se razne zemlje Evrope suočavaju sa povećanjem broja nezaposlenih, na Kosovu Agencije za statistiku izlazi sa brojkama, koje po ocjeni ekonomskih stručnjaka, su veoma iznenađujuće i predivne.
Na temelju istraživanja provedenog u prvoj polovini 2012. godine, stoji da je stopa nezaposlenosti opala za 10 posto ili na 35.1 posto u odnosu, kako stoji, na istraživanje sprovedeno u 2009. godini.
Ekonomski stručnjaci, ali i neke opozicione partije u zemlji ove brojke smatraju nemogućim, jer prema njima, posljednjih godina nije bilo nikakvih naznaka rasta zaposlenosti u zemlji.
U međuvremenu, u drugom istraživanju sprovedenom krajem septembra 2013. godine Agencije za statistiku Kosova je izašla sa podacima u kojima stoji da je stopa nezaposlenosti "samo" 30.9 posto. U upoređenju sa podacima iz prve polovine 2012. godine znači da je stopa nezaposlenosti na Kosovu zabilježila pad od blizu 5 posto.
Ove brojke se stalno osporavane od strane predstavnika radnika i raznih nevladinih organizacija.
Savez nezavisnih sindikata Kosova procjenjuje da je stopa nezaposlenosti u zemlji blizu 60 posto.
Međutim, prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, do septembra 2013. godine u službama za zapošljavanje na nivou države evidentirano je preko 266 hiljada osoba koje traže posao.
Broj nezaposlenih mogao bi biti veći jer nisu svi oni koji traže posao na evidenciji zavoda za zapošljavanje.
Shpëtim Kalludra, administrator baze podataka za zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja za Radio Slobodna Evropa kaže da je od januara do septembra zaposlena 3.871 osoba.
"Od tog broja - 2.799 osoba je zaposleno u privatnom, a 1.072 osobe su zaposlene u javnom sektoru. Bilo je nekih programa za zapošljavanje, ali zapravo glavni program javnih radova nije obavljen. Stoga, u nekom obliku imamo manji broj u posredovanju za zapošljavanje", objašnjava Kalludra.
S druge strane, Haxh Arifaj, lider Saveza nezavisnih sindikata ranije je za Radio Slobodna Evropa kazao da nije zadovoljan angažovanjem vladinih institucija u pogledu zapošljavanja.
"Za zaposlene, tokom ove četiri godine, Vlada Kosova je malo učinila za otvaranje novih radnih mjesta. Kosovski radnici se suočavaju sa teškom ekonomskom i socijalnom situacijom. Privatizacija je dovela da mnogi radnici ostanu bez posla, a na tržištu rada, u ovo vrijeme su stupili mladi ljudi, koji su završili škole, ali koji nisu uspjeli da se zaposle", rekao je Arifaj.
Na Kosovu prema službenim podacima ali i prema riječima poznavaoca ekonomskih pitanja na tržište rada dolazi oko 35 hiljada mladih i nezaposlenih, a ovo tržište apsorbira od 4 do 6 hiljada radnika godišnje.
Nezaposlenost na Kosovu ostaje izazov za institucije. U međuvremenu, veliko smanjenje stope nezaposlenosti na Kosovu do 2015. se ne očekuje, jer Srednjoročni okvir rashoda 2013-2015, kojeg je usvojila Vlada Kosova, ne predviđa nova zapošljavanja u javnom sektoru.
