Ilir Deda, nekadašnji savjetnik Bajrama Rexhepija, je Vladu Hashima Thaçija rangirao još jednom najvišom ocjenom kada je riječ o kriminalu i korupciji.
Za razliku od prethodnog puta, bivši vođa "FER"-a sada je zgradu zamjenio udruženom zločinačkom korporacijom.
"Gospodin Thaçi je na čelu ove kriminalne korporacije na Kosovu. I to je što sam kasnije rekao da je ovo nacionalna tragedija Kosova da je naša Država potčinjena, u ključnom momentu izgradnje države", rekao je između ostalog Ilir Deda u intervjuu za list "Gazeta Express".
Trenutni direktor KIPRED-a je ponovo rekao da će podržati jednu političku partiju koja je u opoziciji.
I zajedno sa njim je i Lulëzim Peci, bivši ambasador Kosova u Švedskoj i bivši oficir za vezu Kosova u Beogradu.
Deda pred sobom ima dvije partije, LDK i Pokret "Samoopredjeljenje" za koje kaže da trebaju zajedno djelovati u narednoj Vladi, prenosi "Express".
Bivši glavni savjetnik Predsjednice Atifete Jahjaga predviđa da ukoliko dođe do izmjene Ustava, onda se moraju mijenjati i državni simboli i da se Kosovo nazove Državom Albanaca i manjina.
Deda je govorio i o akciji iz 2005. godine, kada je prema njegovim riječima UNMIK planirao hapšenje više od 100 političara.
"Gospodin Thaçi je na čelu ove kriminalne korporacije na Kosovu. I to je što sam kasnije rekao da je ovo nacionalna tragedija Kosova da je naša Država potčinjena, u ključnom momentu izgradnje države", rekao je između ostalog Ilir Deda u intervjuu za list "Gazeta Express".
Trenutni direktor KIPRED-a je ponovo rekao da će podržati jednu političku partiju koja je u opoziciji.
I zajedno sa njim je i Lulëzim Peci, bivši ambasador Kosova u Švedskoj i bivši oficir za vezu Kosova u Beogradu.
Deda pred sobom ima dvije partije, LDK i Pokret "Samoopredjeljenje" za koje kaže da trebaju zajedno djelovati u narednoj Vladi, prenosi "Express".
Bivši glavni savjetnik Predsjednice Atifete Jahjaga predviđa da ukoliko dođe do izmjene Ustava, onda se moraju mijenjati i državni simboli i da se Kosovo nazove Državom Albanaca i manjina.
Deda je govorio i o akciji iz 2005. godine, kada je prema njegovim riječima UNMIK planirao hapšenje više od 100 političara.
