Bezbjednosne snage Kosova moraju da dobiju i dodatni mandat, da obezbjeđuju teritorijalni integritet države, kao što to čine vojske drugih zemalja...
"Šta dalje sa Kosovskim bezbjednosnim snagama: hoće li biti vojske ili ne?", pitanje je o kome se u Prištini na okruglom stolu nevladinih organizacija i predstavnika institucija raspravljalo samo tri dana po isteku ograničenja iz Ahtisaarijevog plana u kojem se navodi da mandat Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) može da se obnovi poslije pet godina.
U utorak je izvršni direktor kosovskog Centra za bezbednosne studije Florian Çehaja u svojoj analizi predstavio tri scenarija budućnosti KBS. Prvi podrazumijeva da KBS ostane pod aktuelnim mandatom, drugi predviđa transformaciju KBS-a u odbrambene snage Kosova, koje bi činile 3.500 aktivnih pripadnika, a treći predviđa transformaciju KBS u vojsku Kosova, koja bi imala najmanje 5.000 vojnika.
"Drugi scenario smo nazvali kosovske snage odbrane, ali u stvari razlika u odnosu na treći scenario je mala, jer smo je direktno nazvali ’vojskom’, i to samo iz političkih razloga, jer smatramo da je etiketa ’odbrane’ drugačija od ’bezbjednosti’. Zbog toga mi mislimo da postepeno, osim sadašnjeg mandata, bezbjednosne snage Kosova moraju da dobiju i dodatni mandat, to jest, da obezbjeđuju teritorijalni integritet države, kao što to čine vojske drugih zemalja, ali uvijek u okviru postepenih nadliježnosti KFOR-a dostavljenih bezbjednosnim snagama", rekao je Čehaja.
Ministar Kosovskih bezbjednosnih snaga Agim Çeku je izjavio da Vlada nastavlja da radi na izgradnji kapaciteta bezbjednosnih snaga Kosova, ali da transformacija bezbjednosnih snaga zavisi od NATO-a.
"Politička elita na Kosovu, ja kao ministar, parlamentarni odbor za nadgledanje KBS i svi drugi moramo se držati i negovati partnerstvo sa NATO-om i treba da se izbjegnu bilo kakvi jednostrani potezi koji bi mogli da ugroze naše buduće članstvo u NATO-u", naglasio je Çeku na tom skupu.
Srpsku stranu je, međutim, izuzetno uznemirila Çehajeva najava da postepeno, pored sadašnjeg mandata, bezbjednosne snage Kosova moraju da dobiju i dodatni mandat, tj. da obezbjeđuju "teritorijalni integritet države, kao što to čine vojske drugih zemalja, ali uvijek u okviru postepenih nadležnosti KFOR-a prenijetih bezbjednosnim snagama".
Da će NATO ipak sprovesti svoj projekat do kraja može se zaključiti i po tome što se u Savjetu NATO-a ozbiljno razmišlja o mogućnosti smanjenja snaga KFOR-a na Kosovu, piše dnevnik "Tribuna".
Izvori ovog dnevnika su kazali da Savjet NATO-a, koji je najviši politički organ sjevernoatlantske alijanse, raspravlja da se tokom 2014. godine smanji prisustvo snaga na Kosovu na najviše četiri hiljade vojnika.
Isti izvori su objasnili da će zavisno od događanja na sjeveru Kosova, nakon sporazuma koji je 19. aprila postignut u Briselu, odlučiti o fazama kako će se odvijati smanjenje snaga.
Prema istim izvorima, cilj je da se 2014. godine zatvori baza Bondstil, u blizini Uroševca, koji je najveći kamp KFOR-a na Kosovu.
U utorak je izvršni direktor kosovskog Centra za bezbednosne studije Florian Çehaja u svojoj analizi predstavio tri scenarija budućnosti KBS. Prvi podrazumijeva da KBS ostane pod aktuelnim mandatom, drugi predviđa transformaciju KBS-a u odbrambene snage Kosova, koje bi činile 3.500 aktivnih pripadnika, a treći predviđa transformaciju KBS u vojsku Kosova, koja bi imala najmanje 5.000 vojnika.
"Drugi scenario smo nazvali kosovske snage odbrane, ali u stvari razlika u odnosu na treći scenario je mala, jer smo je direktno nazvali ’vojskom’, i to samo iz političkih razloga, jer smatramo da je etiketa ’odbrane’ drugačija od ’bezbjednosti’. Zbog toga mi mislimo da postepeno, osim sadašnjeg mandata, bezbjednosne snage Kosova moraju da dobiju i dodatni mandat, to jest, da obezbjeđuju teritorijalni integritet države, kao što to čine vojske drugih zemalja, ali uvijek u okviru postepenih nadliježnosti KFOR-a dostavljenih bezbjednosnim snagama", rekao je Čehaja.
Ministar Kosovskih bezbjednosnih snaga Agim Çeku je izjavio da Vlada nastavlja da radi na izgradnji kapaciteta bezbjednosnih snaga Kosova, ali da transformacija bezbjednosnih snaga zavisi od NATO-a.
"Politička elita na Kosovu, ja kao ministar, parlamentarni odbor za nadgledanje KBS i svi drugi moramo se držati i negovati partnerstvo sa NATO-om i treba da se izbjegnu bilo kakvi jednostrani potezi koji bi mogli da ugroze naše buduće članstvo u NATO-u", naglasio je Çeku na tom skupu.
Srpsku stranu je, međutim, izuzetno uznemirila Çehajeva najava da postepeno, pored sadašnjeg mandata, bezbjednosne snage Kosova moraju da dobiju i dodatni mandat, tj. da obezbjeđuju "teritorijalni integritet države, kao što to čine vojske drugih zemalja, ali uvijek u okviru postepenih nadležnosti KFOR-a prenijetih bezbjednosnim snagama".
Da će NATO ipak sprovesti svoj projekat do kraja može se zaključiti i po tome što se u Savjetu NATO-a ozbiljno razmišlja o mogućnosti smanjenja snaga KFOR-a na Kosovu, piše dnevnik "Tribuna".
Izvori ovog dnevnika su kazali da Savjet NATO-a, koji je najviši politički organ sjevernoatlantske alijanse, raspravlja da se tokom 2014. godine smanji prisustvo snaga na Kosovu na najviše četiri hiljade vojnika.
Isti izvori su objasnili da će zavisno od događanja na sjeveru Kosova, nakon sporazuma koji je 19. aprila postignut u Briselu, odlučiti o fazama kako će se odvijati smanjenje snaga.
Prema istim izvorima, cilj je da se 2014. godine zatvori baza Bondstil, u blizini Uroševca, koji je najveći kamp KFOR-a na Kosovu.
