Politički predstavnici u kosovskom parlamentu iz redova manjinskih zajednica i dalje traže da se produži mandat za rezervirana mjesta u parlamentu još za najmanje dva zakonodavna mandata. Na temelju Ahtisaarijeva paketa, manjine su zadržale 20 mjesta u dva mandata nakon nezavisnosti i nakon dva mandata ona prelaze u zagarantovana mjesta. To znači da su manjine sa 20 rezerviranih mjesta dobijale od početka i usto su mogle dobiti i još mjesta u zavisnosti od glasova koje su usvajale na izborima. Dok, s garantiranim mjestima one dobijaju samo 20 mjesta i ništa više.
Najglasnija za nastavak prakse vezane za rezervisana mjesta za manjine Srpska liberalna partija Kosova (SLS). Petar Miletići iz ove partije, koji je ujedno i potpredsjednik Skupštine Kosova kaže da "nastavak prakse rezervisanih mjesta će ohrabriti Srbe za što većom integracijom u institucije Kosova".
Rezervirana mjesta u parlamentu će još više privući Srbe za bržom integracijom u institucijama.
"Mi smo rekli da se rezervirana mjesta uključe u izbornoj reformi još za dva mandata tako što ćemo ovim poslati poruku našim sunarodnicima na sjeveru tako da se na Kosovu prava manjinskih zajednica ne ugrožavaju", rekao je Petar Miletić.
Bilo je riječi da pitanje rezervirana mjesta za manjine, posebno za srpsku zajednicu, bude dio sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
Zamjenik kosovskog premijera Hajredin Kuçi izjavio je za Deutsche welle da političke partije i institucije Kosova moraju učiniti radnje koje su atraktivne za manjine, ali je, u ovom slučaju, za rezervirana mjesta u parlamentu, po njemu, potreban je široki politički konsenzus.
"Moramo učiniti aktivnosti koje su atraktivne za kosovske Srbe, moramo učiniti radnje i u političkom smislu, ekonomskom i drugom. Vidjeli smo da u Skupštini Kosova nije ugroženo Kosovo i odluke u Skupštini od većeg ili manjeg prisustva manjina, posebno i od srpske zajednice", kazao je Kuçi.
Potpredsjednik Vlade, Hajredin Kuçi dodaje da su predstavnici manjina bili veoma konstruktivni u Skupštini Kosova, pa prema njemu "Kosovo se ne treba plašiti akcija manjina".
"Posljednjih nekoliko godina oni su bili vrlo kooperativni u akcijama i odlukama koje smo donijeli, i ne trebamo zaboraviti i odluku o okončanju nadgledane nezavisnosti. Dakle ja mogu reći i kao potpredsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) da ćemo mi biti fleksibilni. Ovdje se traži široki politički konsenzus i traži se dvotrećinska većinu u Skupštini", rekao je Kuçi.
Ali, zahtjev manjina, posebno Srba za nastavak rezerviranih mjesta u Skupštini i nije tako jednostavan. Ovo zbog činjenice što je potrebno da se urade i ustavne promjene, pored toga što je potreban i široki kompromis političkog spektra.
Dvije parlamentarne stranke, Demokratski savez Kosova (LDK) i Pokret "Samoopredjeljenje" otvoreno se protive zahtjevu manjinskih stranaka. Šef parlamentarne grupe najveće opozicione partije LDK, Ismet Beqiri smatra da pitanje rezerviranih mjesta je sada zatvoreno.
Nastavak prakse za rezervirana mjesta je povreda Ustava.
"Ne vidimo opravdanim da se nastavi sa rezervisanim mjestima. Ustav Kosova i Ahtisarijev paket su predvidjeli da rezervisana mjesta budu još dva mandata i ona se okončavaju ovom legistraturom", kazao je Beqiri.
Skupština Kosova neposredno prije okončanja međunarodnog nadgledanja nezavisnosti je odobrila 22 ustavna amandmana, gdje je odlučeno da rezervirana mjesta za manjine se pretvore u garantovana mjesta. Svaki korak unazad označio bi kršenje Ustava Kosova, sem u slučaju kada za takvu promjenu glasaju 80 glasova za, odnosno dvotrećinska većina u Skuptšini Kosova.
Rezervirana mjesta u parlamentu će još više privući Srbe za bržom integracijom u institucijama.
"Mi smo rekli da se rezervirana mjesta uključe u izbornoj reformi još za dva mandata tako što ćemo ovim poslati poruku našim sunarodnicima na sjeveru tako da se na Kosovu prava manjinskih zajednica ne ugrožavaju", rekao je Petar Miletić.
Bilo je riječi da pitanje rezervirana mjesta za manjine, posebno za srpsku zajednicu, bude dio sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
Zamjenik kosovskog premijera Hajredin Kuçi izjavio je za Deutsche welle da političke partije i institucije Kosova moraju učiniti radnje koje su atraktivne za manjine, ali je, u ovom slučaju, za rezervirana mjesta u parlamentu, po njemu, potreban je široki politički konsenzus.
"Moramo učiniti aktivnosti koje su atraktivne za kosovske Srbe, moramo učiniti radnje i u političkom smislu, ekonomskom i drugom. Vidjeli smo da u Skupštini Kosova nije ugroženo Kosovo i odluke u Skupštini od većeg ili manjeg prisustva manjina, posebno i od srpske zajednice", kazao je Kuçi.
Potpredsjednik Vlade, Hajredin Kuçi dodaje da su predstavnici manjina bili veoma konstruktivni u Skupštini Kosova, pa prema njemu "Kosovo se ne treba plašiti akcija manjina".
"Posljednjih nekoliko godina oni su bili vrlo kooperativni u akcijama i odlukama koje smo donijeli, i ne trebamo zaboraviti i odluku o okončanju nadgledane nezavisnosti. Dakle ja mogu reći i kao potpredsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) da ćemo mi biti fleksibilni. Ovdje se traži široki politički konsenzus i traži se dvotrećinska većinu u Skupštini", rekao je Kuçi.
Ali, zahtjev manjina, posebno Srba za nastavak rezerviranih mjesta u Skupštini i nije tako jednostavan. Ovo zbog činjenice što je potrebno da se urade i ustavne promjene, pored toga što je potreban i široki kompromis političkog spektra.
Dvije parlamentarne stranke, Demokratski savez Kosova (LDK) i Pokret "Samoopredjeljenje" otvoreno se protive zahtjevu manjinskih stranaka. Šef parlamentarne grupe najveće opozicione partije LDK, Ismet Beqiri smatra da pitanje rezerviranih mjesta je sada zatvoreno.
Nastavak prakse za rezervirana mjesta je povreda Ustava.
"Ne vidimo opravdanim da se nastavi sa rezervisanim mjestima. Ustav Kosova i Ahtisarijev paket su predvidjeli da rezervisana mjesta budu još dva mandata i ona se okončavaju ovom legistraturom", kazao je Beqiri.
Skupština Kosova neposredno prije okončanja međunarodnog nadgledanja nezavisnosti je odobrila 22 ustavna amandmana, gdje je odlučeno da rezervirana mjesta za manjine se pretvore u garantovana mjesta. Svaki korak unazad označio bi kršenje Ustava Kosova, sem u slučaju kada za takvu promjenu glasaju 80 glasova za, odnosno dvotrećinska većina u Skuptšini Kosova.
